Dostupni linkovi

Čitaku: Nema 'velikog Kosova' ni 'velike Albanije', cilj Albanaca je EU


Glavni trg u Prištini, maj 2016. (ilustrativna fotografija)

Na redovnom tromjesečnom zasijedanju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Kosovu saopšteno da je situacija generalno stabilna ali da je neophodni nivo povjerenja između Beograda i Prištine podriven posljednjim dešavanjima, odnosno izjavama zvaničnika dvije strane.

Ambasadorica Kosova, Vljora Čitaku je podcrtala da "nema 'velikog Kosova' ili 'velike Albanije', već samo Albanaca čiji je cilj da budu državljani EU".

Ministrica pravde Srbije, Nela Kuburović protestovala je zbog odluke francuskog suda da Srbiji ne izruči Ramuša Haradinaja i zbog izjava Vilijama Vokera te tražila od država koje su priznale Kosovo "da ponovo razmotre svoju odluku".

Sjedinjene Američke Države su ponovile da su granice na Balkanu "čvrste i nepromjenljive" i zajedno sa Francuskom i Britanijom se založile za postepeno zatvaranje Misije UN na Kosovu - UNMIK-a, čemu se usprotivila Rusija.

SAD su poručile Srbiji da se mora okanuti revizionizma i posvetiti dijalogu a francuska predstavnica je oštro kritikovala Kuburović zbog komentarisanja sudskih odluka u Francuskoj.

Svi učesnici rasprave su apelovali na Prištinu i Beograd da nastave konstruktivan dijalog i ispunjavanje postignutih sporazuma pod pokroviteljstvom UN.

Šef misije UNMIK-a na Kosovu Zahir Tanin je naglasio da je oslabljeno povjerenje između Beograda i Prištine.

"Eskalacija je izbjegnuta zahvaljujući nekoliko diplomatskih intervencija ali je neophodni nivo povjerenja između Prištine i Beograda i dalje podriven sa određenim brojem neodgovornih i zapaljujućih izjava", naveo je Tanin koji je potom citirao izjave albanskih i srpskih političara koje su posljednjih mjeseci dolivale ulje na vatru.

"Takav jezik i takve izjave mogu proizvesti neželjene efekte" naveo je Tanin.

On smatra da raspad vladajuće koalicije na Kosovu i vanredni izbori mogu odrediti drugačiju budućnost za Kosovo koja bi mogla donijeti veći diverzitet, iako česti izbori na Kosovu i u Srbiji ometaju dijalog. Osudio je napad na novinarku Arbanu Džaru u Prištini.

Rekao je, međutim, da je konstruktivno angažovanje i dalje moguće i "tome svjedoči svakog dana na lokalnom nivou u Gnjilanu, Prištini, Južnoj i Sjevernoj Mitrovici".

SAD, Velika Britanija i Francuska smatraju da treba ići ka zatvaranju Misije UN na Kosovu, UNMIK-a
SAD, Velika Britanija i Francuska smatraju da treba ići ka zatvaranju Misije UN na Kosovu, UNMIK-a

Ministrica pravde Srbije, Nela Kuburović izjavila je da Priština dijalog i normalizaciju odnosa koristi kao sredstvo za ucjenjivanje Beograda i evropskih partnera.

Ona je ocijenila da u proteklom periodu nije bilo napretka u uspostavljanju Zajednice srpskih opština, iako je to "najvažniji dio Prvog sporazuma o normalizaciji odnosa".

Ministrica pravde Srbije kritikovala je odluku francuskog suda da Srbiji ne izruči jednog od bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova i predsjednika Alijanse za budućnost Kosova, Ramuša Haradinaja.

"Smatramo sramotnom i skandaloznom odluku francuskog suda u Kolmaru da odbije izručenje Ramuša Haradinaja koji je osumnjičen za najozbiljnije ratne zločine", rekla je Kuburović.

"Varaju se svi oni koji smatraju da je odluka francuskog suda pobjeda kosovskih Albanaca. Nije to pobjeda kosovskih Albanaca već pobjeda zločina, i nije to naš poraz, već poraz prava i pravde. Naša je moralna i svaka druga obaveza da, prije svega zbog žrtava, nastavimo svoju borbu za pravdu i istinu. Od toga nećemo odustati jer naše žrtve nisu manje vrijedne. A upravo je to poruka koju šalju oni koji su ovakvu, politički motivisanu, odluku donijeli ali i oni koji su zločinca Ramuša Haradinaja u Prištini dočekali vatrometom - da ubijanje Srba nije i ne treba da bude kažnjivo", rekla je ona.

Odgovorila joj je naknadno diplomatska predstavnica Francuske.

"Odluka francuskog suda u slučaju Haradinaja je potpuno nezavisna i ne mogu je komentarisati predstavnici vlasti niti se može politički tumačiti", poručila je francuska diplomatkinja u UN.

Kuburović je navela i da je na Kosovu sve počelo "od laži koje su plasirali ljudi poput Vilijama Vokera koji danas čak ni ne krije svoje velikoalbanske ambicije i projekte".

"Vilijam Voker je bio na čelu Kosovske verifikacione misije OEBS i dužan da, kao zvaničnik te organizacije, postupa objektivno i nepristrasno. Zloupotrebio je svoj mandat i misiju OEBS-a radi ostvarivanja ciljeva koji su danas razotkriveni i sastoje se u formiranju nezavisnog Kosova i velike Albanije", rekla je ona.

Priština dijalog i normalizaciju odnosa koristi kao sredstvo za ucjenjivanje Beograda i evropskih partnera: Nela Kuburović
Priština dijalog i normalizaciju odnosa koristi kao sredstvo za ucjenjivanje Beograda i evropskih partnera: Nela Kuburović

Dodala je da neostvarivanje misije OEBS-a na osnovu sporazuma od 16. oktobra 1998, vršenje velikog pritiska na Helenu Rantu da forenzički izveštaj modelira prema željama Vokera, slanje lažnog izveštaja o, kako je rekla 'navodnom masakru civila u selu Račak', sami za sebe, a posebno u kontekstu nedavnih izjava Vokera o planu stvaranja "velike Albanije", jasno govore da je djelovao na način koji predstavlja zloupotrebu mandata OEBS-a a time kršenje rezolucije SB 1203.

"U tom kontekstu, uloga Vilijama Vokera se ne može okarakterisati na drugi način do kao korišćenje pozicije u jednoj respektabilnoj međunarodnoj organizaciji kako bi se stvorili politički uslovi za donošenje odluke o agresiji na SRJ. Ovo potkrepljuje i nedavna izjava Viktorije Nuland koja potvrđuje da su SAD dvadeset godina ulagale u nezavisnost Kosova",
rekla je Kuburović.

Na ove trvrdnje predstavnice Srbije odgovorila je američka ambasadorica Michele Sison, porukom da bi Srbija trebalo da se okane pokušaja revizije prošlosti i posveti dijalogu.

"Tijela u Račku su svjedočanstvo razaranja i nasilja koji su se tamo dogodili. Forenzički rad koji su obavili međunarodni posmatrači i dokazi su bili su jasni i nedvosmisleni. Sve zemlje na Balkanu se moraju u potpunosti suočiti sa događajima i svojom ulogom tokom raspada Jugoslavije i sukoba iz 1990-tih i suzdržati od ovakvog tipa istorijskog revizionizma koji služi uznemiravanju i širenju straha. Više od pokušaja svađanja oko prošlosti uz upotrebu netačnih tvrdnji lideri treba da se foksiraju na snažan rad neophodan za promociju dijaloga i pomirenja i da obezbijede mnogo stabilniji i prosperitetniji region Balkana", poručila je ambasadorica Sison.

I ambasadorica Kosova, Vljora Čitaku je naglasila da Srbija kaže da je za mir i pomirenje a sa druge strane svakog dana izdaje interpolove potjernice za "našim liderima koji su branili svoje domove".

Ona je to nazvala ustaljenim načinom ponašanja Srbije.

"Posljednja epizoda sa Haradinajom na sreću je završena ali mnogo govori o stanju svijesti koje preovladava u Srbiji danas. Haradinaj je dva puta oslobođen pred sudom u Hagu", podsjetila je Čitaku.

Srbija je izgubila puno bitaka na Kosovu i na ovaj način žele da dobiju moralnu bitku a to je pogrešno, smatra kosovska predstavnica u UN.

"Bio je jedan agresor u bivšoj Jugoslaviji i to je Srbija, svi ostali, u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu smo se branili", naglasila je.

Održavanje sednica SB UN svaka tri mjeseca je nepotrebno trošenje vremena i služi za političke predstave: Vljora Čitaku
Održavanje sednica SB UN svaka tri mjeseca je nepotrebno trošenje vremena i služi za političke predstave: Vljora Čitaku

SAD, Velika Britanija i Francuska smatraju da treba ići ka zatvaranju Misije UN na Kosovu, UNMIK-a i negodovale su zbog ovogodišnjeg prijedloga za povećenje sredstava za ovu Misiju.

SAD su rekle da treba ići na postepeno zatvaranje budući su se okolnosti promijenile i da veliki dio ranijih obaveza obavlja EU misija Eulex, a predstavnici Velike Britanije su rekli da treba preduzeti korak unazad, a ne naprijed i ići ka nekoj rekonstrukciji i smanjenju.

Takođe su predložili i da se sjednice Savjeta bezbjednosti UN o Kosovu ne održavaju svakih tri mjeseca jer su se odavno već okolnosti promijenile i nema potrebe za tim, već da treba ići na šestomjesečni period ili duže razmake.

Rusija se ovim prijedlozima oštro usprotivila uz poruku da izvještaj generalnog sekretara UN, Antonia Guterresa pokazuje da je Kosovu potreban nadzor spolja i da treba nastaviti pritisak na Prištinu.

"Čini se da ima ozbiljnih problema na Kosovu koji zahtijevaju hitno rješenje. Stari izazovi se nijesu smanjili tokom godina, već su dobili nove oblike. Problem leži u nedostatku želje kosovskih vlasti da primijene sporazume postignute tokom dijaloga u Briselu", rekao je ambasador Vladimir Safronikov.

Ambasadorica Kosova Vljora Čitaku je zahvalila ambasadorima SAD i Francuske na potpisanoj izjavi upućenoj UN sa zahtjevom da se ide ka zatvaranju UNMIK-ove misije, za koju je rekla da je nakon brojnih promjena na Kosovu nepotrebna.

"Danas je održavanje sjednica SB UN svaka tri mjeseca nepotrebno trošenje vremena i služi za političke predstave", navela je Čitaku dodajući:

"Pozivam vas sve da dođete na Kosovo i vidite realnost jer razgovori pred ovim tijelom svaka tri mjeseca ne odgovaraju stanju na terenu".

Kako je navela, svjesna je da stvari na Kosovu nijesu savršene, da mnogo toga treba popraviti ali da su prema pravima manjina, "Srbi na Kosovu najprivilegovanija manjina u Evropi".

"A najdiskriminisanija manjina u Evropi živi u Preševu, Medveđi i Bujanovcu", rekla je dodajući da je albanska manjina na jugu Srbije najdiskriminsanija po dostupnosti "ekonomskim standardima i obrazovanju”.

"Umorni smo od duplih standarda", rekla je ambasadorica Čitaku apostrofirajući da Srbija koristi ovu platformu UN i stalno insistira na asimetričnoj repreznataciji ukazujući da nijesu ravnopravni sa njima i da su inferiorniji.

Iako Kosovo ima puno izazova, ovo tijelo nije mjesto gdje se o njima treba raspravljati naglasila je ona.

Čitaku je rekla da su izbori pred Kosovom i da nova vlada mora obezbijediti puni legitimitet za donošenje važnih odluka za budućnost, ali je na kraju naglasila a povodom brojnih izjava koje se tiču stvaranja velike Albanije sljedeće:

"Nema 'velikog Kosova', nema 'velike Albanije', već ima Albanaca na Kosovu, Albanaca u Albaniji, Albanaca u Makedoniji i nas zajednički cilj je da živimo zajedno u Evropskoj uniji".

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG