Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Štefánek: BiH će morati da primi bivše borce IDIL-a


Ambasador Drahoslav Štefánek, voditelj Ureda Vijeća Evrope u Bosni i Hercegovini

Ambasador Drahoslav Štefánek, voditelj Ureda Vijeća Evrope u Bosni i Hercegovini, naglasio je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će BiH morati primiti natrag sve svoje državljane, bez obzira radi li se o muškarcima koji su se borili u redovima "Islamske države" (IDIL) ili o ženama i djeci.

Štefánek je dodao da se nikome ne bi smjelo oduzimati državljanstvo, te da se svi povratnici sa stranih ratišta trebaju procesuirati, ali i reintegrirati u normalan život. Vijeće Evrope je, pored Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) jedan od pokrovitelja programa reintegracije nasilnih i ekstremističkih zatvorenika u BiH, čija implementacija je počela u februaru 2019. godine, a Štefánek je istaknuo kako fokus ne smije ostati samo na zatvorenicima koji su radikalizirani, već i na onima koji bi mogli biti radikalizirani.

"Iskustva govore kako je većina osuđenika za terorizam prethodno bila osuđena kao sitni kriminalci", istaknuo je Štefánek.

RSE: Mnogo je žena i djece iz BiH koja su danas u kampovima ili zatvorima u Siriji i možda u Iraku. Kakve su obveze BiH prema njima, te prema ljudima koji su se borili u redovima terorističkih organizacija u toj regiji?

Štefánek: To je zaista teško pitanje i može biti dvostruki mač. Mi se moramo boriti protiv terorizma i to je jedna globalna borba. S jedne strane, ti ljudi mogli bi biti opasni po društvo. S druge strane, imamo individualna ljudska prava. Ja sam pravnik i Vijeće Evrope je organizacija koja se bavi pitanjima vladavine prava. Općenito govoreći, nikome se ne bi trebalo ukinuti državljanstvo. To je osnovno pravilo. Ako te osobe imaju državljanstvo BiH, njima bi se trebao omogućiti povratak u svoju državu. Ne kažem da će biti dobrodošli, ali oni će morati biti primljeni. Također, te osobe mogu imati dvojno državljanstvo tako da se mora ići od slučaja do slučaja.

'Ne kažem da će biti dobrodošli, ali oni će morati biti primljeni.'

Želim istaknuti da smo usvojili Protokol iz Rige 2015. godine koji se odnosi na bivše borce u terorističkim organizacijama. To je pravni instrument Vijeća Evrope i BiH je usvojila ovaj protokol. Ti ljudi, nevažno radi li se o bivšim borcima, ženama ili djeci, jesu li bili uključeni u terorističke aktivnosti, obuku, dio obuke ili su bili pomagači, oni bi se trebali kazneno procesuirani. Ukoliko se oni vrate, trebali bi biti kazneno procesuirani u BiH. Ponavljam, nevažno jesu li oni muškarci ili žene. Naravno, kad govorimo o djeci, sve ovisi o starosti djeteta, ali mogu zamisliti da imamo i slučajeve onih koji imaju 17 ili 18 godina. Međutim, svaki slučaj mora biti istražen, treba vidjeti jesu li ti ljudi sami otišli tamo ili su ih odveli muževi ili roditelji.

RSE: Dvadesetak osoba iz BiH osuđeno je za pridruživanju "Islamskoj državi" i presude su u prosjeku iznosile godinu do dvije zatvora. Nekoliko procesa je u toku. Neki od osuđenih već izlaze na slobodu. Kako komentirate tako niske zatvorske kazne za djela povezana s terorizmom, posebno ukoliko ih usporedimo s kaznama za ista djela izrečena u evropskim zemljama ili SAD-u?

Štefánek: Ne želim biti previše diplomatičan, ali ne mogu komentirati presude domaćih sudova u BiH. Prvo, radi se o neovisnosti sudstva. Drugo. to je unutarnje pitanje BiH. Nadam se da suci slijede Krivični zakon BiH. Naravno, ukoliko usporedimo ove presude i dosuđene kazne s onim u, primjerice, SAD-u vidimo da su one znatno niže. Visina kazne ovisi i o zakonodavstvu. Naravno, čekamo da vidimo i što će se dešavati s ovim zatvorenicima nakon što izađu na slobodu. A to je posao drugih agencija u BiH.

RSE: Može li se reći da su ti ljudi deradikalizirani nakon što odsluže godinu-dvije zatvora? Vidite li neke aktivnosti bh. vlasti prema osuđenima za djela povezana s terorizmom koji izlaze iz zatvora?

Štefánek: Nadam se da rade na tome. To je dugotrajan proces i nije nešto što će se promijeniti preko noći. Nisam naivan. Znam da se to ne može tako brzo može promijeniti. Mnogo toga ovisi i o zajednicama u koje se te osobe vraćaju. Ovdje također vidim i veliku ulogu civilnog sektora i organizacija koje se bave ovim pitanjem. Bitna je uloga čelnika lokalnih zajednica, obitelji, prijatelja, ali također i religijskih čelnika budući da su ti osuđenici zloupotrebljavali ili pogrešno interpretirali religiju za svoje ciljeve.

'Bitna je uloga čelnika lokalnih zajednica, obitelji, prijatelja, ali također i religijskih čelnika budući da su ti osuđenici zloupotrebljavali ili pogrešno interpretirali religiju za svoje ciljeve.'

RSE: BiH ima Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma koja je sačinjena za razdoblje od 2015. do 2020. Kako gledate na provedbu ove strategije, čija uloga je ključna – obrazovnih institucija, agencija za provođenje zakona, religijskih zajednica ili nekog drugog?

Štefánek: Već ste nabrojali neke glavne aktere. Teži se reintegraciji tih ljudi u društvo i normalan život i to je jako bitno. Mislim da svatko zaslužuje drugu šansu i kao im se ne da ta šansa oni bi se mogli vratiti prethodnom životu.

RSE: Jedan važan dio ove strategije su i obrazovne institucije, ali nadležni za provođenje te strategije su nam kazali da je jako teško promijeniti nastavne planove i programe u BiH kako bi se i kroz obrazovanje spriječila radikalizacija i nasilni ekstremizam. Šta Vama kažu kolege iz BiH i nadležnih ministarstava obrazovanja?

Štefánek: Možda smo u BiH se previše fokusirali na ovaj policijski dio posla i zanemarili obrazovni sistem. Da, pitanje obrazovanja u BiH je jako specifično i povezano s pitanjima mnogo šireg konteksta. Vidjet ćemo. Imamo još dvije godine za provođenje spomenute strategije. Razgovarao sam i razgovaram s kolegama iz BiH, iz svih 14 ministarstava obrazovanja, kako o drugim tako i o važnom pitanju koje ću adresirati i u budućnosti.

RSE: Vijeće Evrope je jedan od pokrovitelja programa reintegracije nasilnih i ekstremističkih zatvorenika u BiH. Je li taj program prepisan od neke druge zemlje, je li razvijen samo za BiH i može li se on primijeniti i u nekoj drugoj zemlji?

Štefánek: Ne, ne radi se o nekom copy-paste programu. On je skrojen posebno za BiH. Imali smo neke zahtjeve od međunarodne zajednice kao i volju da se financira takav jedan program rehabilitacije, resocijalizacije i integracije zatvorenika. Znate da je sjedište Vijeća Evrope u Strasbourgu i da Francuska ima, nažalost, prilično veliko iskustvo s terorizmom. Iskustvo govori da su ovi osuđenici za terorizam prethodno bili sitni kriminalci. Nažalost, ista iskustva imamo i u drugim zemljama. Ne smijemo se fokusirati samo na zatvorenike koji su radikalizirani, već i na one koji bi mogli biti radikalizirani. To je najveća opasnost koju smo uočili u drugim zemljama. Cijenimo to što u BiH postoji snažna volja među vlastima u BiH da rade na ovom pitanju. Da, mi znamo da smo imali oko 240 osoba iz BiH koje su se otišle boriti u redovima DAEŠ-a ("Islamska država", op. a.). Dobro je što ta činjenica nije sakrivana, već su vlasti u BiH odlučile baviti se ovim problemom i mi im pomažemo u tome. Ovaj program se bavi isključivo obukom zatvorskog osoblja i za njih su izrađeni posebni pravilnici i priručnici.

RSE: U koliko zatvora će se provoditi ovaj program i koliko će zatvorskog osoblja – stražara, psihologa, socijalnih radnika i slično – proći kroz ovaj program?

Štefánek: Ranije smo imali pilot-program s Ujedinjenim Kraljevstvom koji je trajao godinu dana i završio je u maju 2018. Kroz taj program je prošao 41 zatvorski službenik. Ovo je potpuno novi program koji je počeo u februaru. Financira ga vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Program se provodi u četiri zatvora – Tuzli, Zenici, Foči i Banjoj Luci. Vidjet ćemo koliko široko ćemo ići s ovim programom i o tome razgovaramo s ministarstvima pravosuđa i s agencijama za provođenje zakona u BiH kao i s donatorima.

RSE: Kako su na ovaj program reagirali zatvorski službenici?

Štefánek: Jako dobro. Definitivno imamo želju za sudjelovanjem u programu. Organizirali smo i jednu studijsku posjetu i planiramo ih još nekoliko kako bi se razmijenila pozitivna iskustva. Mi, naravno, nadgledamo i rezultate.

RSE: Vijeće Evrope godinama pomaže Bosni i Hercegovini u reformi zatvorskog sistema. Koje nedostatke uočavate?

Štefánek: Mi imamo organ koji se zove Evropski odbor za sprječavanje mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (European Committee for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment - CPT) koji redovito nadgleda zatvore i pritvorske jedinice u svih 47 zemalja članica Vijeća Evrope. Posljednji put su posjetili BiH 2015. godine i mogu najaviti da će njihova komisija posjetiti BiH ove godine. Ne bih želio unaprijed iznositi zaključke i čekam da vidim što će zaključiti eksperti CPT-a, ali vidjet ćemo koliki napredak je postignut po pitanju upravljanja zatvorima i uspostavljanju zdravstvenih protokola. Nedostaci koje uočavamo nisu, da tako kažem, senzacionalni.

Uglavnom se radi o materijalnim uvjetima u zatvorima ili ponekad prenapučenim ćelijama, zdravstvenoj skrbi u zatvorima te pitanju menadžmenta o kojem smo napravili zaseban program. Možda bih izdvojio to pitanje zdravstvene skrbi. Prošle godine smo organizirali studijsko putovanje u Slovačku. Eksperti iz BiH su istaknuli činjenicu da u Slovačkoj postoje posebne bolnice za zatvorenike s posebnim sigurnosnim režimom, što nemamo ovdje u BiH.

Balkanski islamista na kurdskoj televiziji
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:19 0:00

RSE: Kakvi su evropski standardi postupanja prema zatvorenicima osuđenim za najteža krivična djela poput ubistava ili terorizma i slijedi li BiH te standarde?

Štefánek: Općenito mogu kazati da slijedi. Pazite, ne postoje striktna pravila u Evropi kako se postupa prema njima, trebaju li biti u samicama ili u ćelijama s drugim zatvorenicima. Ono o čemu se treba voditi briga je da su oni u odgovarajućim uvjetima i da se poštuju njihova ljudska prava. Analizira se svaki pojedinačni slučaj.

Općenito govoreći, bolje je ukoliko više osoba boravi u jednoj zatvorskoj ćeliji. Ako ste sami, onda će vaša resocijalizacija ili rehabilitacija biti mnogo teža. Također, dobro je imati i kategorizaciju zatvorenika. Ne možete imati džeparoša i višestrukog ubicu u istoj ćeliji. Naravno, ukoliko se radi o opasnim osobama, one se nalaze u tzv. samicama. Mnogo toga ovisi i o zatvorskom menadžmentu koji najbolje poznaje zatvorenike.

  • 16x9 Image

    Predrag Zvijerac

    Diplomirao anglistiku i kroatistiku. U novinarstvu od 2005. U mostarskom Dnevnom listu bio izvršni urednik, u sarajevskom Faktoru urednik vanjskopolitičke rubrike. Od oktobra 2017. radi kao novinar i producent za društvene mreže u digitalnoj jedinici Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG