Dostupni linkovi

Varljive nade Beograda oko Kosova


Savet bezbednosti
Savet bezbednosti
Sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija na dnevnom redu ima izveštaj generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki Muna o situaciji na Kosovu za period od decembra prošle do marta ove godine, ali bi se na njoj, kako piše Koha ditore, moglo govoriti i o isključenju signala srpskih mobilnih operatera. To pitanje će, kako je i izjavio Tanjugu, pokretnuti šef srpske diplomatije Vuk Jeremić. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun je u izveštaju naveo zabrinutost zbog povećanja napetosti na severu Kosova i pozvao Vladu u Prištini na oprezno sprovođenje nove strategije za taj deo teritorije s većinskim srpskim stanovništvom.

Važnost sednice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Kosovu utoliko je veća što bi ona mogla da bude poslednja pre iznošenja mišljenja Međunarodnog suda pravde o nezavisnosti Kosova tokom leta, ocenjuju lokalni mediji u Srbiji, koji zapažaju i to da je sednica nekoliko puta odlagana i da se događa u atmosferi pojačanih pritisaka da što više zemalja prizna nezavisnost Kosova pred iznošenje mišljenja Suda u Hagu. U međuvremenu su Kosovo priznale Džibuti i Svazilend, iako su neposredno pre toga njihovi zvaničnici izjavili da to neće učiniti.

Kabinetska politika, sednice, papiri i rezolucije nisu bez značaja, ocenjuje za naš program Milan Pajević, predsednik ISAK fonda, ali upozorava da sve to ne može samo po sebi promeniti život ljudi na Kosovu.

“Sve sednice Saveta bezbednosti su značajne, kako za Srbiju, tako i za Kosovo, ali i za stabilnost i unapređenje odnosa u regionu. Dakle, možemo šaljivo da kažemo da su sve istorijske. Međutim, mimo onoga što se dešava u polju takozvane visoke politike ili, rekao bih, kabinetske politike, ništa se naročito ne menja na terenu, naročito za ljude koji žive na Kosovu. Mislim da zadatak Srbije, ali,
Srbija ne dobija suštinski ništa jer se ne dešava postupak povratka suvereniteta Srbije nad Kosovom nego se, naprotiv, zamrzava konflikt i usporava proces priznanja Kosova.
možda još više, i Vlade Kosova, jeste da se mnogo više pozabave kvalitetom života ljudi na Kosovu jer, kao što vidimo, od te kabinetske visoke politke stvari se nisu mnogo promenile nabolje i teško je i očekivati da će u narednih nekoliko godina ili decenija stvari da se promene i da će ljudi živeti bolje zato što je neko doneo neku novu rezoluciju ili usvojio neki drugi novi papir"
, ocenjuje Pajević.

Dejan Vuk Stanković
Vođenjem ovakve kosovske politike kojom se zamrzava koflikt Srbija ne dobija ništa, ocenjuje politički analitičar Dejan Vuk Stanković:

“Srbija ne dobija suštinski ništa jer se ne dešava postupak povratka suvereniteta Srbije nad Kosovom nego se, naprotiv, zamrzava konflikt i usporava proces priznanja Kosova. Uzgred budi rečeno, Evropska unija od Srbije traži da uspostavi odnose sa Kosovom pod platformom rešavanja praktičnih problema. Dakle, to je ono što se postavlja kao izazov pred Srbiju – kako da očuva poziciju protivljenja kosovskoj nezavisnosti a, s druge strane, da ide u srusret deblokadi Kosova po tim praktičnim pitanjima koja se tiču razmene ljudi, robe i kapitala, što je jedna od temeljnih vrednosti Evropske unije, ali što nameće i sam život.“



Sagovornik Radija Slobodna Evropa ističe da je jedina, uslovno rečeno, dobit od diplomatije koja se aktivno protivi već uspostavljenoj nezavisnosti Kosova unutrašnjepolitičke prirode.

„Da vas desno nastrojena nacionalna opozicija u Srbiji ne napada da ste izdali kosovski zavet i tu se zapravo završava ta „dobit“ koju ima aktuelna politička garnitura od svoje priče o Kosovu. Dobijate još i neku varljivu nadu da će možda neko nekad otvoriti neke statusne pregovore, pri čemu u realnosti nema nikakvih naznaka da će bilo koja od zemalja koje sede u Kontakt-grupi, izuzev Rusije, koja, uzgred i sama ima preče prioritete, zaista ozbiljno krenuti da priča o ponovnim pregovorima o statusu Kosova.“


Kipar i Balkan nisu isto


Jovan Komšić
Politički analitičar Jovan Komšić takođe smatra da nije realan povratak suvereniteta Srbije nad Kosovom. I on ističe, iako ne kao jedini, unutrašnjepolitičku borbu za očuvanje na vlasti kao jedan od izvora aktuelne kosovske politke.

“Od koga se može očekivati da odustane od ideje koja je jedna od odredjujućih ideja u demokratskoj utakmici za vlast?”

RSE:
Dakle, iz toga proizilazi da je ovo što se radi u vezi sa kosovskom agendom više unutrašnjepolitička nužnost nego istinsko verovanje da će takva aktivnost doneti rezultate o kojima se govori?

Komšić
: Pa, nisam siguran. Naprosto, mislim da ima jedan princip na kojem Vlada insistira – i ja ne mislim da je to iracionalno hvatanje za taj princip – a to je princip da se u ovoj temi ne nađe neko rešenje u kome će neko biti apsolutni gubitnik, a neko apsolutni dobitnik. Nisam sklon tome da čelnici Oslobodilačke vojske Kosova budu apsolutni dobitnici, a da političke elite Srbije, i to demokratski izabrane političke elite Srbije, budu apsolutni gubitnici. Mislim da i međunarodnoj zajednici predstoji jedan ozbiljan zadatak da ne proizvede jedan bumerang-efekat i da ne sahrane demokratiju u Srbiji rešavanjem problema Kosova. "

Da li su zvaničnici Srbije ne menjaju ništa u ključnim stavovima prema kosovskoj nezavisnosti svesni da zemlja u Evropsku uniju najverovatnije neće ni ući pre 2020. godine, pa ih zbog tog “dugog štapa” niko iz Brisela još ozbiljno i ne proziva zbog takve politike? Ili se možda nadaju da će još jedno kiparsko rešenje preskočiti EU preponu?

Nije zgoreg podsetiti da je bivši evropski komesar za proširenje Guenter Verheugen pre tri meseca izjavio za novosadski "Dnevnik" da se kiparski konflikt ne može porediti sa balkanskim konfliktima: "Turska neće moći da uđe u EU bez priznavanja Kipra, a isti princip će više-manje važiti i za Srbiju. Uslovi za članstvo su vrlo jasni: ne možeš da postaneš član EU ako imaš nerešene probleme sa svojim susedima”, rekao je Verheugen, a to će se, smatraju mnogi, a u to veruje i naš sagovornik Dejan Vuk Stanković, uobličiti i kao stav Brisela kad za to zaista dođe vreme.

„Ono što je još jedna varljiva nada u Beogradu jeste i to da će na Kosovu biti primenjen kiparski scenario. Međutim, iz izjava kako Verheugena, koje su u Srbiji nekako prevideli, tako i iz izjava drugih visokih evropskih političara može se vrlo eksplicitno pročitati da njima ne pada na pamet da se ponovi kiparski scenario."

*****
Pročitajte i ovo
Albanci traže ukidanje UNMIK-a, a Srbi nastavak misije

SAD za direktno rešavanje tehničkih pitanja Beograda i Prištine
Beograd spreman na tehničke razgovore s Prištinom
Stabilizacija juga Srbije zavisi od boljih odnosa Beograda i Prištine
Od Srbije se očekuje mekša retorika o Kosovu
XS
SM
MD
LG