Dostupni linkovi

SAD najavile povlačenje iz međunarodnog Sporazuma o otvorenom nebu


Vojna vježba "Zapad-2013" u Kaljingradu

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa najavila je u četvrtak, 21. maja, povlačenje iz Sporazuma o otvorenom nebu iz 2002. godine, zbog, kako su naveli, kršenja Rusije.

Sporazum koji za 35 zemalja potpisnica omogućuje da obavljaju posmatračke letove između sebe u cilju promovisanja povjerenja i sprječavanja sukoba, posljednji je u nizu međunarodnih sporazuma iz kojih se aktuelna američka administracija povlači.

U avgustu prošle godine Trump je najavio i zvaničan izlazak iz Sporazuma o nuklearnim projektilima srednjeg dometa (INF), a 2018. godine su se povukli iz nuklearnog sporazuma sa Iranom.

Njegova posljednja odluka o povlačenju iz još jednog međunarodnog sporazuma, produbljuje sumnju o tome da li će Washington tražiti produženje Novog START sporazuma iz 2010. godine, prema kojem se nameću posljednji limiti na Sjedinjene Države i Rusiju o strateškom nuklearnom naoružanju koji ističe u februaru 2021. godine.

Sporazum o otvorenom nebu

Visoki zvaničnici američke administracije rekli su da je Trump prošle godine zatražio sveobuhvatan pregled troškova i koristi američkog sudjelovanja u Sporazumu o otvorenom nebu, te da je nakon osmomjesečnog procesa, postalo jasno da više nije u interesu SAD da ostane posvećena sporazumu, piše agencija Associated Press (AP).

Američka administracija navela je da želi da se povuče iz Sporazuma o otvorenom nebu jer Rusija krši dogovor, te da se slike prikupljane tokom letova sada mogu dobiti jeftinije i brže zahvaljujući američkim komercijalnim satelitima.

Sporazum o čijoj mogućnosti se govorilo decenijama, potpisan je 1992., a stupio je na snagu u januaru 2002. godine. Do sada su ga ratifikovale 34 zemlje. Kirgistan je potpisao, ali nije ratifikovao sporazum. Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija također se nalaze među potpisnicama.

Pod ovim sporazumom više od 1.500 letova je obavljeno sa ciljem poticanja transparentnosti o vojnim aktivnostima i pomoći u nadzoru nad oružjem i drugim sporazumima.

Washington će osigurati obavještenje za ostale trideset i četiri potpisnice da će u potpunosti napustiti sporazum u narednih šest mjeseci, no da SAD će možda razmisliti o svojoj odluci ukoliko se Rusija u potpunosti krene pridržavati sporazuma, rekao je američki državni sekretar Mike Pompeo u izjavi.

“Mislim da imamo veoma dobar odnos sa Rusijom. Ali Rusija se nije pridržavala sporazuma. Sve dok se oni ne pridržavaju, mi ćemo se povući”, rekao je Trump novinarima, prenosi Reuters.

Tvrdnje o ruskom kršenju sporazuma

Svaka država saglasna je sa stavljanjem cijelog svog teritorija na raspolaganje za nadzorne letove, no, kako navodi američka administracija, Rusija je ograničila letove preko određenih teritorija.

Pompeo tvrdi da primjeri ruskog kršenja sporazuma uključuju zabranu pristupa posmatračkim letovima unutar deset kilometara koridora duž ruske granice sa odvojenim regijama Gruzije Abhazijom i Južnom Osetijom. Stručnjaci za oružje ipak kažu da ova ograničenja tehnički ne mogu biti obuhvačena odredbama sporazuma.

Američki državni sekretar također je naveo da je Rusija stavila ograničenja na neke od letova oko Baltičkog mora, odnosno Kalinjingrada usred vojne nadogradnje za koju je rekao da bi mogla uključivati rakete kratkog dometa sa nuklearnim vrhom.

Zamjenik ministra vanjskih odnosa Rusije Aleksandar Gruško kaže da Rusija nije prekršila sporazum.

"Američko povlačenje iz sporazuma ne predstavlja samo udarac temelju evropske sigurnosti, već je udarac i postojećim vojnim instrumentima sigurnost, kao i suštinskim sigurnosnim interesima samih saveznika SAD", rekao je Gruško.

On je također rekao da bi povlačenje bilo “udarac” za evropsku sigurnost.

Ranije ovog mjeseca bivši evropski vojni zvaničnici potpisali su izjavu koja podržava sporazum, rekavši da bi povlačenje SAD-a moglo biti udarac globalnoj sigurnosti te dodatno potkopati međunarodne sporazume o kontroli oružja. Oni su također pozvali evropske zemlje da ostanu posvećene sporazumu čak i ako SAD izađu iz njega.

Izlazak SAD-a će pored evropskih partnera uznemiriti i neke od članova američkog Kongresa.

Zastupnik Eliot Engel, demokratski predsjednik Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma rekao je da je potez o povlačenju nezakonit, uz tvrdnju da postojeći zakon zahtijeva od Bijele kuće da Kongresu da obavještenje od 120 dana.

“Postoji nešto posebno opasno u slučaju predsjednika, državnog sekretara i ministra odbrane, koji svjesno krše zakon na način da ugrožavaju našu i nacionalnu sigurnost”, rekao je Engel u izjavi.

Da li je ugrožen Novi START?

U avgustu 2019. Sjedinjene Države su zvanično izašle iz historijskog INF sporazuma sa Rusijom nakon utvrđivanja da Moskva krši sporazum pravljenjem novog raketnog naoružanja.

Sporazum o nuklearnim projektilima srednjeg dometa (INF) dogovoren između Sjedinjenih Država i tadašnjeg Sovjetskog saveza 1987. godine, okončan je danas, 2. avgusta, jer su se obje zemlje potpisnice povukle iz ovog tridesetjednogodišnjeg sporazuma.

Godinu dana ranije, Trumpova administracija najavila je povlačenje iz sporazuma o nuklearnom naoružanju kojeg je prethodna administracija zajedno sa svjetskim silama i Iranom potpisala 2015. godine.

"Veoma neispravan sporazum ionako ubrzo ističe i omogućava Iranu brz i čist put do nuklearne energije. Iran mora napustiti svoje nuklearne ambicije i okončati svoju podršku terorizmu", rekao je tada Trump i pozvao i druge zemlje potpisnice da napuste sporazum.

Sporazum, zvaničnog naziva "Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja" (JCPOA je potpisalo pet stalnih članica Vijeća sigurnosti: Sjedinjene Države, Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, Njemačka plus Evropska unija i Iran.

Od povlačenja iz sporazuma, SAD su krenule sa nametanjem ekonomskih sankcija Iranu.

Američki predsjednik Donald Trump prilikom potpisivanja odluke o vraćanju sankcija Iranu
Američki predsjednik Donald Trump prilikom potpisivanja odluke o vraćanju sankcija Iranu

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Robert O’Brien rekao je za američki Fox kanal kasno u četvrtak da ne očekuje od Sjedinjenih Država da napuste Novi START sporazum.

Sporazum koji su 2010. potpisali predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev, limitira nuklearne arsenala SAD i Rusije ograničavanjem broja sistema za isporuku – bombardera dugog dometa, projektila sa zemlje i projektila s podmornica – kao i razmještenih bojevih glava.

"Ući ćemo u dobronamjerne pregovore s Rusima o kontroli nuklearnog oružja", rekao je O' Brien.

Ruska strana također je zainteresovana za produženje sporazuma.

“Ako nema START-a, ona nema ničega na svijetu što bi obuzdalo utrku naoružanjem i to je, mislim, loše", rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u decembru prošle godine tokom svoje godišnje konferencije za medije.

No, Trump je više puta pozivao Kinu da se pridruži SAD-u i Rusiji u pregovorima o sporazumu o kontroli naoružanja kojim bi se zamijenio Novi START. Kina, za koju se procjenjuje da ima 300 komada nuklearnog naoružanja, odbila je Trumpov prijedlog.

Višedecenijske ideje o sporazumu

Ideju o dopuštanju Rusiji i Sjedinjenim Državma da izvode vazdušne posmatračke letove prvi put je predložio američki predsjednik Dwight Eisenhower u julu 1955. godine, no tadašnji Sovjetski Savez ju je odbacio. Nije bilo napretka u pregovorima o ovom sporazumu sve do 1989. godine, kada je predsjednik SAD George W. Bush ponovo pokrenuo proces nakon čega je 1992. godine stupio na snagu Sporazum o otvorenom nebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG