Koje zabranjeno oružje koristi Rusija u ratu u Ukrajini?

Nakon više od stotinu dana rata u Ukrajini međunarodni pravni srtručnjaci i aktivisti za ljudska prava pažljivo prate kakvo oružje Rusija tokom invazije. Naročitu zabrinutost izaziva kasetna municija i drugo eksplozivno oružje u gusto naseljenim mjestima, što je vrsta oružja koja se teško može kontrolisati.

Također, Rusija u ratu u Ukrajini koristi poznatu taktiku bacanja krivice na protivnika za napade – dok se u ovom slučaju najviše radi o optuživanju Ukrajine da minira postrojenja i skladišta sa opasnim hemikalijama.

Da li i zašto Rusija koristi zabranjeno oružje u ratu u Ukrajini?

Konvencija o kasetnoj municiji (CCM) zabranjuje pod bilo kojim okolnostima upotrebu, razvoj, proizvodnju, nabavku, skladištenje i transfer kasetne municije, kao i pomoć ili podsticanje bilo koga da se bavi zabranjenim aktivnostima.
Šta je kasetna municija?

Definicija kasetne municije prema članu 2 je "konvencionalna municija koja je dizajnirana za raspršivanje ili oslobađanje eksplozivne podmunicije od svake težine manje od 20 kilograma i uključuje tu eksplozivnu podmuniciju."

Stoga se zabrana kasetne municije i sve relevantne obaveze iz Konvencije, kao što je uništavanje zaliha, primjenjuju i na kontejner i na podmuniciju koju sadrži. Ponekad se eksplozivna podmunicija ne drži unutar kontejnera, već se oslobađa ili raspršuje pomoću dispenzera pričvršćenih na avion. Konvencija eksplicitno spominje da je ovo oružje, poznato kao eksplozivne bombe, obuhvaćeno zabranom.

Mnoga podmunicija je nepouzdana i ne eksplodira, stvarajući na taj način potencijalni humanitarni uticaj na civile kako tokom tako i dugo nakon završetka sukoba.
Konvencija pruža sveobuhvatan međunarodni odgovor na patnje uzrokovane upotrebom kasetne municije i njenih ostataka, kako bi se spriječilo širenje i buduća upotreba ovog oružja.

Konvencija je otvorena za potpisivanje u Oslu 3. decembra 2008. godine i stupila je na snagu 1. avgusta 2010. godine. Do danas je 110 država je potpisalo Konvenciju.

Rusija negira, dokazi potvrđuju

Dokazi prikupljeni tokom posjete Buči, Hostomelu i Borođanci, gde su ruski okupatori optuženi za zločine nad stanovništvom, pokazali su da su ruske trupe koristile kasetnu municiju, kasetne bombe i izuzetno moćne navođene bombe u naseljenim mestima, koje su uništile najmanje osam civilnih zgrada, pokazalo je istraživanje The Guradiana.

Bellingcat, neprofitni onlajn novinarski kolektiv posvećen istragama ratnih zločina, koji je pregledao neke od slika koje je prikupio Guardian, potvrdio je prisustvo repnih peraja kasetnih bombi koju je lansirao BM- 30 Smerch.

Rusija je više puta negirala da je ciljala civile i rekla da su ukrajinske i zapadne optužbe o ratnim zločinima izmišljene.

Međutim, povlačenje Rusije iz oblasti Kijevske oblasti koje je okupirala do početka aprila otkrilo je znakove kasetne municije na olupinama automobila, ulicama, civilnim zgradama i stradalima.

Kasetna municija, ispuštena je u područjima gdje nije bilo vojnog osoblja i vojne infrastrukture.

Prema New York Timesu, ukrajinske trupe su početkom marta upotrijebile raketu s kasetnom municijom u Husarivki, selu na istoku zemlje koje su pokušavale da preuzmu.

Veliki dio ovih dokaza o upotrebi ovih vrsta međunarodno zabranjenog oružja prikupili su ukrajinski tužioci i uskoro će biti proslijeđeni Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), koji je pokrenuo istragu o mogućim ratnim zločinima, odnosno zločinima protiv čovječnosti, u Ukrajina.

“Rusija primenjuje zabranjena sredstva i metode ratovanja – posebno, koristi zabranjenu municiju, kasetne bombe i kasetnu artiljerijsku municiju“, rekao je Oleh Tkalenko, zamjenik glavnog tužioca Kijevske oblasti.

“U gradu Borođanka tokom okupacije korišćena je kasetna municija sistema Smerč, što je zabranjeno. Osim toga, civilni objekti su bombardovani bombama FAB-250 (ovu informaciju dali su stručnjaci). Uništeno je osam zgrada”, dodao je.

FAB-250 je vrlo neprecizna, sovjetsko dizajnirana bomba od 250 kg bačena iz zraka, koju je uglavnom koristio Sovjetski Savez u svom ratu u Afganistanu i Ruska Federacija u Siriji. FAB-250 spuštaju se u slobodnom padu iz aviona i isključivo su dizajnirani za gađanje vojnih ciljeva, kao što su uništavanje neprijateljskih utvrđenih objekata, površinskih utvrđenja, poput skladišta za skladištenje određene opreme ili bunkera.

Iako Rusija kaže da pokušava uništiti vojne ciljeve, dokazi koje je prikupio ili pregledao Guardian i neovisno potvrđeni od strane stručnjaka za oružje pokazuju da su ove bombe bačene na stambene zgrade i civilnu infrastrukturu.
Stambena zgrada u Borođanki u kojoj je bilo više stotina civila pogođena je FAB-250 i razbijena je i podijeljena na dva dijela.

Većina stanovnika je umrla.

Kako se može znati da li je Rusija koristila hemijsko oružje u ratu?

Ono o čemu svjetski mediji također detaljno pišu proteklih dana jeste uopotreba hemijskog oružja i ruskoj taktici lažnog optuživanja protivnika.

Moskva ima historiju lažnog optuživanja svojih protivnika da namještaju "provokacije" koje se ili nikada nisu desile ili su ih izveli oni sami i njihovi saveznici.

To je pogotovo opasno u kontekstu korištenja hemijskog oružja, za koje postoje određene indicije da se desilo.

U septembru 2017., predsjednik Rusije Vladimir Putin putem i direktnog televizijskog prenosa uništavao je ono što je nazvao 'posljednjim ruskim hemijskim oružjem', te je pozdravio njihovu eliminaciju kao "veliki korak ka tome da moderni svijet bude uravnoteženiji i sigurniji".

Sada, godinama kasnije, predsjednik Joe Biden i zapadni lideri upozoravaju da bi Rusija mogla izvesti hemijske napade u Ukrajini, navodi BBC.

Za razliku od jasnijih nuklearnih upozorenja ruskog lidera, nisu se pojavili nikakvi čvrsti dokazi o hemijskom oružju raspoređenom u ili blizu teatra borbe.

Analitičari ipak vide opasnost od hemijskog rata kao stvarnu jer je Putin već dugo pokazao spremnost da ignoriše međunarodnu zabranu hemijskog oružja.

To mu pomaže da stvori atmosferu toksičnog zastrašivanja, kažu oni, koja bi Rusiji mogla dati prednost na bojnom polju, a da nikada ne mora ispaliti metak.
Još u aprilu mjesecu, tokom borbi u i oko ukrajinskog grada Marijupolja pojavili su se navodi o raspoređivanju hemijskog oružja, što je služio kao podsjetnik da sukob ide u opasniju eskalaciju.

Ukrajina je saopštila da provjerava izveštaje da je Rusija možda koristila hemijsko oružje usred teških borbi u lučkom gradu Mariupolju, a Velika Britanija je upozorila na "odgovor" ako se pokaže da su informacije tačne.

Rusija je negirala optužbe, koje su uslijedile nakon ozbiljnih upozorenja zapadnih zemalja o potencijalnoj upotrebi hemijskog ili nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini.
Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malar rekla je da vojne vlasti istražuju tvrdnje u Mariupolju da je neodređen broj ljudi patio od respiratornih i neuroloških bolesti nakon napada dronom.

"Postoji teorija da bi to mogla biti fosforna municija", rekla je Malar u televizijskom intervjuu 12. aprila i dodala: "Zvanične informacije će doći kasnije".

Novinska agencija Interfaks izvijestila je 12. aprila da su proruske separatističke snage u regionu takođe negirale da su koristile bilo kakvo hemijsko oružje.

Fosfor se ne smatra hemijskim oružjem, već zapaljivim oružjem koje izaziva teško sagorijevanje. Tehnički nije nezakonito da vojska koristi fosfor, iako je gađanje civila bilo kojim oružjem zabranjeno Ženevskom konvencijom.

Bivši časnik britanske vojske Hamish de Bretton-Gordon, stručnjak za hemijsko oružje, upozorio je da čak i ako se mogu sakupiti nekontaminirani uzorci sa mjesta događaja, oni će morati biti odvedeni u drugu zemlju na analizu.
Ovo će, kako je rekao, potrajati.

Zapadne vlade su također u mogućnosti da pregledaju satelitske snimke i druge obavještajne podatke u potrazi za bilo kakvim znakovima da su jedinice ili vozila hemijskog oružja u blizini, rekao je on. Ali to uskoro neće dati čvrste i brze odgovore, navodi BBC.

Britanski ministar oružanih snaga James Heappey rekao je da je incidentu potrebna odgovarajuća istraga. Rekao je da ako se otkrije da je Rusija koristila zabranjeno hemijsko oružje, onda "ništa nije isključeno" u smislu odgovora NATO-a.

Šta je hemijsko oružje?

Hemijsko oružje je svaka vrsta municije koja nosi toksine ili hemijske supstance koje napadaju tjelesni sistem. Postoje različite kategorije hemijskog oružja.

Sredstva za gušenje poput fosgena napadaju pluća i respiratorni sistem, uzrokujući da se žrtve udave u sekretu pluća.

Postoje mjehurići, poput iperita, koji spaljuju kožu i slijepe ljude.

Zatim postoji najsmrtonosnija kategorija od svih: nervni agensi, koji ometaju poruke mozga tjelesnim mišićima. Sitna kap od njih može biti fatalna. Manje od 0,5 mg VX nervnog agensa, na primjer, dovoljno je da ubije odraslu osobu.
Sva ova takozvana hemijska sredstva mogu se koristiti u ratovanju u artiljerijskim granatama, bombama i projektilima.

Međutim, sve je strogo zabranjeno Konvencijom o hemijskom oružju iz 1997. koju je potpisala velika većina zemalja, uključujući Rusiju.

Kada su prije korišteni?

Hemijsko oružje korišteno je u Prvom svjetskom ratu, u iransko-iračkom ratu 1980-ih, a nedavno i od strane sirijske vlade protiv pobunjeničkih snaga.

Rusija kaže da je uništila posljednje svoje zalihe hemijskog oružja 2017. godine, ali od tada su se dogodila najmanje dva hemijska napada za koja se okrivljuje Moskva.

Prvi je bio napad na Salisbury u martu 2018, a drugi 2020. godine.

Ako bi Rusija u ovom ratu koristila oružje poput otrovnog gasa, to bi se smatralo prelaskom velike crvene linije, što bi najvjerovatnije podstaklo pozive Zapadu da preduzme akciju, poručuje se u tekstu BBC-ja.

Hemijsko oružje igralo je odlučujuću ulogu u kampanji sirijske vlade za suzbijanje otpora u gradovima pod kontrolom pobunjenika, ubijajući i onesposobljavajući kako borce tako i civile.

Sirijske zračne snage, koje su navodno izvele desetine ovih napada, podržavale su i štitile ruske zračne snage. General zadužen za ratne napore Rusije tamo, Aleksandar Dvornikov, sada je imenovan da vodi rat Moskve protiv Ukrajine.

Neprijatna istina o hemijskom oružju je da ako imate dugotrajan rat, u kojem napadačka vojska pokušava da slomi volju odbrambenih snaga, onda je ovo oružje jedan užasno efikasan način da se to postigne.

Oni ne samo da prodiru u podrume i bunkere, već mogu dovesti do mučne smrti i stoga su i psihološko oružje terora.