Dostupni linkovi

Zelenski o Sjeverodonjecku: Ukrajinci se dobro drže, ali su Rusi brojniji


Ukrajinski vojnci sjede na oklopnom vozilu dok se vraćaju s linije fronta u blizini grada Slavjanska u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa, 1. juna 2022.
Ukrajinski vojnci sjede na oklopnom vozilu dok se vraćaju s linije fronta u blizini grada Slavjanska u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa, 1. juna 2022.

Ukrajinske snage koje brane Severodonjeck na istoku "dobro se drže" uprkos napadima ruskih snaga, ali su Rusi "brojniji i moćniji", izjavio je u Kijevu predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

On je novinarima rekao da je "teška" situacija na istočnom frontu i dodao da su Sjeverodonjeck i Lisičansk "sada mrtvi gradovi".

"Držimo se, ali su oni (Rusi) brojniji i moćniji", rekao je Zelenski i dodao da će ukrajinska vojna komanda "donositi odluke u skladu sa situacijom".

Prema njegovim riječima, od 10.000 i 15.000 civila se i dalje nalazi u Sjeverodonjecku, koji je nedjeljama bombardirala ruska artiljerija.

Ukrajinske snage odbile su ruske trupe u žestokim borbama u Sjevjerodonjecku na istoku, povrativši polovinu ključnog grada Donbasa, rekao je regionalni guverner Serhiy Hayday, upozoravajući da očekuje da će Rusi udvostručiti svoja neselektivna artiljerijska bombardovanja koja su veći dio regiona pretvorila u ruševine.

Željeznički čvor je sedmicama pod nemilosrdnim ruskim granatiranjem, ali ga i dalje ukrajinski borci žestoko brane, dok su Rusi u nekom trenutku prošle sedmice kontrolirali 80 posto, navodi Hayday.

Ruske trupe sada gađaju Slovjansk, u oblasti Donjeck u istočnoj Ukrajini, i nastavile su ofanzivu u blizini Svyatyhorska, nekih 20 kilometara sjeverno od Slavjanska, pretrpevši gubitke, saopštio je Generalštab oružanih snaga Ukrajine.

Britanski obavještajci su 6. juna sugerirali da je guranje ruskih trupa prema Slavjansku dio njihovog pokušaja opkoljavanja ukrajinskih snaga.

Dok je bitka u toku za Sjeverodonjeck na istoku, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je vojnike u jugoistočnom regionu Zaporožja kako bi im zahvalio na njihovoj službi i žrtvi, saopštio je njegov ured 5. juna.

"Želim da vam se zahvalim na vašem velikom radu, vašoj službi, zaštiti svih nas, naše države", rekao je Zelenski u izjavi svojim snagama. Takođe je odao počast poginulim vojnicima i minutom šutnje.

U međuvremenu, Britanija je rekla da će slijediti Washington i poslati raketne sisteme dugog dometa u Ukrajinu, prkoseći upozorenjima ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv snabdijevanja Kijevu naprednim oružjem.

Ministar odbrane Ben Wallace rekao je da će višestruki raketni sistem M270 pomoći Ukrajini da se odbrani od Rusije. Prema izvorima koje citira BBC, u početku će postojati tri sistema.

M270 višestruki raketni sistem
M270 višestruki raketni sistem


Sjedinjene Države su prošle sedmice objavile da isporučuju i raketni sistem HIMARS koji može ispaljivati rakete precizno na udaljenosti do 80 kilometara.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će Ukrajini obezbijediti sistem HIMARS nakon što je dobio uvjeravanja da se neće koristiti za gađanje ciljeva unutar Rusije.

Ukrajinci su tražili sisteme većeg dometa koji mogu da pogode ciljeve udaljene do 300 kilometara kako bi mogli da napadaju pozadinu ruskih snaga, ali Wašington nije bio voljan da ih obezbjedi.

Britanski raketni sistem M270 može ispaliti 12 projektila zemlja-zemlja u roku od jedne minute i može pogoditi mete u krugu od 80 kilometara sa izuzetnom preciznošću. Međutim, tehnički opis M270 kaže da, ovisno o korištenoj municiji, može doseći ciljeve udaljene i do 300 kilometara.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva saopštila je da će ukrajinska vojska u narednim sedmicama biti obučena kako koristiti višestruke raketne sisteme u Velikoj Britaniji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je 5. juna da će Moskva pogoditi nove ciljeve ako SAD isporuči Ukrajini rakete dugog dometa.

Putin je rekao TV kanalu Rossja-1 da ćemo, ako se Ukrajini isporuče američki višecevni raketni sistemi (MLRS), "izvući odgovarajuće zaključke iz ovoga i upotrijebiti sopstveno oružje, kojeg imamo dovoljno, da bismo pogodili te objekte koje još nismo ciljali".

Isporuka novog naoružanja Kijevu samo bi "odvukla oružani sukob što je duže moguće", rekao je Putin.

Eksplozije su potresle ukrajinski glavni grad Kijev 5. juna dok su se ukrajinske trupe borile s ruskim snagama u istočnom gradu Sjevjerodonjecku, rekli su ukrajinski zvaničnici.

Britansko ministarstvo odbrane objavilo je u svom dnevnom obavještajnom biltenu 6. juna da su ruske krstareće rakete Kh-101 pogodile željezničku infrastrukturu u Kijevu i da su "vjerovatno u pokušaju da poremete snabdijevanje zapadne vojne opreme ukrajinskim jedinicama na frontu".

"Nekoliko eksplozija u Darnjickom i Dnjeprovskom okrugu glavnog grada", objavio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko na Telegramu. Jedna osoba je povrijeđena, ali nije bilo smrtnih slučajeva u raketnim udarima, rekao je Kličko.

Tamni dim se mogao vidjeti sa mnogo milja nakon napada, za koji je Ukrajina rekla da je pogodio lokaciju na kojoj se popravljaju vagoni. Moskva je saopštila da su u napadu uništeni tenkovi koje su poslale istočnoevropske zemlje.

Iako se sirene za vazdušni napad redovno oglašavaju u glavnom gradu, tamo nije bilo udara otkako je Rusija povukla svoje snage iz tog područja kako bi koncentrisala svoje vojne napore na istočni Donbas i jugoistočnu Ukrajinu.

Kijev je posljednji put napadnut 28. aprila, tokom posjete generalnog sekretara UN-a Antonio Guterresa.

Ukrajinski operater nuklearne elektrane Enerhoatom rekao je u postu na Telegramu 5. juna da je ruski projektil, koji je očito krenuo prema Kijevu, preletio opasno nisko iznad nuklearne elektrane oko 350 kilometara južno od glavnog grada.

Ruske snage "još uvijek ne razumiju da čak i najmanji fragment projektila koji pogodi radni agregat može uzrokovati nuklearnu katastrofu i curenje radijacije", napisao je Enerhoatom.

Uz izvještaje Reutersa, BBC-a, CNN-a, AFP-a i AP-a

XS
SM
MD
LG