Dostupni linkovi

Zašto bi rat u Ukrajini mogao trajati godinama?


Ukrajina je pozivala na veće isporuke zapadnog naoružanja kako bi pokušala da potisne ruske snage, ali ono što je do sada ponuđeno je manje nego što je Kijev tražio.(foto: Dim iznad Sjeverodonjecka u istočnoj regiji Donbas, 17. juni 2022.)

Zapadni lideri rekli su da bi rat u Ukrajini mogao trajati godinama i da će zahtijevati dugoročnu vojnu podršku, jer je Rusija dovela rezervne snage u očiglednom pokušaju da zauzme istočni grad Sjeverodonjeck.

"Moramo se pripremiti za činjenicu da bi to moglo potrajati godinama", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u intervjuu za njemački list Bild 19. juna, dodavši da "ne smijemo odustati od podrške Ukrajini".

Britanski premijer Boris Johnson ponovio je Stoltenbergove komentare.

"Bojim se da se moramo čeličiti za dugi rat", rekao je on.

Zašto?

Sve ovo dolazi u momentu kada je novi šef britanske vojske rekao da se trupe ove zemlje "moraju spremiti da se bore u Evropi još jednom".

"Sada je gorući imperativ da se stvori vojska sposobna da se bori zajedno sa našim saveznicima i da porazi Rusiju u borbi", rekao je general Sir Patrick Sanders, prenosi The Guardian.

Izjave sugerišu da Zapad vjeruje da Ukrajina ne može postići brzi vojni prodor uprkos očekivanom dolasku novog naoružanja po standardima NATO-a, dok zvaničnici u zemlji nastavljaju pozivati na brzu pomoć.

Ukrajina u defanzivi, Rusija gomila snage

Ukrajinske snage ostaju u defanzivi u istočnoj regiji Donbasa, gdje se nastavljaju borbe u Sjeverodonjecku. Sergij Hajdaj, guverner regije Lugansk, rekao je da Rusija gomila snage u pokušaju da preuzme potpunu kontrolu nad gradom nakon nekoliko sedmica borbi.

"Danas, sutra ili prekosutra, oni će ubaciti sve rezerve koje imaju... Zato što ih tamo već ima toliko, stvorili su kritičnu masu", rekao je Hajdaj ukrajinskoj televiziji.

Rusija već kontroliše veći dio Sjeverodonjecka, rekao je Hajdaj u 19. juna ujutro, a ako ukrajinske snage izgube grad, očekuje se da će se borbe fokusirati na susjedni Lisičansk, iz kojeg su 32 stanovnika evakuisana tokom vikenda uprkos jakom granatiranju.

Rusko ministarstvo odbrane je također saopćilo da su projektili Iskander uništili oružje koje je isporučio Zapad u drugom najvećem gradu Ukrajine, Harkivu, sjeverozapadno od Luganska.

Zvaničnik ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova rekao je da se ruske snage pokušavaju približiti Harkivu, koji je doživio intenzivno granatiranje ranije u ratu, i pretvoriti ga u "grad na prvoj liniji".

Ministarstvo odbrane Velike Britanije je u nedavnom jutarnjem izvještaju saopćilo da su intenzivne borbe značile da borbene jedinice s obje strane "vjerovatno prolaze kroz oscilacije u moralu", što je ne tako česta potvrda pritisaka s kojima se suočavaju obje strane.

"Ukrajinske snage su vjerovatno posljednjih sedmica pretrpjele dezertiranje. Međutim, ruski moral vrlo vjerovatno ostaje posebno problematičan. Idalje se dešavaju slučajevi da čitave ruske jedinice odbijaju naređenja i oružani sukobi između oficira i njihovih trupa", objavilo je ministarstvo na Twitteru.

Strah da će se rat proširiti van Ukrajine

Ukrajina je pozivala na veliki priliv zapadnog naoružanja kako bi pokušala da potisne ruske osvajače, ali ono što je do sada ponuđeno je manje nego što je Kijev tražio. SAD, Velika Britanija i Njemačka obećale su poslati 10 raketnih artiljerijskih sistema, ali su ukrajinski savjetnici tražili 60 ili čak 300, piše The Guardian.

Jedan ukrajinski zvaničnik rekao je da bi pomoć zemlji u brzoj pobjedi bila dugoročna ušteda. Oleksandr Staruh, guverner regije Zaporižja, rekao je: "Ovo oružje nam je potrebno jer dolazi zima", dodajući da će se zemlja suočiti s većim ekonomskim troškovima ako se rat oduži.

Život u opsadi na istoku Ukrajine
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:15 0:00

Problemi bi se mogli proširiti i izvan Ukrajine, rekao je on, tvrdeći da bi se Evropa mogla suočiti s još jednim talasom imigranata iz afričkih i bliskoistočnih zemalja koje su se ranije oslanjale na izvoz žitarica iz Ukrajine ako rat nastavi da remeti izvoz pomorstva.

Stoltenberg je rekao da je cijena dugoročne podrške Ukrajini opravdana, uprkos troškovima vojne opreme i rastućih cijena energije i hrane, jer bi zapad platio mnogo veću cijenu ako bi Vladimir Putin uspio i ruske snage okupirale velike dijelove Ukrajine.

Boris Johnson, premijer Velike Britanije, u komentaru za Sunday Times rekao je da se snabdijevanje Ukrajine oružjem mora nastaviti. Johnson smatra da je neophodno očuvati Ukrajinu putem finansijske podrške za isplatu plata, vođenje škola, isporukom pomoći i rekonstrukcijom.

Njemačka ‘priznala grešku’

Njemački kancelar Olaf Scholz priznao je u intervjuu da se njegova zemlja "previše koncentrisala naše snabdijevanje energijom na Rusiju" do te mjere da nije bilo moguće promijeniti kurs "ako najgore dođe do najgoreg".

Ali branio je politiku svoje prethodnice Angele Merkel da traži dobre odnose s Moskvom.

Njemački ministar za ekonomska pitanja i klimatske mjere Robert Habeck rekao je da će elektrane na ugalj morati više da se koriste kao hitna mjera za ublažavanje padova u opskrbi ruskim plinom.

Identične patnje Ukrajinki danas i Bosanki prije trideset godina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Vraćanje elektrana na ugalj bilo je "bolno, ali je to čista potreba", rekao je on.

Gradonačelnici i regionalni guverneri u Ukrajini kažu da se u većini slučajeva već suočavaju s nedostatkom sredstava i da nema novca za popravku infrastrukture i oštećenih zgrada .

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je u subotu jugozapadnu liniju fronta u Mikolajevu i obližnji grad Odesu. Insistirao je nakon posjete da Ukrajina neće ustupiti nijednu od okupiranih teritorija na jugu zemlje Rusiji, koja zauzima najveći dio obalnih područja zemlje.

"Nećemo nikome dati jug. Vratićemo sve što je naše i more će biti ukrajinsko i sigurno", rekao je. "Rusija nema toliko projektila koliko naši ljudi imaju želju da žive."

Ministar odbrane Ukrajine Oleksij Resnikov sastao se u srijedu sa oko 50 zemalja u Ukrajinskoj kontakt grupi za odbranu u Briselu kako bi zatražio više oružja i municije.

U Ukrajinu stigao ‘samo djelić obećanog naružanja’

Zapadni saveznici te zemlje do sada su joj nudili velike zalihe oružja, ali Ukrajina kaže da je dobila samo djelić onoga što joj je potrebno za odbranu i traži teže oružje.

Ruski zvaničnici često kritiziraju vojnu podršku NATO-a Ukrajini, a u prošlosedmičnom intervjuu za BBC, ministar vanjskih poslova zemlje Sergej Lavrov naveo je mogućnost da se Ukrajina pridruži zapadnom savezu kao razlog za invaziju na prvom mjestu.

"Proglasili smo specijalnu vojnu operaciju jer nismo imali apsolutno nikakav drugi način da objasnimo Zapadu da je uvlačenje Ukrajine u NATO kriminalni čin", rekao je Lavrov za BBC.

Ukrajina nije članica NATO-a i iako je izrazila želju da se pridruži, za to ne postoji vremenski okvir.

Rusija ima potencijal da vodi dugotrajni rat, ali..

Ono što je sigurno jeste da Rusija ima potencijal da vodi dugotrajni rat, upozorio je ukrajinski vojni obavještajac Vadim Skibicki, inače zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe.

Rat u Ukrajini, koji je sada u četvrtom mjesecu, prerastao je u artiljerijsku bitku za koju Skibicki kaže da iscrpljuje i ruske i ukrajinske snage, ali da Moskva i dalje ima prednost u zalihama oružja, dok se Kijev skoro potpuno oslanja na oružje i municiju koju dobija sa Zapada.

"Prema našim procjenama, Rusija i dalje ima potencijal da vodi dugotrajni rat protiv Ukrajine", rekao je Skibicki u intervjuu za Current Time, medijski projekat na ruskom jeziku koji RSE vodi u saradnji s Glasom Amerike (VOA).

"Prelazimo na NATO standarde, što je prvenstveno 155-milimetarski (artiljerijski sistem). Ali danas to još nije dovoljno da se potpuno uspori ofanzivni tempo ruskih oružanih snaga."

Uprkos sankcijama i smanjenim kapacitetima Rusije, Skibicki kaže da Moskva i dalje može da održi trenutni tempo borbi bez potrebe da proizvodi novo oružje još najmanje godinu dana.

Mada Moskva nije uspjela u svojim prvobitnim planovima, zbog čega je revidirala ratne ciljeve da bi koncentrisala svoje snage na istoku, Kremlj nije odustao od svog početnog cilja da zauzme ukrajinsku teritoriju, upozorio je on.

"Svi napori Rusije trenutno su usmjereni na opkoljavanje naše vojne grupacije na istoku i pokušaj da se makar izvrši zadatak koji je Generalštab ruske vojske postavio sebi", rekao je Skibicki.

Da li Ukrajina gubi rat ?

Iako Rusija ima određene vojne pobjede u proteklom periodu, pogotovo nakon pobjeda kod Sjeverodonjecka i kod Donbasa - odgovor na pitanje da li Ukrajina gubi rat nije tako jednostavan.

"Ako pod 'gubitkom' mislite da Ukrajina ne djeluje kao da može povratiti svoju teritoriju i istjerati Rusiju sa svoje teritorije, onda da, to je poštena procjena; oni gube", rekao je Scott Boston, bivši američki vojnik pukovnik i artiljerijski oficir koji je pomno proučavao rat u Ukrajini.

Drugi stručnjaci također kažu da to zavisi od toga kako se definiše "gubitak".

"Možda izgleda pesimistično, ali u stvarnosti, ako pogledate kartu, pogledate Donbas, ne možete pronaći puno promjena, uprkos ogromnoj koncentraciji ruskih snaga", rekao je Mihajlo Samus, zamjenik direktor Centra za studije vojske, prenamjene i razoružanja u Kijevu, dodavši: "Ukrajinske snage imaju veoma efikasnu odbranu."

"Naprotiv, ono što možemo reći je da je Rusija propala", rekao je Samus.

"U suštini, Rusija je u strateškom razmišljanju već izgubila rat, jer su krenuli s velikim očekivanjima 24. februara. Planirali su da osvoje Kijev za par dana, bio je to katastrofalan proces, donosili su veoma loše odluke o svojim operacijama."

"Definitivno možemo reći da je Rusija, strateški, propala", rekao je on.

Najviši ukrajinski zvaničnici posljednjih sedmica šalju sve strašnija upozorenja o tempu borbi i gubicima koje trpe ukrajinske snage. Ukrajinski zvaničnici također su sve glasniji u svojim molbama za više zapadnog naoružanja i za brže dopremanje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG