Nakon četiri sata i 18 minuta završena je ovogodišnja, petnaesta po redu, konferencija za medije ruskog predsjednika Vladimira Putina.
U svom već tradicionalnom nastupu pred kraj godine, Putin je ocijenio da demokrate u Sjedinjenim Državama nastavljaju borbu protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa putem postupka opoziva.
"Stranka koja je izgubila na izborima nastavlja borbu drugim sredstvima", rekao je Putin. On je također povezao istragu o opozivu sa ranijom istragom o navodnom ruskom uplitanju u američke izbore, za šta je rekao da su neutemeljene tvrdnje.
Dodao je da opoziv treba da prođe i u Senatu, gdje republikanci imaju većinu:
"Struktuirali ste svoje pitanje na način kao da se predsjednički mandat Trumpa bliži kraju. Ne vjerujem da je to slučaj. Malo je vjerovatno da će smjeniti predstavnika vlastite stranke zbog, kako se meni čini, napregnutih razloga."
Donaldu Trumpu je opoziv izglasan kasno sinoć u Predstavničkom domu američkog Kongresa.
Opozvan je po optužbi za zloupotrebu položaja i opstrukciju Kongresa. Optužnica će biti prosljeđena Senatu koji će započeti suđenje, kako se očekuje u januaru, ali je mala vjerovatnoća da će smijeniti predsjednika SAD s obzirom da njegovi republikanci imaju većinu u ovom tijelu.
Putin je inače, godišnju konferenciju za medije u četvrtak 19. decembra, odgovarajući na novinarsko pitanje o klimatskim promjenama i Pariskom sporazumu.
Klimatske promjene prijete Rusiji, posebno gradovima na Artiku, upozorio je Putin. On je ponovio da Rusija ostaje dio Pariskog sporazuma kako bi dala svoj doprinos usporavanju globalnog zagrijavanja koje može izazvati požare, razorne poplave i imati druge negativne posljedice po sigurnost ljudi u Rusiji.
Raspon odgovora kretao se od odbrane amandmana Zakona o stranim agentima koje je potpisao početkom decembra, analize narednih koraka u procesu opoziva američkog predsjednika, pa do komentara o zabrani tamičenja za ruske sportiste, nasilja u porodici i produženja ugovora o kontroli naoružanja.
Putin: Spremni smo za produženje START sporazuma
Ovaj, obično, maratonski događaj održava se nakon brojnih protesta održanih ovog ljeta koji su uzdrmali Moskvu i ostale ruske gradove a na kojima je opozicija tražila fer izborne uslove.
Uslijedilo je pitanje o zabrani ruskim sportašima da se takmiče na Olimpijadi i ostalim međunarodnim sportskim takmičenjima, na šta je Putin rekao da Svjetska anti-doping agencija nije bila fer i dodao da bi svaka kazna za ruske sportaše trebala biti individualna a ne kolektivna.
Ukrajinski novinar Roman Tsymbalyuk, koji tokom konferencije postavlja pitanje o ratu u Ukrajini, još od kada je izbio sukob 2014. godine, ponovo je pozvan da postavi pitanje.
Odgovarajući na njegovo pitanje, Putin je rekao da u Donbasu nema "stranih snaga", osim plaćenika na obje strane koji dolaze iz zemalja poput Njemačke i Francuske.
Putin je također rekao da je Rusija spremna da produži START ugovor o kontroli naoružanja, potpisan između ove zemlje i Sjedinjenih Država. "Spremni smo da do kraja godine produžimo postojeći sporazum, Novi START sporazum", rekao je Putin.
Dodao je da, ukoliko sutra, dobiju pismo iz Washingtona, da su spremni da ga potpišu.
"Ako nema START-a, ona nema ničega na svijetu što bi obuzdalo utrku naoružanjem i to je, mislim, loše", rekao je Putin.
START, odnosno Sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja, ističe 2021. godine, ukoliko se ove dvije sile ne slože na produženje.
Iz Kremlja su ranije saopštavali da su zainteresovani za produženje, dok administracija Donalda Trumpa šalje pomiješane signale.
Putin se također osvrnuo i na Zakon o stranim agentima kojeg je potpisao početkom decembra a kojim se omogućava proglašavanje novinara i korisnika interneta "stranim agentima", a koji su osudile nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava.
"Nakon uvođenja Zakona o stranim agentima, neke organizacije koje primaju sredstva iz vana su promijenile svoj sistem. Sredstva su počeli slati pojedincima, onda su oni taj novac kasnije davali organizacijama, koje na takav način nisu zakonski finansirane iz stranih izvora. Ali zapravo jesu. To je bila ideja (zakona)."
Moguća izmjena ustava
Vladimir Putin, kojem predsjednički mandat ističe 2024. godine, nije želio odgovarati na pitanja o svojoj političkoj budućnosti. Odbio je odgovoriti na pitanje da li bi potencijalno mogao produžiti svoju vladavinu time što bi postao vođa Rusko-bjeloruske unije.
Putin je tokom konferencije izjavio da je otvoren za mogućnost izmjene ruskog ustava, uključujući prijedloge za povećanje parlamentarne moći i ograničavanja broja predsjedničkih mandata. Pitanje ustavnih izmjena se pomno posmatra u Rusiji usljed nagađanja o Putinovim političkim ambicijama.
"Ovo je moguće uraditi nakon temeljnih priprema i ozbiljne rasprave u društvu. Moramo biti oprezni", rekao je Putin.
Šezdesetsedmogodišnji Putin koji se na vlasti nalazi od 1999. godine u službi premijera ili predsjednika, trebao bi sa vlasti odstupiti 2024. godine kada završava njegov četvrti predsjednički mandat. Prema sadašnjem ustavu, koji omogućava služenje u dva uzastopna predsjednička mandata, Putinu je zabranjeno da se ponovo kandiduje.
"Jedina stvar koja bi se mogla promijeniti u ovim (predsjedničkim) mandatima jeste uklanjanje klauzule o "uzastopnim" mandatima. Vaš ponizni sluga je služio da uzastopna termina, onda je napustio svoje mjesto i imao ustavno pravo da se vrati na mjesto predsjednika, jer ovo nisu dva uzastopna mandata", rekao je Putin na konferenciji.
"Ova klauzula zbunjuje neke naše političke analitičare i figure. Pa, možda bi mogla biti uklonjena", dodao je.
Brexit, Kina, Ukrajina
Ruski predsjednik također je rekao kako vjeruje da Britanija želi bolje ekonomske odnose sa Rusijom te je pohvalio premijera Borisa Johnsona na boljem razumijevanju britanskog društva po pitanju Brexita no njegovi oponenti.
Putin je novinarima rekao da Rusija ne planira stvaranje vojne alijanse sa Kinom, uprkos tome što je Moskva pomogla Pekingu da izgradi sistem za upozorenje od raketnih napada.
Rusija planira zadržati postojeći tok plina kroz Ukrajinu bez obzira na niz plinovoda koje Moskva trenutno gradi, rekao je Putin.
Visoki zvaničnici Rusije, Ukrajine i Evropske komisije sastaju se u četvrtak u Berlinu na još jednoj rundi pregovora o plinu.
"Tražit ćemo rješenje koje je prihvatljivo za sve strane, uključujući Ukrajinu, unatoč izgradnji infrastrukture poput Sjevernog toka 1, Sjevernog toka 2. Očuvat ćemo tranzit plina kroz Ukrajinu.
On se također osvrnuo na mirovne pregovore sa Ukrajinom rekavši da nema ničega drugog osim Sporazuma iz Minska. "Bio sam naravno zabrinut zbog izjave (ukrajinskog predsjednika) Zelenskog kako bi se on mogao preispitati. Ako revizija sporazuma iz Minska krene, onda bi situacija mogla ući u potpunu slijepu ulicu. "Potreban je direktan dijalog o Donbasu", rekao je Putin.
Rekordan broj novinara
Iz Kremlja je ranije saopšteno da je rekordan broj novinara, čak 1.895 njih, akreditovano za ovogodišnju, petnaestu po redu konferenciju koju drži Putin.
Televizijska konferencija za medije postala je regularan događaj tokom Putinove vladavine, kojeg koristi kako bi izglancao svoj ugled, uvjerio Ruse da su u dobrim rukama, te poslao signale Sjedinjenim Državama i ostatku svijeta.
Tokom konferencije, ruski lider odgovara na pitanja ruskih ali i stranih novinara od kojih su brojni doletjeli u Rusiju samo zbog ovog događaja. Događaj je također poznat zbog svoje dužine. Konferencija za novinare 2008. godine trajala je rekordnih četiri sata i 40 minuta.
Tokom prošlogodišnje konferencije, Putin je odgovorio na 66 novinarskih pitanja.
No najnovija konferencija dolazi, prema podacima anketama javnosti, uslijed pada Putinove popularnosti, sporog ekonomskog rasta i drugih problema.
Putinova popularnost pala je za 10 bodova u odnosu na 2017. godinu, iako i dalje uživa veliku popularnost među Rusima.
Ovogodišnji događaj dolazi nakon niza demonstracija u Moskvi održanih tokom ljeta zbog odluka lokalnih dužnosnika da zabrane neovisne i opozicione kandidate. Međutim, protesti koji su se proširili i na druge gradove evoluirali su u šire pozive za demokratskim promjenama u Rusiji.
