Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zakon o vjeroispovijesti na talasu lažnih vijesti


Tenzije i podjele zbog Zakona o vjeroispovijesti pratile su raspravu i usvajanje Zakona u Parlamentu, 27. decembra 2019., kada je zabelježna i ova fotografija

Crnogorski medijski prostor se davi u propagandi i dezinformacijama koje dolaze sa različitih strana, ocjenjuje u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Milica Kovačević sa portala Raskrinkavanje.me, koji je formiran u okviru Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Nedavna analiza tog portala pokazala je da je medijski prostor Crne Gore od početka 2020. godine postao meta organizovanog širenja medijskih manipulacija čiji je cilj da utiče na događaje u vezi sa usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

„Najveći dio ovih 'vijesti' došao je iz medija registrovanih u Srbiji, a aktivni su bili i mediji iz Rusije i Bosne i Hercegovine (bh. entiteta Republike Srpske). Naravno, u svemu su učestvovali i mediji iz Crne Gore. Jedna grupa crnogorskih medija je prenosila propagandističke i nacionalističke narative iz regiona, a druga grupa je na tu propagandu pokušala da odgovori kontrapropagandom i u toj situaciji postajala ista kao i oni protiv kojih se navodno bore“, naglašava Kovačević.

Kako su za RSE naveli iz portala Raskrinkavanje.me, analiza je provedena u januaru, a objavljena početkom februara ove godine i obuhvatila je nekoliko stotina članaka i tekstova koji su o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti objavljeni u štampanim glasilima, kao i na onlajn platformama u Crnoj Gori i regionu.

Podsjetimo, Zakonu o vjeroispovijesti koji je Skupština Crne Gore usvojila prije dva mjeseca (27. decembra 2019.) Srpska pravoslavna crkva (SPC) protivi. U SPC vjeruju da Zakon stvara teren za prebacivanje imovine vjerskih zajednica u državno vlasništvo, dok iz vlasti odbacuju takve optužbe.

U samom Zakonu se navodi da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore do 1918. godine, a koji nisu „na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice“, biti smatrani državnom imovinom i registrovani kao kulturno blago.

Đukanović i Mitropolija o medijima

U ocjenjivanje kako mediji izvještavaju o sporu crkve i države oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti uključili su se predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve.

Predsjednik Crne Gore i lider vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) je 4. februara ove godine u intervjuu za Televiziju Crne Gore direktno optužio medijski koncern “Vijesti” za učešće u antidržavnoj kampanji:

“’Vijesti’ koje su svojevremeno formirane kao medijski podržavalac cnogorske samostalnosti, suverenosti i proevropskog puta danas su se pokazale kao ‘štampana Svetigora’ (glasilo Mitropolije crnogorsko-primorske SPC op.a.) i pridružile se hajci protiv nezavisne Crne Gore”, ocijenio je Đukanović.

Litija SPC u Podgorici: 'Ovo je prava Crna Gora'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:33 0:00

I dok predsjednik Đukanović proziva podgoričke Vijesti za negativnu kampanju, Mitropolija crnogorsko-primorska protestuje zbog, kako navode, “diskriminatorskog i nezakonitog postupanja uredništva Televizije Crne Gore (TVCG) prema Mitropoliji, njenom sveštenstvu i vjernicima u informativnom programu Javnog servisa”:

„Uravnoteženo izvještavanje ne postoji u programu TVCG kada je Mitropolija u pitanju. Svake večeri u Dnevniku Mitropolija, sveštenstvo i vjernici izloženi su satanizaciji i govoru mržnje, a bez prava da odgovorimo“, navodi se u pismu koje je Mitropolija uputila Savjetu RTVCG.

Ima li medijske objektivnosti?

Aktuelni sukob u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, osim što je produbio krizu u odnosima Srpske pravoslavne crkve i crnogorske države i još više podijelio političku i laičku javnost, kako za RSE ističe politički analitičar Zlatko Vujović, postao je i svojevrstan test za medije koji su na linijama podrške jednoj ili drugoj strani, učestvovali u propagandi i objavljivanju lažnih vijesti:

„Najveći broj medija nije uspio da drži distancu i da pokuša da bude objektivan u odnosu na ovaj spor oko zakona. Izvještavali su po ukusu svojih čitalaca i gledalaca kako bi sačuvali postojeći rejting. Bojim se da je ovo samo pokazalo koliko je duboka podjela među samim medijima u Crnoj Gori kao i da ta podjela zapravo prati duboke političke i identitetske podjele u crnogorskom društvu“, ocjenjuje Vujović.

Ograničenja za TV Happy i Pink M

U međuvremenu, crnogorski Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) odlučio je da ograniči reemitovanje emisija “Dobro jutro, Srbijo“, „Ćirilica“ i „Posle ručka“ na televiziji TV Happy i „Novo jutro“ na televiziji Pink M iz Srbije na period od tri mjeseca jer se, kako navode, u ovim programima promovišu mržnja, netrpeljivost i diskriminacija prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.

Savjet Agencije je od regulatora u Srbiji tražio i utvrđivanje odgovornosti televizija Happy, Pink M i RTS zbog kršenja standarda i najavio mogućnost ukidanja emitovanja programa tih televizija na teritoriji Crne Gore.

Regulator u Srbiji (REM) je, međutim zaključio da u sadržaju programa tih televizija nema ništa sporno, dodajući da odluka crnogorskog regulatora da ih ukine na 90 dana, predstavlja otvoren vid cenzure i grubo kršenje Konvencije o prekograničnim televizijama.

Milka Tadić Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) primjećuje da je ova reakcija države i njenih regulatora cinična budući da dolazi tek sada, nakon što su godinama dopuštali da pomenute televizije provode, kako ističe - najgoru kampanju protiv kritičara crnogorske vlasti:

Cinične reakcije vlasti: Milka Tadić Mijović
Cinične reakcije vlasti: Milka Tadić Mijović

„Čini se da će ova vlast od ‘sopstvene sablje' stradati, odnosno od istih onih medija kao što je Pink M, koji su svojevremeno bili glavni propagatori mržnje prema kritičarima režima u Crnoj Gori, što ovoj vlasti i njenim regulatorima tada uopšte nije smetalo. Sada kada je crnogorska vlast zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti došla pod udar tih televizijskih stanica, sjetili su se odjednom da bi oni koji šire mržnju i netrpeljivost trebalo da budu sankcionisani. To je zaista cinično“, ocjenjuje Tadić Mijović.

O Zakonu objavljeno 35.000 članaka

U protekla tri mjeseca objavljeno je oko 35 hiljada članaka i objava na društvenim mrežama koje se direktno tiču Zakona o slobodi vjeroispovijesti, podaci su Digitalnog forenzičkog centra (DFC) iz Podgorice.

Kako za RSE kaže Savo Kentera iz DFC-a, tu medijsku propagandu veoma često prati i objavljivanje lažnih vijesti:

„Imamo jednu plansku, dobro koordinisanu kampanju plasiranja dezinformacija, odnosno lažnih vijesti. Po meni ta poplava lažnih vijesti nije najveća opasnost koliko su to narativi kojima pojedini mediji sistematski rade na tome da se stanje u Crnoj Gori prikaže maltene kao stanje pred izbijanje građanskog rata, što nikako nije slučaj”, kaže Kentera.

Hapšenja zbog navoda o lažnim vijestima

Podsjetimo, crnogorska policija je početkom januara ove godine uhapsila bivšu urednicu FOS Media Anđelu Đikanović zbog sumnje da je izazvala paniku i uznemirenje javnosti objavljivanjem lažne vijesti da će "specijalne snage kosovske policije Rosu pomagati crnogorskoj policiji na Badnji dan", što je Vlada Crne Gore demantovala.

Crnogorska policija je 12. januara uhapsila urednika portala IN4S Gojka Raičevića i njegovog kolegu iz portala Borba Dražena Živkovića jer su objavili lažnu vijest o eksploziji bombe u Vili Gorica u Podgorici.

Đikanović, Raićević i Živković su pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Jedna od posljednjih lažnih vijesti koje su objavili crnogorski mediji bila je ona koju je prenio portal Analitika da se u karantinu u manastiru Dajbabe kod Podgorice, nalaze dva sveštenika za koje se sumnja da su inficirani koronavirusom, što je Mitropolija ocijenila kao pokušaj da se izazove strah i na taj način smanji prisustvo građana na litijama koje se održavaju dva puta sedmično.

Uredništvo portala se izvinilo zbog prenošenja te dezinformacije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG