Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crna Gora između 'verbalnog delikta' i 'širenja panike'


Gojko Raičević, urednik portala IN4S, pri izlasku iz policijske stanice u Podgorici 12. januara 2020. Saslušan je zbog sumnje da je objavio lažnu vijest.

Od kada su u Crnoj Gori povišene tenzije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, sve češća su privođenja građana koji iznose stavove po društvenim mrežama, zbog kojih se sumnjiče za pokušaj uznemiravanja javnosti, kao i novinara zbog plasiranja lažnih vijesti.

Posljednji se iza rešetaka 28. januara našao Nikšićanin Vesko Pejak, koji je osumnjičen, kako je saopštila Uprava policije, za izazivanje panike i nereda. Njemu je određen pritvor do 72 sata zbog sumnje da je svojom objavom na fejsbuku pod naslovom „Biće rata” izazvao uznemirenje građana.

I dok je Savjet za građansku kontrolu rada policije konstatovao da je policijsko postupanje u tom slučaju bilo zakonito, osuda je stigla iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG).

“Smatramo da je hapšenje Pejaka neprimjereno te da ugrožava slobodu mišljenja i izražavanja, kao jedan od temelja demokratije", navodi se u saopštenju te medijske organizacije.

Država pokušava očigledno vrlo otvoreno, da cenzuriše za iznošenje stavova po društvenim mrežama. Jer, podsjetiću, ni u jednom od ovih slučajeva se nije desilo da je izražena sumnja da je riječ o govoru mržnje.
Vuk Maraš, direktor regionalne Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope


“Hapšenje Pejaka je udar na slobodu govora”, izjavio je za RSE Vuk Maraš, direktor regionalne Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope, koji naglašava da govori u lično ime. Maraš podsjeća da se Crna Gora obavezala na slobodu govora i domaćim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama koje je ratifikovala.

”Dakle, nas država pokušava očigledno vrlo otvoreno, da cenzuriše za iznošenje stavova po društvenim mrežama. Jer, podsjetiću, ni u jednom od ovih slučajeva se nije desilo da je izražena sumnja da je riječ o govoru mržnje. Ono na šta se oni u kontinuitetu pozivaju jeste to famozno izazivanje panike, što je potpuno zloupotreba tih normi. Dok god niko ne iznosi govor mržnje koji jedino zakon sankcioniše, svi imamo pravo da se izražavamo”, naglašava Maraš.

Ranije privođenje

Prije pritvaranja Veska Pejaka, iza rešetaka se nakratko našao i njegov sugrađanin Milija Goranović, koga je sud za prekršaje 23. januara zbog „povrede Zakona o javnom redu i miru“ kaznio sa 500 eura, jer je direktora Uprave policije Veselina Veljovića na Fejsbuku nazvao uvredljivim riječima.

Povodom ovog slučaja negodovala je na svom tvitu američka ambasadorka u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke):

“Ovo me stvarno zabrinjava. Javne ličnosti se rutinski kritikuju i čak vrijeđaju - to im je dio posla. Ali ipak na kraju svega, moramo da branimo pravo na slobodu izražavanja. To je fundamentalno za demokratiju”, konstatovala je Džudi Rajzing Rajnke u tvitu od 24. januara.

Maja Marinović, saradnica na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO), smatra da postupak protiv Goranovića pokazuje kako Crna Gora ni šesnaest godina od kada je potpisala Evropsku konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda nju ne primjenjuje.

Međunarodna praksa

“U skladu sa praksom suda u Strazburu bilo je neophodno utvrditi i da li se radi o vrijednosnim sudovima ili činjeničnim izjavama, i primijeniti standarde koji zahtijevaju znatno veću toleranciju javnih funkcionera na izgovorenu riječ, u odnosu na privatna lica. Naglasila bih da mi u CGO ne afirmišemo uvrjedljiv govor u javnom diskursu, niti smatramo da je to adekvatan način za iznošenje kritika. Međutim, cijenimo da je represivna reakcija državnih organa u konkretnom slučaju, zapravo, društveno opasnija od same uvrede koja ja iznijeta”, rekla nam je Marinović.

Slučaju procesuiranja Goranovića zbog javno iznesene riječi, prethodilo je i nedavno hapšenje tri crnogorska novinara: Anđele Đikanović (FOS media), Gojka Raičevića (portal IN4S) i Dražena Živkovića (portal Borba), zbog objavljivanja lažne vijesti o tome da će "specijalne snage kosovske policije Rosu pomagati crnogorskoj policiji na Badnji dan" i o navodnoj eksploziji u podgoričkoj Vili Gorica.

Oni su nakon zadržavanja u podgoričkom Centru bezbjednosti pušteni. Redovan postupak protiv njih je u toku pošto su osumnjičeni da su izvršili krivično djelo - Izazivanje panike i nereda a na osnovu člana 398. Krivičnog zakonika Crne Gore (KZ).

Tim povodom Akcija za ljudska prava (HRA) 24. januara podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti tog člana Krivičnog zakonika.

Zašto se traži ocjena ustavnosti Krivičnog zakonika?

U HRA istakli su i kako je krivično djelo Izazivanje panike i nereda varijacija krivičnog djela klevete, koje je iz Krivičnog zakonika Crne Gore izbrisano 2011. godine, dok je kazna zatvora za to krivično djelo ukinuta još 2003. godine.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (ombudsman) u Crnoj Gori Siniša Bjeković u izjavi za RSE kaže da ne može da komentariše sudske postupke koji su u toku. Kada je riječ o incijativi HRA za izmjenu i dopunu Krivičnog zakona, Bjeković u tome ne vidi ništa sporno:

”Sa jednom kratkom opaskom, da smo to pitanje mogli i sada riješiti putem sudske prakse. Ali ukoliko sudska praksa na određeni način nije dovoljno precizna ili bogata u ovom smislu, ne vidim ni jedan jedini razlog da se u odgovarajućem postupku, uz učešće struke, sagleda mogućnost preciziranja ove zakonske odredbe. Sa stanovišta onoga što čini pravni standard kada su u pitanju slobode izražavanja, onda tu u svakom slučaju treba konsultovati praksu Evropskog suda za ljudska prava, koja mislim da nije siromašna kada su u pitanju ovakvi slučajevi.”

Gdje je linija između ugrožavanja mira i izazivanja panike?

Tamara Milaš, pravnica, koordinatorka programa za ljudska prava u CGO, apostrofira kao veoma interesantno to što za krivično djelo panike u prethodnim godinama tužilaštvo gotovo da nije procesuiralo ni jedno lice, dok su samo u januaru ove godine u Crnoj Gori procesuirane četiri osobe.

”Primjena najboljih evropskih standarda, kojima i naše zakonodavstvo daje primat, izuzetno je važna kako ne bi došli u situaciju da se institucionalna moć Tužilaštva rutinski koristi u ograničenju svakog vida izražavanja koji nije po volji određenim centrima moći. Takođe, ovo može biti i indirektna skrivena prijetnja prema kritički orijentisanom dijelu javnosti“, objašnjava Milaš.

I urednik podgoričkog lista Dan Nikola Marković, koji je i predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare, za RSE ističe kako bi novinari kao i građani morali sa više obzira i doličnosti da učestvuju u javnom diskursu. No, kako dodaje, represija državnog aparata nije pravi odgovor na to.

Prosto u 21. vijeku, u zemlji koja je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i koja je članica NATO-a, da mi razmišljamo hoće li nas status na fejsbuku poslati u pritvor, odnosno na sud za prekršaje, potpuno je besmisleno, jer je to odlika autoritarnih režima, a ne zemalja koje imaju čak i parcijalnu demokratiju
Vuk Maraš


”Ono što je problematično jeste da kada su slični sadržaji plasirani od medija koji su bliski režimu, a kojim su blaćene ličnosti koje kritikuju ovu vlast, bilo da je riječ o NVO aktivistima, novinarima i slobodnim pojedincima, vlast nije ovako reagovala, već je to tolerisala. Upravo to daje nam za pravo da mislimo da je ovdje riječ o selektivnoj primjeni zakona, koja ima za cilj ne da pravno reguliše i postupa u skladu sa Zakonom, već da zastraši kritičare režima”, izjavio je Markvić.

Vuk Maraš, koji je veoma aktivan na društvenim mrežama, upitan kakav bi mogao biti efekat posljednjih sličajeva privođenja na slobodu komentarisanja aktuelnih prilika navodi da je siguran da i u njegovom slučaju, ali i u slučaju drugih, može biti postignut samo kontraefekat.

„Prosto u 21. vijeku, u zemlji koja je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i koja je članica NATO-a, da mi razmišljamo hoće li nas status na fejsbuku poslati u pritvor, odnosno na sud za prekršaje, potpuno je besmisleno, jer je to odlika autoritarnih režima, a ne zemalja koje imaju čak i parcijalnu demokratiju”, navodi Maraš.

Podsjetimo, u svim relevantnim međunarodnim izvještajima apostrofirano je kako Crna Gora mora da pokaže više rezultata na polju medijskih sloboda i sloboda izražavanja, kao fundamentalnih evropskih vrijednosti.

U svom posljednjem neformalnom dokumentu, takozvanom Non paperu, Evropska komisija je utvrdila da su nadležni organi u Crnoj Gori uložili primjetne napore u pogledu novog zakonodavnog okvira za medije ali da “ostaje zabrinutost u pogledu opšteg stanja slobode medija”.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG