Dostupni linkovi

Optužnica za strijeljanje više od sto bošnjačkih i hrvatskih civila u Prijedoru

Kolektivna sahrana 284 žrtve pronađene u masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora, Kozarac, Prijedor 20. juli 2014.
Kolektivna sahrana 284 žrtve pronađene u masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora, Kozarac, Prijedor 20. juli 2014.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) podiglo je optužnicu protiv Daneta Bajića (1936.) iz Bihaća i Mijodraga Kneževića (1955.) iz Beograda za zločine protiv čovječnosti počinjene tokom rata 1992. – 1995. godine.

Optužnica ih tereti da su za vrijeme širokog i sistematičnog napada usmjerenog na civilno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Prijedora i okoline učestvovali u nezakonitom zarobljavanju oko 120 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, na području mjesta Miska Glava kod Ljubije.

“Zarobljeni civili su mučeni i zlostavljani nakon čega je više od stotinu žrtava strijeljano, ubijeno i ukopano u masovne grobnice Redak I i Redak II”, navodi se u saopćenju Tužilaštva BiH.

Za Bajića, koji je državljanin BiH i Srbije se navodi da je bio komandir Stanice policije i član Kriznog štaba u Ljubiji. Tereti se da je učestvovao u planiranju, organizaciji i naređivao te podsticao i pomagao progon, nezakonita lišenja slobode, zatvaranja, mučenja i ubijanja tih civila.

Pri tome je stavio na raspolaganje policijske resurse i nije ništa poduzeo da u okviru svojih ovlaštenja i odgovornosti pokrene postupke procesuiranja i utvrđivanja odgovornosti izvršilaca tih djela.

Knežević se tereti da je lično sudjelovao u zarobljavanju, mučenju i zlostavljanju žrtava, njihovom dovođenju na lokaciju gdje su ubijeni, kao i učestvovao u strijeljanjima zarobljenika.

Dan bijelih traka: Sarajevo u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane

U sarajevskom Velikom parku danas je postavljena instalacija povodom Dana bijelih traka, odnosno sjećanja na početak stradanja nesrpskog stanovništva u Prijedoru.
1/11 U sarajevskom Velikom parku danas je postavljena instalacija povodom Dana bijelih traka, odnosno sjećanja na početak stradanja nesrpskog stanovništva u Prijedoru.
U Prijedoru je, od 1992. do 1995. godine, ubijeno 3.176 građana/civila, Bošnjaka i Hrvata, od čega i 102 djece.
2/11 U Prijedoru je, od 1992. do 1995. godine, ubijeno 3.176 građana/civila, Bošnjaka i Hrvata, od čega i 102 djece.
U Prijedoru je, od 1992. do 1995. godine, ubijeno 3.176 građana/civila, Bošnjaka i Hrvata, od čega i 256 žena.
3/11 U Prijedoru je, od 1992. do 1995. godine, ubijeno 3.176 građana/civila, Bošnjaka i Hrvata, od čega i 256 žena.
Dan bijelih traka obilježava se, ne samo u BiH nego i u nekoliko gradova širom svijeta, gdje preživjeli Prijedorčani danas žive.
4/11 Dan bijelih traka obilježava se, ne samo u BiH nego i u nekoliko gradova širom svijeta, gdje preživjeli Prijedorčani danas žive.
Vlasti bosanskih Srba su u Prijedoru 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
5/11 Vlasti bosanskih Srba su u Prijedoru 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Bosnia and Herzegovina, Sarajevo, The installation in the Great Park marked the Day of White Ribbons - which marks killings of civilians in Prijedor, May 31, 2021.
6/11 Bosnia and Herzegovina, Sarajevo, The installation in the Great Park marked the Day of White Ribbons - which marks killings of civilians in Prijedor, May 31, 2021.
Ispred instalacije je postavljena parola "U Prijedoru je počinjen genocid".
7/11 Ispred instalacije je postavljena parola "U Prijedoru je počinjen genocid".
Predstavljena su i sva imena ratnih zločinaca koji su presuđeni za zločine nad Prijedorčanima.
8/11 Predstavljena su i sva imena ratnih zločinaca koji su presuđeni za zločine nad Prijedorčanima.
Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napada na Kozarac 24. maja i otvaranja logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
9/11 Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napada na Kozarac 24. maja i otvaranja logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja. Tako su i počeli zločini u Prijedoru, odvođenjem stanovništva u logore, masovnim egzekucijama i drugim zločinima.
Bez obzira na stravične zločine u i okolini Prijedora, dokazano postojanje logora i više od tri hiljade ubijenih, Radovan Karadžić oslobođen je tačke optužnice koja ga je teretila za genocid u ovoj, ali i još šest bh. opština. 
10/11 Bez obzira na stravične zločine u i okolini Prijedora, dokazano postojanje logora i više od tri hiljade ubijenih, Radovan Karadžić oslobođen je tačke optužnice koja ga je teretila za genocid u ovoj, ali i još šest bh. opština. 
Nevladine organizacije, udruženja logoraša i roditelja ubijene prijedorske djece već godinama insistiraju da se u Prijedoru postavi dostojno spomen-obilježje za 102 ubijene prijedorske djece, ali gradske vlasti već dugo odbijaju to da urade.
11/11 Nevladine organizacije, udruženja logoraša i roditelja ubijene prijedorske djece već godinama insistiraju da se u Prijedoru postavi dostojno spomen-obilježje za 102 ubijene prijedorske djece, ali gradske vlasti već dugo odbijaju to da urade.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Iz Tužilaštva BiH navode da se optuženi nalaze na području Srbije te da su ispitani putem međunarodne pravne pomoći sa tom zemljom te da će u narednom periodu biti intenzivirane aktivnosti međunarodne saradnje radi njihovog procesuiranja pred pravosudnim institucijama BiH ili Srbije.

Pred Sudom BiH vodili su se ili su u toku postupci protiv više pripadnika Vojske ili politije Republike Srpske za zločine u Prijedoru.

Tokom 2016. godine Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH uhapsila je Slobodana Taranjca, Miodraga Glušca, Ranka Babića, Marinka Praštala, Ranka Došenovića, Zdravka Panića, Trivu Vukića i Milana Vukića. Optuženi su za zločine na području mjesta Miska Glava i Ljubije kod Prijedora.

Policija Njemačke je na osnovu međunarodne potjernice na području Minhena u januaru 2018. uhapsila Milorada Obradovića, zvanog Stiven također zbog zločina počinjenih na tom području. On je izručen u junu 2018. kako bi mu se sudilo pred Sudom BiH.

Tužilaštvo BiH podiglo je u julu 2018. godine optužnicu protiv Obradovića, koji se u četiri točke optužnice tereti za počinjene zločine nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti u mjestu Miska Glava.

Slobodan Knežević, koji je nakon rata živio u Crnoj Gori, izručen je bosanskohercegovačkom pravosuđu potkraj 2017. godine, a u aprilu 2018. optužen je za zločin u Miskoj Glavi.

Sva navedena suđenja su u toku.

Samo tri osobe su uspjele preživjeti strijeljanje u Ljubiji, a među ubijenima je bilo najmanje 15 maloljetnih osoba.

Nermin Karagić, koji je preživio strijeljanje na stadionu u Ljubiji, svjedočio je na suđenju komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, koji je u junu 2021. pravosnažno osuđen na doživotni zatvor.

Karagić je opisao u iskazu kako je kao sedamnaestogodišnjak uhvaćen zajedno s ocem kad su s grupom od stotinjak muškaraca pokušavali pobjeći polovicom 1992. godine iz prijedorske općine, nakon što je nasilno preuzeta od srpskih snaga.

Zatočenici su nagurani u prostoriju u Dom kulture u selu Miška glava, gdje su počela zlostavljanja i ubijanja.

Zatočenike su odvezli autobusima na nogometni stadion u Ljubiji. Predvečer je počelo masovno ubijanje ljudi koji su svi, prema opisu svjedoka, bili civili, u običnoj odjeći.

Prijedorskim logorima i masovnim grobnicama Omarska, Trnopolje, Keraterm, Korićanske stijene 2013. godine je dopisana i masovna grobnica Tomašica.

Iz nje je za tri mjeseca nakon otkrivanja ekshumirano više od 430 žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Smatra se najvećom masovnom grobnicom u BiH. Prva, kolektivna sahrana 284 žrtve pronađene u Tomašici održana je sljedeće godine, 20. jula 2014.

Tomašica: Šutnja bolnija od prošlosti
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:16 0:00
XS
SM
MD
LG