Piše: Ron Synovitz, priredila: Asja Hafner
Na desetine zemalja širom svijeta počinju sa ukidanjem dugotrajnih mjera ograničenja uvedenih zbog korona virusa, vlade se suočavaju sa teškim izborima između borbe sa pandemijom i puštanjem ljudi da se vrate normalnom životu.
Zvaničnici svake države žele strategiju izlaska iz mjera ograničenja koja će balansiratu između ekonomskih potreba i vraćanja ljudi na posao nasuprot stvarne prijetnje od virusa koji i dalje širi zarazu i smrt.
Ako ljudi i dalje budu prisiljeni da zbog restrikcija ostanu kod kuće, a poslovi budu zatvoreni, ekonomija će nastaviti da ispašta – kreiranje hitnih socijalnih potreba dok se firme zatvaraju, nezaposlenost raste a siromaštvo se povećava.
Ali slanje ljudi prerano na posao znači da će biti bolesnih i umrlih.
Konačno, medicinski stručnjaci upozoravaju da bi prerano podizanje mjera ograničenja moglo da potakne drugi talas smrtonosne infekcije i unazadi napredak koji su te mjere donijele širom svijeta tokom marta i aprila.
Dugoročno gledano, to bi moglo značiti još veći ekonomski haos ako zvaničnici požure sa ukidanjem mjera i shvate da mjere moraju biti ponovo uvedene u budućnosti.
Odgovorno ublažavanje mjera ograničenja
Sredinom aprila grupa prominentnih medicinskih stručnjaka u Belgiji objavila je preporuke u žurnalu Nature Medicine o onome što su opisali kao "najteži zdravstveni izazov sa kojim se suočavaju vlade od početka vijeka: odgovorna strategija ublažavanja restriktivnih mjera".
Njihov radni okvir se oslanja na ono što nazivaju "tri komplementarna i kontinuirana napora".
Kažu da njihova strategija za ublažavanje mjera podiže "brojne izazove koji će biti teži u državama sa malim ili srednjim prihodima nego u onim sa visokim prihodima".
"Prvo, mjere fizičkog distanciranja trebaju se održavati kako bi se smanjila opšta prenosivost do tačke u kojoj se bolnice mogu nositi sa rezultantom manjeg broja pacijenata", zaključuju medicinski stručnjaci.
Drugo, kažu da zdravstveni sistemi trebaju "masivno povećati" svoje kapacitete za otkrivanje virusa i identifikovati one koji su razvili imunitet.
Konačno, rekli su da vlasti moraju dovesti u red "ljudske resurse i procedure kako implementirali sistematsko testiranje i praćenje kontakata" velikih razmjera.
"Ovi testovi prvo bi targetirali esencijalne radnike", kao što su zdravstveni radnici, obezbjeđenje i distribucija hrane.
BLOG UŽIVO: Skupština raspravlja o ukidanju vanrednog stanja u Srbiji
Zatim bi se, rečeno je, ponovno otvaranje proširilo na podršku "progresivnom otvaranju grupa stanovništva na osnovu očekivne prognoze prenošenja i rizika".
Zašto mjere nisu dugoročno rješenje?
Elisabetta Groppelli, italijanska virologinja i predavačica na Univerzitetu St. George u Londonu, kaže da nije iznenađena što države idu na ukidanje mjera restrikcije prije nego što je pronađena vakcina.
Groppelli je 4. maja rekla za Radio Slobodna Evropa (RSE) da mjere restrikcije "nisu dugoročno rješenje".
"Mjere ograničenja se razlikuju po državama koje imaju različite nivoe restrikcije", rekla je Groppelli. "Ali… to je teško. Nije održivo na individualnom nivou i svakako nije održivo na novou države."
Groppelli napominje da je prijem u bolnice na odijeljenja intenzivne njege "masovno smanjeno" u zemljama koje su najpogođenije u Evropi nakon sedmica zatvaranja.
"Ovo je važno kada se radi o ukidanju zatvaranja", kaže Groppelli.
"Zato što oba ova indikatora idu naniže u zemljama kao što je Italija, Njemačka i Španija, zaista dobra stvar je razmišljati kako da se postepeno ukinu restrikcije", rekla je.
Italija se polako vraća
Italija je bila prva u Evropi pogođena krizom korona virusa i ostaje jedna od najpogođenijih država svijeta u odnosu na infekcije i smrtnost.
Italija je 4. maja počela sa opreznim otvaranjem ekonomije nakon osam sedmica strogog zatvaranja – što je najduži period zatvaranja na novou jedne države na svijetu.
Zapravo, mjere restrikcije u Italiji premašile su kineskih 59 dana zatvaranja u gradu Vuhanu gdje je izbila infekcija.
Sa milionima Italijana kojima je dozvoljeno da se vrate na posao tokom prve sedmice mjeseca maja, oni koji su ostali kod kuće moći će da izađu napolje prvi put nakon 11. marta.
Ublažavenje mjera restrikcije ići će postepeno tokom najmanje nekoliko sedmica.
Za sada, škole ostaju zatvorene zajedno sa muzejima i restoranima u zatvorenim prostorima.
Stroga pravila fizičkog distanciranja ostaju na snazi za Italijane koji stoje u redu kako bi narudžbe hrane iz restorana odnijeli kućama.
Posao se vraća na gradilišta i u fabrike dok se prodavci cvjeća vraćaju na pijace.
Parkovi i groblja takođe su otvoreni u Italiji; na sahranama se može prisustvovati uz poštovanje mjera fizičkog distanciranja.
Španska strategija u četiri etape
Španija, još jedna evropska zemlja jako pogođena krizom objavila je plan u četiri etape za podizanje restrikcija nakon sedmica strogog zatvaranja.
Prva faza, poznata kao "nulta faza", počela je 4. maja i očekuje se da će trajati jednu sedmicu.
Uključuje vremenske intervale za ljude u zajednicama s više od 5.000 ljudi kojima će biti dopušteno da napuste svoje domove.
Restoranima u Španiji je dozvoljeno da ponovo budu otvoreni tokom prve faze relaksiranja mjera, ali mogu služiti samo narudžbe koje se nose kući.
Dozvoljeno je da u automobilima bude samo po jedna osoba, vozač, samo u slučaju odlaska u kupovinu osnovnih potrepština kao što su hrana, lijekovi ili gorivo.
Zaštitne maske za lice u javnom prevozu su obavezne za sve putnike koji moraju poštovati stroga pravila fizičkog distanciranja što važi i za neka prodajna mjesta kojima je dozvoljeno da ponovu budu otvorena.
Druga faza ponovnog otvaranja u Španiji počeće 10. maja kada ističe vladino "stanje uzbune".
Dodatne faze ponovnog otvaranja dešavaće se svake dvije sedmice u zavisnosti od napretka u pojedinim regijama.
Španski zvaničnici kažu da će dozvoliti "novu normalnost" koja će početi 25. juna, ali škole se neće otvoriti do septembra.
Ali parliament planira 6. maja raspravu da li da zvanično produži trenutno "stanje uzbune" u Španiji do 25. maja – što je potez koji bi odgodio raspored ponovnog otvaranja.
Konačno, svaka regija u Španiji mora dobiti dozvolu od vlade u Madridu prije nego krene naprijed u narednu fazu ponovnog otvaranja.
Njemačka gura brzo otvaranje
U Njemačkoj, federalna podjela moći znači da restrikcije vezane za korona virus variraju u 16 regija države.
Ipak, Njemačka je napravila pristojan posao u suzbijanju širenja zaraze – naročito u poređenju sa državama kao što su Italija, Španija, Francuska, Velika Britanija i Sjedinjene Države.
Međutim, tokom posljednje sedmice aprila, kancelarka Angela Markel kritikovala je njemačke regionalne lidere da se prebrzo kreću ka ponovnom otvaranju ekonomija.
Radnjama, manjim od 800 kvadratnih metara koje su prije bile označene izvan grupe osnovnih poslova, dozvoljeno je da budu otvorene 20. aprila – ali sa ograničenim brojem mušterija.
Merkel se od tada dogovorila sa regionalnim vlastima o program za postepeno ublažavanje mjera. Ali upozorila je da je zemlja tek "na samom početku" pandemije – ne u finalnoj fazi.
"Nemojmo prokockati ono što smo postigli i rizikovati nazadovanje", upozorila je.
Igrališta, muzeji i crkve mogu se otvoriti ponovo od 4. maja zajedno sa frizerskim salonima koji moraju poštovati stroga higijenska pravila.
Mnogi učenici u osnovnim i srednjim školama takođe mogu da se vrate u učionice od 4. maja.
Druge škole će se otvoriti 11. maja sa strogim pravilima fizičkog distanciranja i smanjenim rasporedom časova.
Obdaništa i centri za dnevni boravak ostaju zatvorena zajedno sa barovima, restoranima, noćnim klubovima i bioskopima.
Samo po dvoje ljudi ili veće gripe iz istog domaćinstva mogu biti zajedno napolju u najvećem dijelu zemlje, a ljudi moraju biti na udaljenosti od 1,5 metra.
Njemačke regije sa svega nekoliko registrovanih slučajeva korona virusa mogu da dozvole ljudima da se okupljaju u grupama do pet.
Njemački ministar sporta podržava pozive da se obnovi fudbalska sezona u maju – ali ako se timovi budu pridržavali zdravstvenih mjera i ako igraju na praznim stadionima.
Sa više od 80 miliona ljudi, Njemačka je registrovala više od 166.000 infekcija do 5. maja – što je stavlja na četvrto mjesto od zemalja članica Evropske unije.
Ali je uspjela da održi broj smrtnih slučajeva oko 7.000 – što je oko jedne četvrtine žrtava koje su zabilježene u državama kao što su Španija, Italija, Francuska i Velika Britanija.
Zato globalni zdravstveni stručnjaci pažljivo posmatraju njemački oprezni pristup prema ponovnom otvaranju kao potencijalnu formulu za druge zemlje koje olakšavaju ograničenja.
Novozelanđani ostaju na oprezu
Pohvale za brzu reakciju u zaustavljanju širenja zaraze idu za Novi Zeland koji je započeo sa podizanjem strogih mjera restrikcije od 28. aprila.
To se desilo kada su zdravstveni zvaničnici ove zemlje utvrdili da je "prenošenje u zajednici" prestalo i kada je vlada garantovala da može "zaustaviti" "izolovane slučajeve" koji se očekuju dok se ne pronađe vakcina.
Šest dana kasnije, 4. maja, broj dnevno registrovanih slučajeva na korona virus pao je na nulu po prvi put od početka izbijanja zaraze.
U međuvremenu, politike fizičkog distanciranja na Novom Zelandu nastavljaju sa primjenom dok su trgovinski centri, pabovi, frizerski zaloni i druge radnje i poslovi u javnom prostoru zatvoreni.
Vlada će do 11. maja odlučiti da li da ide na dalje ublažavanje restrikcija.
"Ne možemo dozvoliti da upropastimo dobar posao koji smo napravili do danas kada je naš konačni cilj tako blizu", rekla je premijerka Jacinda Ardern.
Porast zaraze u američkoj državi nakon opuštanja mjera
Nasuprot Novom Zelandu, američka država Georgia se suočila sa velikim skokom novih slučajeva od kada je relaksirala mjere restrikcije u posljednjoj sedmici aprila.
Otvaranje pod "uputama" iz Washingtona prije nego obaveznim naredbama javnog zdravstva, vlade pojedinačnih država u Sjedinjenim Državama počele su se kretati različitim brzinama kod nametanja zatvaranja i ponovnog otvaranja svojih ekonomija.
Georgia je bila prva država koja je počela sa ukidanjem mjera restrikcije.
Neki neesencijalni poslovi u Georgiji – uključujući teretane, fitnes centre, frizerske salone i bioskope – mogli su biti otvoreni od 24. aprila.
Barovi i restorani mogli su se početi otvarati od 29. aprila.
Ali ova država se suočava sa novim infekcijama koje idu i do 1.000 ljudi za jedan dan. Bilo je gotovo 30.000 novih infekcija širom ove države 5. maja, uključujući i 1.246 smrtnih slučajeva.
Zdravstveni zvaničnici pažljivo prate broj novih infekcija u Georgiji kao znak naknadnog šoka povezanog sa ukidanjem restriktivnih mjera prije nego što se prenos unutar zajednice stavio pod kontrolu.
Ali, pošto virus ponekad može imati period inkubacije i dvije sedmice, epidemiolozi kažu da puni negativni učinak brzog izlaska iz mjera restrikcije u Georgiji neće biti poznat do sredine maja.
Lekcije iz Južne Koreje
Južna Koreja – poprište drugog glavnog izbijanja zaraze pored Kine – odlučila je da oprezno relaksira restrikcije za javnost od 20. aprila.
Ali Južna Koreja nikada nije nametnula totalno zatvaranje kojem su pribjegle druge države kako bi kontrolisale širenje korona virusa.
Za razliku od Italije i Španije, Južna Koreja nije uvela policijski čas kako bi zaustavila ljude da izlaze iz svojih domova.
Tako je pridobila pohvale kao uzor kako kontrolisati zarazu bez zatvaranja ekonomije.
Samo jednu sedmicu nakon prvog izvještaja o slučaju korona virusa 20. januara, vlada je naložila masovnu proizvodnju kompleta za testiranje.
Do početka februara, sedmicama prije nego što je Italija uvela zatvaranje na nacionalnom nivou, Južna Koreja je proizvodila više od 100.000 testova dnevno i otvorila 600 centara za testiranje.
Tako su vlasti mogle da nadgledaju širenje virusa i stave u tretmane one koji su imali simptome prije nego što je širenje zaraze dostiglo kritični nivo koji se mogao vidjeli narednog mjeseca u Evropi i Sjedinjenim Državama.
Ipak, stroge mjere fizičkog distanciranja i druge restrikcije u javnom zdravstvu bile su nametnute u Južnoj Koreji kako bi se usporilo širenje zaraze.
Odluka da se počne sa olakšavanjem mjera donesena je nakon nekoliko uzastopnih dana tokom kojih se nivo širenja infekcije stabilizovao na 20 ili manje slučajeva dnevno.
Parkovi i tereni za golf prvi su bili otvoreni, nakon toga tržni centri i restorani su se polako vraćali u život.
Mnogi u Južnoj Koreji nastavljaju da nose maske u javnom prostoru i pridržavaju se pravila fizičkog distanciranja.
No, s izbijanjem epidemije 4. maja na samo osam novih slučajeva, čini se da je Južna Koreja spremna da izađe iz višemjesečne kampanje u cijeloj državi za suzbijanje širenja virusa.
Nova školska godina kasnila je pet sedmica zbog zatvaranja škola prije nego što se nastava 9. aprila prebacila na nastavu putem interneta.
Južna Koreja najavila je da se srednjoškolci mogu vratiti u svoje učionice 13. maja.
Povratak mlađih učenika planiran je tokom nekoliko sedmica tokom prve polovine juna.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Ali, zaštitne maske, provjere tjelesne temperature i fizičko distanciranje obavezni su za učenike koji se vraćaju na nastavu.
Zdravstvene vlasti upozoravaju da se novi klasteri mogu pojaviti bilo kada - posebno nakon što je zemlja usred pandemije održala nacionalne izbore u aprilu.
Stroga pravila u Južnoj Koreji olakšana su i za vjerska okupljanja i u sportskim objektima.
Konačno, kako je virologinja Groppelli rekla za RSE o ublažavanju obustave rada:
"Na svim [društvenim nivoima] moramo... pronaći način sigurnog rada i nastavka života. I opet, ne radi se o tome da virus nestane. Radi se o tome da živimo s njim. Pronalaći kompromis koji nas poštuje kao pojedince, poštuje naša društva i uzima u obzir opasni patogen."
