Dostupni linkovi

Traži se provjera ustavnosti odbacivanja zabrane negiranja genocida u RS


Željka Cvijanović, predsjednica bh. entiteta Republika Srpska, na fotografiji iz jula 2021.

Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske (RS), donijela je ukaz prema kojem u tom bosanskohercegovačkom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, a kojima se krivično kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.

U Službenom glasniku RS je objavljen ukaz o proglašavanju dva zakona u RS. Prvi se odnosi na neprimjenjivanje Inzkovog zakona u RS, a drugi se odnosi na zabranu "omalovažavanja i izrugivanja" RS-a.

Inzko je krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se uvodi krivična odgovornost za negiranje genocida i drugih zločina presuđenih na domaćim i međunarodnim sudovima.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS) da će Republika Srpska “poštovati svoje zakone”, te da “ne prihvata zakon koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko”.

“Još važnije je implementacija. Ustavni sud Republike Srpske je rekao da je to u redu, prihvatili smo proceduru. Vjerovatno će to doći do Ustavnog suda BiH, koji će po inerciji sve što je doneseno u Republici Srpskoj smatrati nevažećim, ali ja moram da poručim da će zakon koji je usvojila Narodna skupština Srpske važiti”, izjavio je Dodik.

Šta se kaže u odluci?

"Proglašavam zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi zakon o dopuni krivičnog zakona BiH koji je Narodna skupština RS usvojila na dvadesetoj posebnoj sjednici održanoj 30. jula 2021. godine", navedeno je u ukazu Željke Cvijanović.

U članu 1. se kaže da se “odluka visokog predstavnika neće primjenjivati na teritoriji RS”.

U članu 2 piše da "nadležni organi RS neće sarađivati sa nadležnim organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika", dok se u članu 3 precizira da će zakon RS stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku RS.

Prethodne odluke entitetske Skupštine

Podsjećamo, odbacivanje zabrane Visokog predstavnika izvela je entitetska Skupština. Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 30. jula, Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida.

Zastupnici u NSRS-u usvojili su i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno izmjene ovog zakona, kojim će biti kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.

Tako je predviđena kazna zatvora do tri godine za onoga "ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu".

Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina predviđena je "ako je djelo izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim".

Stav Ustavnog suda RS

Potom se izjasnio i Ustavni sud Republike Srpske. To tijelo je krajem septembra utvrdilo da vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda nije povrijeđen zakonom o neprimjenjivanju odluke Visokog predstavnika o zabrani negiranje genocida.

Ustavni sud RS, također, je utvrdio da vitalni nacinalni interes Bošnjaka nije povrijeđen ni dopunama Krivičnog zakona RS, kojim se predviđaju zatvorske kazne za one koji RS nazivaju „genocidnom i agresorskom tvorevinom“.

Ustavni sud RS je zaključio da se ovi zakoni „jednako odnose na sve građane“.

Prethodno na sjednici zajedničke komisije Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske (RS), 20. augusta, nije postignuta saglasnost o aktima koji su razmatrani u vezi sa vetom Bošnjaka na odluku o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika i Zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda pokrenuo je 5. augusta mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, odnosno uložio veto na te zakone.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ali i ostali političari iz Republike Srpske (RS) ne učestvuju u radu institucija BiH nakon što je, krajem jula, bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko izmjenama Krivičnog zakona BiH zabranio negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

U petak sastanak političkih predstavnika Bošnjaka u RS

Mihnet Okić, potpredsjedavajući Vijeća naroda iz reda Bošnjaka, izjavio je za RSE da nisu podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH na ove zakone, jer „nisu očekivali da će primjena zakona donesenih u RS biti provedena tako brzo“.

On je najavio da će se ta mogućnost razmatrati u petak, 15. oktobra na sastanku u Banjaluci.

„Na sastanku će prisustvovati Bakir Izetbegović (predsjednik vodeće partije Bošnjaka u BiH, Stranke demokratske akcije - prim.red.) i predstavnici Bošnjaka u institucijama Republike Srpske“, kazao je Okić.

“Tek treba donijeti odluku i sačekati reakciju možda i visokog predstavnika, jer to što se radi, to je za nepovjerovati u ovom entitetu. Na sastanku u petak razgovaraćemo u tom pravcu, da se pokrene pitanje tih zakona pred Ustavnim sudom BiH”, rekao je Okić za RSE.

Tabla na ulazu u Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Tabla na ulazu u Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Optužbe za kršenje Dejtona

“Ovo je do sada nadirektniji udar na Dejtonski mirovni sporazum", izjavio je Bakir Izetbegović, lider SDA, nakon odluke predsjednice RS kojom odbacuje zabranu negiranja genocida od 23. jula 2021.

"Ne možete na njega (Dejtonski sporazum) udariti, a da ne udarite na mir. Očekujemo da se OHR upusti u borbu sa secesionističim politikama u RS", rekao je Izetbegović.

Istovremeno, Ćamil Duraković, odbornik u Skupštini Opštine Srebrenica, kaže za RSE kako je ukaz o proglašavanju dva zakona u RS „pucanj u prazno“, te da izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik važe na cijeloj teritoriji BiH.

"Krivični zakon BiH i nikakvi entitetski ukazi ne mogu ga osporiti i sve drugo je neprimjenjivo. Ovaj ukaz ne znam da će uopšte biti validan i mislim da će Tužilaštvo BiH nastaviti raditi svoj posao", kazao je Duraković.

Duraković je, inače, smijenjen sa mjesta predsjednika Skupštine Opštine Srebrenica 16. septembra, zato što je podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv novinara Radio-televizije Repubike Srpske (RTRS) zbog negiranja genocida.

On je krajem jula podnio krivičnu prijavu protiv novinara Radio-televizije RS (RTRS), koji je dio Javnog servisa Bosne i Hercegovine, Branimira Đuričića.

Durakovićevu smjenu je prethodno najavio Milorad Dodik.

Šta kaže Zakon?

Stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović kazao je za RSE da je “neustavan zakon kojim se u RS stavljaju van snage izmjene Krivičnog zakona BiH koje je donio Inzko”.

Ademović je naglasio da RS kao entitet nema nadleženost da se upliće u akte visokog predstavnika donesene po Aneksu 10 Daytonskog mirovnog sporazuma.

“To znači da ‘Lex Incko’ ostaje na snazi. Čak i kad bi se Inzkov zakon, po principu takozvanog funkcionalnog dualiteta, posmatrao ne kao zakon međunarodne zajednice, nego kao zakon Parlamentarne skupštine BiH, entitet opet nema bilo kakvu nadležnost, po Ustavu BiH da donosi bilo kakve akte kojima se miješa u nadležnosti BiH i njene zakone”, dodao je.

Ocijenio je kako je RS “očigledno koristila sasvim pogrešno sredstvo da ‘napadne’ jedan pravni akt”.

“Jedini mogući pravni put da se eventualno ospori zakon visokog predstavnika bio je Ustavni sud BiH, jer je RS imala pravo preko tzv. legitimnih podnosilaca zahjeva da pokrene postupak i traži od tog suda donošenje odluke kojom bi se ovaj zakon proglasio neustavnim”, istaknuo je.

Ovdje se radi o sukobu dva zakona koji nisu jednake hijerarhijske snage, tako da se uvijek primjenjuje princip da jači zakon derogira slabiji. U ovom slučaju ‘lex Incko’ derogira zakon RS u svakoj konkretnoj situaciji.
Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo

Kako je kazao, ‘’Inzkov zakon apsolutno zadovoljava sve ustavne standarde i poželjan je za uspostavljanje pravnog mira u BiH".

“Nažalost, ovakve incidentne situacije izazivaju pravnu nesigurnost u državi, jer se istovremno donose zakoni koji su suprotni jedni drugom. No, pravna nauka i za ovakve situacije daje upute kako se ponašati. Ovdje se radi o sukobu dva zakona koji nisu jednake hijerarhijske snage, tako da se uvijek primjenjuje princip da jači zakon derogira slabiji”, ističe Ademović za RSE.

Kada je riječ o drugom zakonu koji se odnosi na zabranu "omalovažavanja i izrugivanja" RS-a, koji je ukazom predsjednice RS, takođe stupio na snagu, Ademović je ocijenio da takva ideja nije loša.

“Htjeli mi to prihvatiti ili ne RS je sastavni dio BiH. Ona je dobila svoj legitimitet u Dejtonu i nigdje u nijednoj presudi nije naznačeno da je primjerice ‘genocidna tvorevina’. Takav ofanzivni jezik u BiH veoma je štetan zato što se narušava pravni mir i manipuliše se s građanima na način da se stalno otvaraju stare rane i stvara veliki jaz između naroda”, kazao je Ademović.

Ambasada SAD-a: Podržavamo visokog predstavnika

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini u pisanoj izjavi za RSE ističe kako izabrani bh. lideri imaju mogućnost da, putem Parlamentarne skupštine BiH, predlažu, razmatraju, odbacuju, mijenjaju i usvajaju zakone.

"Sjedinjene Američke Države podržavaju ključnu ulogu koju visoki predstavnik ima u praćenju i pružanju podrške provedbi civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sjedinjene Države snažno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH kao jedne države sa dva entiteta i Brčko distriktom", navodi Ambasada SAD-a u Sarajevu.

"Sigurnost i prosperitet svih u BiH ovisi o tome da njihovi lideri rade kroz odgovarajuće institucije i da rade zajedno na promicanju izgradnje povjerenja, međusobnog poštovanja, pomirenja i funkcionalnosti", dodaje se u odgovoru.

U Srebrenici o ukazu

„Međunarodni sud je to presudio i svaka civilizovana osoba to ne može negirati“, kaže Mehmed, mještanin Srebrenice, grada na istoku BiH, u kom su srpske snage u julu 1995. godine počinile masovni zločin koji je Međunarodni sud pravde 2007. okarakterisao kao genocid.

RSE je sa Mehmedom razgovarao nakon što je predsjednica RS donijela odluku kojom je odbacila raniju zabranu negiranja genocida u BiH.

Mišljenje njegovog sugrađanina Branimira je potpuno suprotno:

„Moje mišljenje je da treba biti obustavljen postupak protiv svih onih protiv kojih je pokrenut i dobro je što je ukaz objavljen u Službenom glasniku RS.“

„Biće kao i do sada. Treba donijeti zakon da li mi bolje živimo. Narod od toga nema ništa, treba donijeti zakon da BiH kreće prema Evropskoj uniji“, kaže Milan.

Ni jedan od citiranih sagovornika nije želio da mu bude objavljen puni identitet.

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:32 0:00
Direktan link

Zabrana i kazne

Dvadeset osmog jula stupile su na snagu dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula.

Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.

Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG