Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pravo na rađanje: Bolje od majki, gore od kćerki


Protesti za pravo na izbor u New Yorku, ilustrativna fotografija

Čak 15 posto udatih ili žena u vezi u Bosni i Hercegovini u dobi između 15 i 49, želi da spriječi ili odgodi trudnoću ali ne koriste nikakav vid zaštite, podaci su posljednjeg izvještaja o Stanju populacije za 2019.

U Albaniji je ta brojka malo niža, 14 posto dok 11 posto žena u Hrvatskoj nema mogućnost ili informacije o kontraceptivnim metodama. U Crnoj Gori je ta brojka najveća i iznosi 21 posto žena, u Sjevernoj Makedoniji 18, a u Srbiji 13 posto.

Globalni pokret za reproduktivna prava koji je počeo 1960-ih godina transformisao je živote za milione žena, osnaživši ih da preuzmu kontrolu nad svojim tijelima i da same kreiraju svoju budućnost, navodi se u posljednjem izvještaju o Stanju svjetske populacije UN-a Agencije za seksualno i reproduktivno zdravlje (UNFPA).

Izvještaj prate dvije godišnjice - 50 godina od osnivanja UNFPA kao prve agencije koja se bavi porastom populacije i zdravstvenim reproduktivnim potrebama, kao i 25 godina od Međunarodne konferencije o razvoju i populaciji tokom koje je 179 vlada pozvalo na pravo za sve ljude da imaju pristup reproduktivnom zdravlju, uključujući dobrovoljno planiranje porodice, sigurnu trudnoću i pomoć pri porodu.

Kako bi prikazali razvoj koji se desio u posljednjih 50 i 25 godina, iz UNFPA su predstavili dvije grupe žena: one koje su imale deset godina kada je Agencija nastala i one koje su imale deset kada je Konferencija održana.

Mediha Bešić iz Bosne i Hercegovine i Tefta Shakaj iz Albanije dio su te dvije grupe.

Kontracepcija van dometa

Prema navodima Izvještaja, mnogo toga se promijenilo od 1969. kada je Agencija osnovana. Prosječan broj poroda 1969. bio je 4.9, dok je danas 2.5.

Broj žena koje su umrle pri porodu pao je sa 369 slučajeva na 100.000 poroda na 216 u 2015. godini. Dodatno, 24 posto žena je 1969. koristilo kontracepciju, dok 2019. taj procenat iznosi 58 posto.

Međutim, Izvještaj navodi da su reproduktivna prava i dalje van dometa za veliki broj žena, uključujući i 200 miliona žena koje bi željele da spriječe trudnoću ali nemaju mogućnost pristupa informacijama i uslugama modernih kontracepcijskih sredstava.

"Uprkos porastu dostupnih sredstava za kontracepciju proteklih godina, stotine miliona žena i danas nema pristup tim sredstvima kao i reproduktivnim izborima koji dolaze sa njima", kazala je za Izvještaj izvršna direktorica UNFPA, doktorica Natalia Kanem. "Bez pristupa, one nemaju moć da donose odluke o svom tijelu, uključujući i odluku da li će zatrudniti ili ne."

Prije 50 godina ženama je bilo veoma teško da osiguraju kontracepciju i postojala je velika mogućnost umiranja tokom poroda. Veliki broj žena je bio u nemogućnosti da odluči za koga i kada će se udati i kada i da li će uopšte imati djecu, stoji u Izvještaju.

Porod kao trauma
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:13 0:00

Po prvi put Izvještaj uključuje podatke o mogućnosti žena da donose odluke u tri ključna područja: seksualni odnos sa partnerom, korištenje kontracepcije i zdravstvena zaštita. U 51 zemlji u kojima su bili dostupni podaci samo 57 posto žena koje su udate ili u vezi su u mogućnosti da donesu vlastitu odluku u ove tri oblasti.

Kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana postotak udatih žena koje koriste bilo koji oblik kontracepcije u 2019. godini varira od 39 posto žena u Crnoj Gori, 48 posto u Sjevernoj Makedoniji, 58 posto u Srbiji, 50 posto u BiH. Poređenja radi, Izvještaj navodi da je recimo 1969. godine samo tri posto žena u Bosni i Hercegovini koristilo moderni oblik kontracepcije, a osam posto u Crnoj Gori.

'Radi kako ti kažu'

Najveći postotak osoba čije potrebe u sferi reproduktivnog zdravlja još uvijek nisu usklađene odnosi se na pripadnike marginalizovanih grupa, uključujući etničke manjine, mlade ljude, neoženjene/neudate osobe, LGBTI pripadnike, transrodne osobe, osobe sa poteškoćama, kao i siromašne i ljude iz ruralnih sredina.

"Pozivam svjetske lidere da se ponovo posvete obećanju koje su dali u Kairu prije 25 godina kako bi obezbijedili seksualno i reproduktivno zdravlje za sve", rekla je dr Kanem.

Razvoj na polju reproduktivnih prava ali i izazovi sa kojima se žene širom svijeta suočavaju prikazan je kroz priče dvije grupe žena.

Žene, danas u svojim šezdesetim a koje su imale deset godina kada je ustanovljena ova UN-ova agencija, za Izvještaj su govorile o tome da li su imale slobodu da izaberu svoj put i same oblikuju svoju budućnost.

Među šest žena predstavljenih u Izvještaju nalazi se i je i Tefta Shakaj iz Albanije koja kaže da je uvijek željela studirati i biti doktorica no, to nije bila opcija kada je bila tinejdžerka.

​"Bili smo dužni da radimo ono što nam kažu", kaže za Izvještaj Tefta, koja je uspjela da završi jednogodišnji program kako bi postala medicinska sestra. Tefta je imala dvoje djece kada se njen suprug razbolio a ona ostala ponovo trudna. Zbog ekonomske situacije odlučila se na abortus. U Izvještaju navodi da vjeruje kako će njene kćerke i unučad imati mnogo više izbora i prilika no što je ona imala, ako ništa drugo kontracepcija je šire rasprostranjena i besplatna, stoji u Izvještaju.

S druge strane, žene koje su imale deset godina kada je održana prva Međunarodna konferencija o razvoju populacije, imaju su mogućnost da sanjaju o stvarima koje njihove majke nisu mogle ni pomislile, ističe se u Izvještaju.

One danas imaju 35 godina i u Izvještaju su predstavljene i njihove priče i izazovi sa kojima su se morale suočavati u svojim sredinama kada su u pitanju njihovi reproduktivni izbori.

Dolaze iz zemalja u kojima je ekonomija još uvijek u razvoju, a kako stoji u Izvještaju, prava i izbori su u najboljem slučaju samo djelomično realizovani.

Mediha Bešić iz Bosne i Hercegovine je jedna od njih. Sa 35 godina Mediha ima četvero djece uzrasta od četiri do 19 godina. Kako je u Izvještaju navela kada se sa 15 godina udala ona i njen muž nisu imali novca da kupe kontracepciju te su se morali oslanjati na 'tradicionalne, manje efektne' metode zaštite. "Željeli smo koristiti kontracepciju, ali kada nemaš novca, to nije moguće".

Mediha Bešić sa porodicom, UNFPA/Imrana Kapetanović
Mediha Bešić sa porodicom, UNFPA/Imrana Kapetanović

​Mediha, pripadnica manjinske romske populacije u BiH, za Izvještaj kaže da je njen život sigurno bolji no kada je bila djevojčica, no da je i dalje daleko od dječijeg sna da bude doktorica ili učiteljica. "Moji roditelji su imali šestero djece i nisu mogli platiti školovanje za sve nas, tako da sam se ja morala ispisati", pojašnjava Mediha.

Za Izvještaj Mediha također govori o tome kako se u kulturi u kojoj je odrastala malo razgovora bilo o planiranju porodice. Danas, ona se postarala da sa dvoje svoje starije djece razgovara o tome kako da se zaštite te o važnosti edukacije. "Optimistična sam da će oni imati mnogo bolji život no ja", kaže Mediha.

Uprkos napretku koji se desio u posljednjih pedeset godina otkako postoji UNFPA, posljednji Izvještaj pokazuje da i dalje predstoji dugačak prije no što pravo na izbor i mogućnost pristupa seksualnom i reproduktivnom zdravlju budu omogućeni svima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG