U rubrici Radija Slobodna Evropa „Glasom mladih“ bavimo se mladima u regiji, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake nedjelje govorimo o mladim uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kom žive.
Ovoga tjedna, govorimo o tome koliko mladi regije znaju o reproduktivnom zdravlju.
Reproduktivno zdravlje, kako to definiranju stručnjaci je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili slabosti, u svim oblastima koje se odnose na reproduktivni sistem i njegove funkcije i procese.
Danas se procjenjuje da je u svijetu oko 20 dosto oboljenja žena i 14 odsto oboljenja muškaraca vezano za seksualno i reproduktivno zdravlje.
To su izrazito visoki postoci koji zahtijevaju pravovremene i adekvatne odgovore države, javnog sektora, društva, kao i nevladinih organizacija.
Mladi, kako je pokazalo istraživanje UN, imaju poteškoća u pristupu pouzdanim informacijama o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, a njih gotovo 30 odsto je kazalo da ih nemaju uopšte.
Studije pokazuju da je blizu 50 posto mladih u BiH, ispod 15 godina života, seksualno aktivno.
Od toga polovina ili više ne koristi kontracepcijske metode zbog čega su izloženi neželjenoj trudnoći, ali i seksualno prenosivim bolestima.
Da su seksualni odgoj i reproduktivno zdravlje i dalje tabu tema među mladima, kojima obrazovni sistem im ne nudi nikakvu edukaciju, potvrdili su sagovornici s kojima je u Novom Travniku razgovarala Marija Augustinović.
Mladi u užičkom kraju znaju da treba briniti o svom reproduktivnom zdravlju, te su svjesni i posljedica. Imaju takve primjere u svom okruženju, u svojoj školi. Ipak, radije su Novki Ilić govorili o iskustvima drugih, nego o svome.
Da li koliko mladi u Crnoj Gori razmišljaju o reproduktivnom zdravlju? Koji vid zaštite koriste, koliko rado govore o svom intimnom zivotu i kako odgovaraju na pitanje - živimo li u promiskuitetnom drustvu? Pitala ih je Lela Šćepanović.
'Egzodus' mladih
Jedan od najtrofejnijih sportista u Unsko- sanskom kantonu i reprezentativac BiH u karateu Edin Musić zauvijek napušta BiH i dolazi u Katar jer u BiH nema posla. Njegov otac Nijaz uputio je javni apel i upozorenje da mladi ljudi napuštaju BiH i odlaze da rade bilo šta, iako svojoj zemlji mogu dati mnogo. Za Edina je kasno, jer je odluka pala, ali vjeruje njegov otac za generacije koje se danas školuju isključivo za poslove koji se traže u inostranstvu, uz malo truda možda ima nade. Priču donosi Dženita Duraković
Naša naredna priča bavi se istom tematikom, no, ovaj put pitali smo mlade koji su očito spremni zbog posla napustiti domovinu, da li bi zbog radnog mjesta preselili iz jednog u drugi grad unutar BiH. Njihova mišljenja o tome su podijeljenja. Oni koji bi promijenili adresu stanovanja u BiH kažu u razgovoru sa Arnesom Grbešićem da bi to uradili ako ponuđena plata ne bi bila dovoljna tek za puko preživljavanje.
Banjalučanin Duško Tadić bavi se trčanjem, član je Atletskog kluba invalida Banjaluka, na prošlim izborim kandidaovao se za gradonačelnika, a već duži niz godina bavi se i humantiranim radom. Trenutno radi na novom projektu, skupljanju i prodaji plastičnog otpada s ciljem da se od tog novca pomogne djeci članovima udruženja osoba sa invaliditetom i djeci iz socijalno ugroženih porodica. Gojko Veselinović
Teatar mladih Goražda
Tridesetak mladih ljudi, okupljenih u 'Teatru mladih Goražde', sami pišu, režiraju, postavljaju scenu i izvode komedije u kojima su glavni likovi uglavnom lokalni političari, a radnja je vezana za sumornu sliku goraždanske, ali i bh današnjice. Članovi Teatra pokazali su kako je ovakav vid društvene angažiranosti mladih veoma efikasan način ukazivanja na probleme i apsurde, ali i borbe za promjene stanja u kojem živimo. Sa njima je razgovarao Alen Bajramović
Facebook Forum