Arapski lideri složili su se da vrate Siriju u Arapsku ligu nakon 12 godina suspenzije, čime je osiguran povratak predsjednika Bašara al-Asada u regionalnu grupu od 22 arapske zemlje koje koordiniraju regionalna pitanja.
Odluka Lige koja zahtijeva ulaganje napora Damaska u rješavanje određenih kriza koje su proizašle iz građanskog rata u zemlji, komplikuje američke napore da se al-Asad izoluje i signalizira slabljenje američkog uticaja na Bliskom istoku, pišu svjetski mediji.
Regionalni napori
Ministri vanjskih poslova Arapske lige donijeli su odluku o ponovnom prihvatu Sirije nakon više od decenije suspenzije, konsolidujući regionalni napor za normalizaciju veza s predsjednikom al-Asadom, napisao je Gardijan (The Guardian).
Odluka, koja znači da Sirija može odmah nastaviti da prisustvuje i učestvuje na sastancima Arapske lige, također poziva na rješenje kriza proizašlih iz višegodišnjeg građanskog rata u zemlji, poput izbjeglica koje su bježale u susjedne zemlje te krijumčarenja droge širom regiona.
U odluci se navodi da će Jordan, Saudijska Arabija, Irak, Liban, Egipat i generalni sekretar Arapske lige formirati ministarsku kontakt grupu za povezivanje sa sirijskom vladom i traženje rješenja za krizu "korak po korak".
Odluka je donesena u nedjelju, 7. maja, na sastanku ministara vanjskih poslova iza zatvorenih vrata u sjedištu Arapske lige u Kairu, rekao je glasnogovornik generalnog sekretara Lige.
Nedavno su arapske države pokušavale postići konsenzus o tome hoće li pozvati Asada na samit Arapske lige 19. maja u Rijadu kako bi se razgovaralo o tempu normalizacije odnosa i pod kojim bi se uslovima Siriji mogao dopustiti povratak. Asad može prisustvovati "ako to želi", rekao je u nedjelju generalni sekretar Arapske lige Ahmed Aboul Geit.
Dok su pojedine arapske države, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, podržavale rehabilitaciju Sirije i Asada, druge, poput Katara, ostale su protiv pune normalizacije bez političkog rješenja sirijskog sukoba.
- Sirija i Tunis obnavljaju diplomatske veze poslije decenije
- Egipat i Sirija obnavljaju diplomatske odnose
Saudijska Arabija se dugo opirala obnovi odnosa s Asadom ali je, dodaje Gardijan, nakon nedavnog približavanja Iranu - ključnom regionalnom savezniku Sirije - saopštila da je potreban svježi pristup s Damaskom.
Simbolična pobjeda, sankcije na snazi
Odluka Arapske lige da okonča 12-godišnju susupenziju Sirije predstavljala pobjedu Damaska, iako uglavnom simboličnu, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press), naglasivši kako zapadne sankcije protiv Asadove vlade ostaju na snazi, zbog čega se ne očekuje da će povratak u Ligu dovesti do brzog oslobađanja sredstava za obnovu u ratom pogođenoj zemlji.
Članstvo Sirije u Arapskoj ligi suspendovano je rano tokom pobune u zemlji 2011. godine protiv Asadove vladavine koja je naišla na nasilni obračun i brzo se pretvorila u građanski rat. U sukobu od marta 2011. ubijeno je skoro pola miliona ljudi i raseljeno polovina od 23 miliona predratnog stanovništva zemlje.
Sirijski premijer Husein Arnous izjavio je u nedjelju da je Sirija već 12 godina žrtva "kampanja dezinformacija i izobličenja koje su pokrenuli naši neprijatelji". Rekao je da su konsultacije u nedjelju odražavale "prestižan položaj" koji Sirija ima na regionalnom i međunarodnom planu.
Međutim, dodaje AP, protivnici Asada su korak ka normalizaciji doživjeli kao izdaju.
"Arapske države stavile su vlastitu ciničnu realpolitiku i diplomatske planove iznad osnovne ljudskosti", rekla je Laila Kiki, izvršna direktorica The Syria Campaign, međunarodne grupe za zagovaranje. Taj potez, kako je rekla, "okrutno je izdao desetine hiljada žrtava ratnih zločina režima i dao Asadu zeleno svjetlo da nastavi nekažnjeno činiti užasne zločine".
Odluka u nedjelju je, kako ističe AP, uslijedila nekoliko dana nakon što su se regionalne diplomate sastale u Jordanu kako bi razgovarali o mapi puta za vraćanje Sirije u arapsko okrilje dok se nastavlja deeskalacija sukoba.
Promjena računice
Sirija je spremna za trijumfalni povratak ovog mjeseca na sljedećem samitu Lige – gdje će zemlju možda predstavljati predsjednik al-Asad, lider optužen da je počinio ratne zločine protiv vlastitog naroda, piše Njujork tajms (The New York Times).
Kada je Liga izbacila Siriju u novembru 2011., mjesecima nakon početka pobune u Arapskom proljeću, taj potez je viđen kao ključna osuda vlade koja je bombardovala i mučila demonstrante i druge u sukobu koji je metastazirao u dugi građanski rat.
Sada, ističe list, region normalizuje odnose, sve više uvjeren da arapske zemlje malo dobijaju od izolacije Sirije, na šta su ih Sjedinjene Države pozvale.
Zagovornici angažmana tvrde da odbijanje obračuna sa Sirijom znači ignorisati stvarnost da je njena vlada gotovo pobijedila u ratu.
To ostavlja Siriju spremnu za trijumfalni povratak ovog mjeseca u Saudijsku Arabiju na sljedećem samitu Arapske lige dok bi obnova Sirije mogla otvoriti projekte rekonstrukcije vrijedne milijarde dolara i druge investicije za njenu posrnulu ekonomiju, dodatno podupirući al-Asada.
Ipak, okolnosti koje su dovele do suspenzije Sirije nisu se promijenile, naglasio je Njujork tajms, dodajući da je krvoproliće samo poraslo tokom građanskog rata koji je progutao zemlju u posljednjih 12 godina, ostavljajući al-Asada na vlasti kod kuće, ali pariju gotovo svuda drugdje.
Iako većina arapskih zemalja nije bila voljna da sarađuje s vladom u Damasku, regionalna računica se promijenila nakon što su sirijske vlasti preuzele veći dio zemlje od opozicionih snaga.
Susjedne zemlje, uključujući Liban i Jordan, nastoje što prije vratiti sirijske izbjeglice kući, dok se druge zemlje nadaju da će sarađivati u naporima da se zaustavi trgovina Kaptagonom, ilegalnom drogom koja izaziva ovisnost a koju sirijska vlada proizvodi i prodaje.
Također, naglasio je Njujork tajms, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati su tražili novi pristup suočavanju s Iranom, koji ima veliki uticaj u Siriji. Odlučivši da je regionalna izolacija samo otjerala Siriju u naručje Irana, zalivske monarhije sada se nadaju da će al-Asada otjerati od Teherana tako što će se angažovati s njim.
Normalizacija odnosa sa Sirijom ubrzana je nakon velikog zemljotresa u februaru u kojem je stradalo više od 8.000 ljudi u Siriji, što je, napisao je list, otvorilo vrata arapskim zemljama da slanjem pomoći dopru do Sirije.
Odbacivanje američkih ciljeva
Odluka o ponovnom primanju Sirije u Arapsku ligu komplikuje američke napore da se al-Asad izoluje ali i signalizira slabljenje američkog uticaja na Bliskom istoku dok zemlje Bliskog istoka kuju politiku nezavisno o zabrinutostima Zapada, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
SAD i zapadni saveznici nametnuli su sankcije Damasku u sklopu nastojanja da izoluju Asada, kojeg krive za brutalne obračune s protivnicima i odvođenje zemlje u krvavi građanski rat.
Zapadni zvaničnici, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku i iz SAD, rekli su da neće ukinuti međunarodne sankcije Damasku sve dok Asad ne pristane da razgovara o podjeli vlasti s političkim protivnicima i održi slobodne i poštene izbore.
Američko Vijeće za nacionalnu sigurnost saopštilo je u nedjelju, 7. maja da je "skeptično po pitanju efikasnosti" pristupa Arapske lige, ali da u konačnici dijeli iste ciljeve, uključujući postizanje političkog rješenja za sirijski sukob.
Lord Tarik Ahmad, britanski ministar zadužen za Bliski istok, rekao je da se Ujedinjeno Kraljevstvo "i dalje protivi angažmanu s Asadovim režimom. Bašar al-Asad nastavlja pritvarati, mučiti i ubijati nedužne Sirijce". Sporazum Arapske lige, naglašava Volstrit džurnal, neće uticati na vojnu prisutnost SAD u sjeveroistočnoj Siriji u borbi protiv Islamske države.
Sporazum je uslijedio nakon nastojanja Saudijske Arabije da se Sirija vrati u okrilje Arapa. Ovaj potez osmišljen je kako bi se demonstrirala diplomatska moć prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana dok pojedine zemlje ponovno uspostavljaju veze sa Sirijom, dok Kina i Rusija nastoje povećati svoj uticaj u nestabilnom regionu.
Najmanje pet članica Arapske lige, uključujući Maroko, Kuvajt, Katar, Egipat i Jemen, u početku se protivilo naporima da se Sirija ponovno primi u Ligu, rekli su arapski zvaničnici, naglasivši da te zemlje žele da se Asad prvo angažuje sa sirijskom političkom opozicijom na način koji bi svim Sirijcima dao glas da odrede svoju budućnost.
S druge strane, dodaje je list, Asad nije pokazao nikakav interes za provođenje političkih promjena i Arapska liga nije zahtijevala nikakve političke reforme u zamjenu za ponovno uključivanje u Ligu.
Facebook Forum