Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Slučaj Ganić otvorio šanse za oslobađanje Jurišića


Protesti u Tuzli zbog presude Iliji Jurišiću, oktobar 2009. foto: Maja Nikolić
Suđenje Iliji Jurišiću zakazano je za 22. septembar pred Apelacionim vijećem u Beogradu. Pravni eksperti, pa i sam Jurišić, nadaju se drugačijem tretmanu nakon što je tokom suđenja Ejupu Ganiću u Londonu na površinu isplivalo nekoliko novih činjenica, odnosno olakotnih okolnosti.

Da li bi dokumentacija koju Jurišić sada može koristiti ikada bila prikupljena da nije bilo slučaja Ganić? Jer, među tim dokazima našao se dokument koji dokazuje da sporazum iz Skopja o mirnom povlačenju JNA iz BiH nije ni postojao, a na kojem se bazira Jurišićeva presuda. Na taj sporazum pozivala se Srbija i u slučaju Ganić.

Nakon što je britansko pravosuđe utvrdilo da sporazum nikada nije potpisan, Ganić je izručen BiH. Damir Arnaut, iz Ganićevog pravnog tima, smatra da će ti dokazni materijali pomoći i Iliji Jurišiću.

„I ono što je, možda, najvrijednije, stenogram razgovora u Skoplju, iz kojeg se jasno vidi da pregovori jesu vođeni, da sporazum nije postignut. Štaviše, gospodin Izetbegović na prvoj ili drugoj stranici tog stenograma kaže, na početku samom razgovora: ’Mi ovdje možemo razgovarati, međutim, ja nemam mandat od Predsjedništva da potpišem bilo šta.’ Dakle, vrlo jasno je dokazano da je gospodin Jurišić osuđen na osnovu nepostojećeg dokumenta i tužilac koji je vodio proces protiv njega je to priznao“
, kaže Arnaut.

Zašto je istina o sporazumu isplivala tek nakon procesa u Londonu i bi li istina izašla na vidjelo da nije bilo Ganića, pitanje je na koje još uvijek nitko nema odgovora. Ipak, Đorđe Dozet, Jurišićev odvjetnik, kaže da su oni već u žalbenom postupku kao ključni argument stavili to što taj sporazum nikada nije ušao u sudske spise.

Sud u kojem je suđeno Iliji Jurišiću u Beogradu, april 2010
„Osnovna stvar u svakom krivičnom postupku je ono što ne postoji u krivičnom spisu - ne postoji. Ono što smo tražili i u prvostepenom postupku i u žalbenom postupku jest da se utvrdi da taj sporazum ne postoji. Povodom te žalbe, Apelaciono veće, kad je otvorilo dokazni postupak, je zahtevalo od nadležnih institucija na teritoriji Srbije da joj dostave sporazum ako postoji“, kaže Dozet.

Upravo početkom suđenja Jurišiću 22. rujna Apelaciono vijeće će se izjasniti o postojanju sporazuma. Elvir Čamdžić zato smatra da su svi argumenti na Jurišićevoj strani.

„Svaka odluka koja nije oslobađajuća u ovom slučaju bi bila potpuno pravno neutemeljena“
, kaže Čamdžić.

Tuzlanski gradonačelnik kao svjedok


Pitali smo Jurišićevog odvjetnika Dozeta koliko je ovaj sporazum ključan u donošenju presude.

„Dokazi koje će Veće izvoditi, koje je odredilo da će izvoditi 22., 23. i 24. septembra, upravo treba da činjenično rasprave šta se dešavalo na Brčanskoj malti tog 15. maja 1992. godine“
, navodi Dozet.

Optimistični su u Fondaciji Istina, pravda, pomirenje u Tuzli. Njima je posebice olakšano iz razloga što država BiH se konačno uključila u Jurišićevu obranu. Sinan Alić, predsjednik Fondacije, optimističan je i zato što je slučaj Jurišić sada u rukama Apelacionog vijeća.

Jasmin Imamović, arhiv
„Apelacioni sud povukao je dva poteza koja su izvanredna. Nagovještavaju pravno, pošteno suđenje, ali to je prilika da taj sud sačuva dostojanstvo i da pokaže da ima ljudi koji rade pošteno i prate profesiju, a ne slušaju politiku“, kaže Alić.

Načelnik Tuzle Jasmin Imamović jedan je od pozvanih svjedoka u Beogradu. Jurišićeva obrana očekuje da se pojavi pred Apelacionim sudom. Jedan je od 11 svjedoka za kojim Srbija nije raspisala crvenu potjernicu. Imamović se nada Jurišićevoj slobodi.

„Predmet doktor Ganić u Londonu mnogo je važan za predmet Ilija Jurišić. Ali to je za one koji priznaju argumente. A ako beogradsko pravosuđe ne prizna nikakve argumente, šta onda?“
, pita Imamović.

Pravno i fer suđenje sada očekuju svi, posebice obitelj Ilije Jurišića koja sa zebnjom iščekuje početak novog suđenja pred Apelacionim sudom u Beogradu 22. rujna, a koja nakon Ejupa Ganića, također, gaji pozitivne nade.


*****
Ostali prilozi iz programa Pred licem pravde:
Slučaj Glavaš: Pravne prepreke u izdržavanju kazne

Nekad iza nišana, danas na istom poslu
Stratišta pretvorena u hotele, skladišta i firme

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)

Slučaj Ganić

Slučaj Ganić

Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.

Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.

Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)

Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.

Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.

Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.

Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.

Sve o slučaju Ganić:

Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. godine nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina, posebice djece. Dobitnica je nagrade UNICEF-a za promicanje prava djece.

XS
SM
MD
LG