Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Tražiće se povlačenje 'ostatka' srbijanskih potjernica


Sa protesta Patriotske lige u Sarajevu maja 2009. zbog optužnica u slučaju Dobrovoljačka, Foto: Midhat Poturović
Nakon što je londonski sud oslobodio bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, i nakon nalaza koji su utvrđeni ovim procesom, postavlja se pitanje šta je sa preostalima sa spiska od 19 onih koje Srbija traži zbog navodnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Trojica su mrtva, a za 16 živih BiH će tražiti od zemalja EU da se vode presudom iz Engleske po kojoj je Srbija politički motivisana za njihovo hapšenje i izručenje.

Presuda londonskog suda u slučaju bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića otvorila je mogućnost da se spriječe buduća slična hapšenja preostalih osoba koje se terete za slučaj Dobrovoljačka, kaže pravni savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića Damir Arnaut.
Presuda kondonskog suda je puno šira od samog slučaja Ganić i odnosi se na sve branitelje BiH, smatra pravni savjetnik Harisa Silajdžića.


„Mi ćemo, prije svega, sada posebno intenzivirati svoje aktivnosti i prema EU, ali i bilateralno prema zemljama, kao i institucionalno prema Interpolu da bilo kakvi ostaci ovih srbijanskih potjernica, koje su, uzgred rečeno, povučene još prošle godine - Ganić nije uhapšen na osnovu Interpolove potjernice, već na osnovu bilateralnog zahtjeva od Srbije prema Engleskoj - da sve te zemlje na osnovu presude u Londonu skinu iz svojih sistema sva imena naših branitelja koja im je Srbija dostavila vezano za navodne ratne zločine, jer presuda suda u Londonu je vrlo jasna da svih tih 19 imena koji se nalaze na optužnici za Dobrovoljačku, od kojih je 16 živih ljudi, da se tu radi o politički motivisanom procesu, da se radi o zloupotrebi engleskog pravosudnog sistema u političke svrhe od strane Srbije. Ta presuda, u tom kontekstu puno šira od samog slučaja Ganić, odnosi se na sve te branitelje BiH“
, pojašnjava Arnaut.

Ganić je nakon oslobađanja kazao kako je na suđenju u Londonu bivši istražitelj Tužilaštva BiH potvrdio nalaze Haškog tribunala da nema dokaza o umiješanosti u zločin.

„Grupu koja je optužena za Dobrovoljačku je istraživao Haški tribunal. U zaključku Haškog tribunala tražila se samo za tri osobe neka mala dorada, neke dodatne provjere ne tako bitne. Koliko je meni poznato, dokument je onda predat našem tužilaštvu. Ne znajući, ja sam tri i po godine bio istraživan od Tužilaštva ovdje. To je radio jedan engleski sudija koji je proveo tri i po godine u Sarajevu i vršio istraživanja u vezi sa Dobrovoljačkom i završio je taj proces. Kada je počelo suđenje u Engleskoj, on se javio i bio je na sudu. Rekao je da je istraživao sve što se moglo istražiti, da je putovao u Kanadu da intervjuiše MacKenziea, da je putovao u Sjevernu Irsku da pronađe Kolom Doylea i da je doašo do istog zaključka do kojeg je došao i Haški tribunal“
, rekao je Ganić.

Politizacija Dobrovoljačke

Sličnog je mišljenja i bivši general ARBiH Jovan Divjak, koji se, također, nalazi na spisku osumnjičenih.

„Znam da, kao i Ganić, nema nas nigde, nema nas na mapi što se tiče tog događaja. Međutim, mislim to i za druge ali ipak kažem - taj slučaj treba do kraja raščistiti na prostoru BiH jer on se desio i tu treba sud da odluči ko je kriv, ko nije kriv“, kaže Divjak.
Stjepan Kljuić smatra kako u BiH nema političke snage da se odgovori Srbiji i Crnoj Gori za ono što čine.


Ipak, još jedan bivši član Predsjedništva RBiH Stjepan Kljuić smatra kako stvari nisu najpovoljnije po preostale sa srbijanskih lista.

„Prije svega, mi nemamo političke snage da odgovorimo Srbiji i Crnoj Gori za ono što nam čine. Profesor Ganić je imao sreću da se to desilo u Lonodnu i na kraju englesko pravosuđe, koje ima tradiciju, donijelo je odluku kakva je pravična, međutim, to nije eliminiralo potjernice koje za nama stoje u Beogradu“
, navodi Kljuić.

Ganićeva pobjeda nije dovoljna, kazao je Kljuić na press konferenciji u sklopu predstavljanja svoje kandidature za predstojeće izbore, s obzirom da su ostala još dva procesa za slučaj Dobrovoljačka - onaj u BiH i onaj u Beogradu, od koga Srbija ne misli odustati, tako da su potjernice još uvijek aktivne.

I Kljuićeve stranačke kolege iz Socijaldemokratske unije, i sami visokopozicionirani politički dužnosnici iz ratnog vremena Miro Lazović i Ivo Komšić, u reakciji na presudu smatraju kako je važno stvoriti novu klimu u regionu, te da se na ratu i njegovim posljedicama ne može voditi politika.

I za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića riječ je o politizaciji Dobrovoljačke od strane Srbije:

„Za mene su, naravno, to svi slobodni ljudi koji nisu učestvovali i nikakvim zločinima. Sve je ispolitizirano. Naš je stav jasan o tome. A šta će biti, vidjećemo, jer to je stvar suda“
, kaže Silajdžić.

Istraga o događajima u Dobrovoljačkoj, kako je potvrđeno iz državnog Tužilaštva, se nastavlja bez obzira na presudu u Londonu, a nedavno je i Vlada RS zadužila Republički centar za istraživanje ratnih zločina da Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo dostavi kompletnu dokumentaciju o slučajevima Dobrovoljačka i Ganić radi provođenja dalje krivične istrage u skladu sa važećim pravnim propisima.

*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Otvorena opcija obnavljanja tužbe BiH protiv Srbije
Srpsko tužilaštvo ne treba da se bavi politikom
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Ganić za RSE: Odluka Suda je potvrda da je BiH bila napadnuta
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje zahtjeva Srbije različito primljeno u BiH
Slučaj Ganić

Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.

Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.

Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)

Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.

Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.

Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.

Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.

Sve o slučaju Ganić:

Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG