Obnovljeni napori za postizanje mirovnog sporazuma uz učešće Pakistana i država Zaljeva su u toku kako bi se spriječilo da krhko primirje između Irana i Sjedinjenih Država propadne, dok posrednici pokušavaju premostiti velike razlike oko sankcija, obogaćivanja uranija i budućnosti Hormuškog moreuza.
Najnovija runda diplomatije protezala se od Teherana do Pekinga i sastanka NATO-a u Švedskoj, odražavajući rastuću zabrinutost među regionalnim i međunarodnim silama da bi novi krug borbi mogao pokrenuti širu krizu.
U središtu posredničkih napora je Pakistan, kao ključni posrednik između Teherana i Washingtona zbog veza s obje vlade.
Pakistanski premijer Shehbaz Sharif stigao je u Kinu 23. maja u višednevnu posjetu za koju se očekuje da će uključivati razgovore o iranskom sukobu s kineskim liderom Xi Jinpingom, dok je načelnik pakistanske vojske Asim Munir, otputovao u Teheran 22. maja na razgovore s visokim iranskim zvaničnicima.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi rekao je da se sastao s Munirom i razgovarao o diplomatskim inicijativama usmjerenim na sprečavanje ponovne eskalacije i unapređenje pregovora za okončanje sukoba. Munirova posjeta, druga otkako je rat počeo krajem februara, uslijedila je nakon nekoliko dana sastanaka u Teheranu sa pakistanskim ministrom unutrašnjih poslova Mohsinom Naqvijem.
Araqchi je takođe posljednjih dana razgovarao s kolegama iz Turske, Iraka, Katara i Omana, kao i s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom.
Razgovori dolaze nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio 22. maja rekao da je postignut "blagi napredak" u indirektnim pregovorima s Iranom, uz upozorenje da se ne treba preuveličavati bilo kakav proboj.
"Ne želim preuveličavati", rekao je Rubio uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Helsingborgu u Švedskoj. "Došlo je do malog pomaka i to je dobro."
Najnoviji napori slijede nakon sedmica promjenjivih signala američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je više puta prijetio vojnom akcijom protiv Irana, ali se istovremeno povlačio od napada kako bi omogućio nastavak pregovora. Trump je ove sedmice rekao da je zaustavio planirane napade na zahtjev saveznika s Bliskog istoka.
Pakistan se nameće kao ključni posrednik
Uloga Pakistana u razgovorima privlači sve veću pažnju dok Islamabad nastoji povećati svoj diplomatski profil, istovremeno održavajući veze i s Teheranom i s Washingtonom.
Posjeta Munira Teheranu tumači se kao znak da su pregovori akivni uprkos kontinuiranim podjelama između dvije strane.
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei, koji je također imenovan za portparola pregovaračkog tima Teherana, rekao je 22. maja da je postignut određeni napredak, ali je upozorio da i dalje postoje velike razlike.
Iran je zagovarao pristup u fazama koji bi prvo garantovao kraj neprijateljstava i ublažavanje sankcija prije nego što širi nuklearni pregovori budu nastavljeni. Sjedinjene Države su favorizovale sveobuhvatniji paketni sporazum koji bi se pregovarao istovremeno.
Hormuški moreuz ostaje u fokusu tih razgovora.
Iran je ograničio komercijalni saobraćaj kroz ovaj strateški plovni put, ključnu tranzitnu rutu za naftu, ukapljeni prirodni gas i druge robe. Ovaj poremećaj uzdrmao je energetska tržišta i pojačao pritisak zemalja koje zavise od plovidbenih ruta u Zaljevu.
Američka Centralna komanda saopštila je ove sedmice da su američke snage preusmjerile desetine komercijalnih plovila i onesposobile nekoliko drugih povezanih s iranskim brodarskim operacijama od sredine aprila.
Razgovori u NATO-u ističu globalni značaj
Sukob i njegov uticaj na globalnu trgovinu također su bili u fokusu sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a koji je završen 22. maja u Švedskoj.
Dok se savez prvenstveno fokusirao na izdvajanja za odbranu i industrijske kapacitete uoči samita u Ankari u julu, zvaničnici su također razgovarali o planiranju za osiguranje plovidbenih ruta oko Hormuškog moreuza nakon završetka sukoba.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte optužio je Iran da pokušava "držati globalnu ekonomiju kao taoca" ometanjem pomorskog saobraćaja i rekao da saveznici razgovaraju o mjerama za zaštitu regionalnih tranzitnih ruta.
Kriza je također razotkrila tenzije između Washingtona i nekih evropskih saveznika.
Rubio je rekao da se članice NATO-a uglavnom slažu da Iran ne bi trebao dobiti nuklearno oružje, ali je kritikovao neke saveznike zbog nedovoljne podrške američkim operacijama povezanim sa sukobom.
Posebno je kritikovao Španiju zbog odbijanja da omoguće američkim snagama pristup vojnim bazama za operacije povezane s krizom u Iranu.
Uprkos rastućoj diplomatskoj aktivnosti, zvaničnici i analitičari upozoravaju da pregovori ostaju izuzetno krhki.