Njemački parlament (Bundestag) usvojio je u petak, 8. juna Rezoluciju o Bosni i Hercegovini (BiH) u kojoj se naglašava da su "akcije Milorada Dodika i Dragana Čovića osmišljene da unište BiH kao državu i dom raznolikog stanovništva".
"To je neprihvatljivo i zahtijeva odlučan, čvrst otpor Evropske unije, njezinih država članica i međunarodne zajednice", navodi se u Rezoluciji u kojoj se poziva na uvođenje sankcija Evropske unije onima koji podrivaju BiH.
Naglašeno je da su “akcije nacionalističkih političara” Dodika, koji je član državnog predsjedništva i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te Čovića, predsjednika vladajuće Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), "prijetnja miru u jugoistočnoj Europi".
Zbog straha od tenzija Njemačka šalje i vojsku u BiH
Bundestag je odobrio slanje 50 njemačkih vojnika koji će boraviti u sklopu mirovne operacije EUFOR Althea.
Njihov mandat će trajati dvanaest mjeseci, do 30. juna 2023. Oružane snage Njemačke (Bundeswehr) već su učestvovale u misiji EUFOR-a u od 2004. do 2012.
“Sada, deset godina kasnije, trenutna politička situacija u BiH zahtijeva da Njemačka ponovo učestvuje u EUFOR-u. Strahuje se od većih tenzija, posebno u pogledu izbora u BiH 2. oktobra 2022. Izbori su ključni za demokratsku budućnost u regionu.
Oružane snage Njemačke u BiH imaju misiju da podrže održavanje sigurnog okruženja i poštovanje Daytonskog sporazuma. Bitna njemačka komponenta EUFOR-a su dva tima za vezu i posmatranje (LOT timovi za vezu i posmatranje)”, navodi se u saopćenju.
Krajem godine Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija trebalo bi glasati o produženju te misije, a Rusija na tu odluku može uložiti veto.
Između ostalog, njemački zastupnici pozivaju federalnu Vladu da "odlučno pozove političko vodstvo BiH na deeskalaciju i smanjenje unutarnjih napetosti".
Iskorištavanje razlika za vlastito bogaćenje
U rezoluciji se ističe da "etničke podjele još uvijek oblikuju svakodnevni život, dominiraju politikom i blokiraju napredak i reformske procese" kao i da su "nacionalistička i huškačka retorika ponovno dio političkog diskursa".
"Također bi se Vlada trebala nastaviti snažno zalagati da sankcije EU budu usmjerene prema osobama, institucijama i firmama koje podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu pravnu osobnost BiH", navodi se u rezoluciji.
U rezoluciji se navodi da se, osim toga, od političkih čelnika Srbije, također s obzirom na proces pristupanja EU koji je u toku, te Hrvatske koja je članica EU treba bez dvojbe tražiti da se distanciraju od etničkih separatističkih snaga u BiH.
Zastupnici od savezne njemačke vlade traže da pruži veću potporu zemlji s obzirom na rastuće napetosti i separatističkih nastojanja u BiH.
"Nacionalistička politička elita u zemlji iz srpskih, hrvatskih i bošnjačkih stranaka iskorištava i pojačava navodne etničke razlike, za vlastito bogaćenje i održavanje vlastite vlasti", navodi se u rezoluciji.
Ističe se kako su reforme desetljećima blokirane kako bi se održalo povoljno okruženje za korupciju.
"Sada se pojedini politički čelnici sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje, kako bi odvratili pažnju od zastoja i društvene frustracije za koje su same te političke snage odgovorne", navodi se u rezoluciji.
U rezoluciji njemačkog Bundestaga se podsjeća da je "parlament entiteta Republika Srpska je posljednjih mjeseci poduzeo konkretne pravne korake za daljnje odvajanje regije od države kao cjeline".
"Osim toga, postoji rizik da bi ruski agresorski rat protiv Ukrajine i, neizravno, sukob između zapadnih vrijednosti i država s Rusijom mogao biti iskorišten od ruske strane kao katalizator za daljnju destabilizaciju BiH. Posebno, bliske veze srbijanske vlade s Ruskom Federacijom i njezin utjecaj na entitet bosanskih Srba, Republiku Srpsku, doprinose ovim strahovima", navodi se.
Reakcije iz BiH
Rezoluciju su u parlamentarnu proceduru uputili predstavnici vladajućih Socijaldemokratske partije (SPD), Slobodne demokratske partije (FDP) i Saveza 90/Zeleni (Bündnis 90/Die Grünen) pod nazivom "Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti".
Dodik je Rezoluciju nazvao “nepotrebnom, punom netačnih kvalifikacija u funkciji 'muslimanskog nacionalizma'”.
“Ako su krivci za neuspjeh BiH Milorad Dodik i Dragan Čović, zašto je BiH imala najprije 'građanski rat' u kojem se nisu pitali Dodik i Čović, a zatim godine 'protektorata', u kojima se opet nisu pitali Dodik i Čović? Zato i ovu rezoluciju vidim kao još jedno zamazivanje očiju, ovoga puta njemačkoj javnosti”, kazao je Dodik za agenciju Srna.
Dodao je da bi Njemačka, “ako zaista želi dobro BiH, kako govore, uložila bi svoj utjecaj u EU i dala status kandidata BiH”.
“Ovako je lakše pisati bespredmetne rezolucije koje nikome nisu od koristi, osim onima koji se hrane ovakvim međunarodnim aktivnostima, a to su 'muslimanski nacionalisti'”, ocijenio je Dodik.
Hrvatski narodni sabor BiH, organizacija koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom na čelu s HDZ-om BiH i Draganom Čovićem, u saopćenju je naveo da je “današnja rezolucija de facto poziv na rušenje Daytonskog mirovnog sporazuma za kojeg se upravo Njemačka zalagala 1995. godine”.
“Model federalizma institucionalne ravnopravnosti kroz legitimne političke predstavnike je temelj Daytona i jedini jamac za europsku BiH. Predlažemo svim zastupnicima Bundestaga koji su podržali rezoluciju predloženu od strane radikalnog bošnjačkog unitariste (Adis Ahmetović, zastupnik SPD-a), da identičnu rezoluciju upute gospodinu Charlesu Michelu i državi Belgiji. Mi odgovor na istu već znamo”, naveli su između ostalog.
Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH i vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije, pozdravio je usvajanje rezolucije
“Zahvaljujem zastupnicima, a naročito Adisu Ahmetoviću i Borisu Mijatoviću. Od esencijalnog značaja je što su Dodik i Čović imenom i prezimenom navedeni kao ključni krivci za blokade i negativne procese u BiH. Jako važna dimenzija jeste poziv njemačkoj Vladi da, u koordinaciji sa SAD-om i Velikom Britanijom, nastavi snažno zagovarati sankcije EU prema onima koji narušavaju Dejtonski mirovni sporazum i ustavni poredak”, naveo je, pored ostalog, Džaferović.
Dodao je da je “od krucijalnog značaja što je u rezoluciji detektovana sprega susjednih država Srbije i Hrvatske sa etničko-separatističkim politikama u BiH, te što je Zagrebu i Beogradu jasan poziv da se distanciraju od ovih politika”.
“Posebno je bitan dio u kojem se kao negativan određuje utjecaj Zagreba na izmjene Izbornog zakona”, saopćio je Džaferović.
Sankcije Dodiku
Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock uputila je 20. aprila pisma predsjedavajućem i članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću u kojem je istakla da je BiH "visoko na političkoj agendi Berlina".
Naglasila je da će se Njemačka i dalje zalagati za reformski proces i prevladavanje političke krize u BiH.
Njemačka je ranije predlagala da EU uvede sankcije Dodiku, ali je to spriječilo nekoliko zemalja EU, među kojima je i Mađarska.
Američko Ministarstvo finansija objavilo je 5. januara proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik.
Britanija je 11. aprila objavila da je sankcionisala Dodika i predsjednicu tog bh. entiteta Željku Cvijanović iz SNSD-a zbog, kako je opisala, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.
SAD je na listu sankcioniranih dodalo je ministra zdravlja i socijalne zaštite entiteta Republika Srpska Alena Šeranića (SNSD) i predsjednika entiteta Federacija BiH Marinka Čavaru (HDZ BiH).
Sankcionirani su, između ostalog, jer nastoje promicati secesiju entiteta RS, tako što podrivaju ovlasti državnih institucija BiH, uključujući Agenciju za lijekove i medicinska sredstva na državnom nivou.
Najave odcjepljenja i prijenosa nadležnosti sa BiH na RS su počele kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Inzko u julu nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i zabranio negiranje genocida, nakon čega su političari iz RS počeli blokirali rad državnih institucija.
Nijemac na čelu OHR-a
Narodna skupština RS je 10. decembra 2021. na posebnoj sjednici usvojila Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o “vraćanju nadležnosti” sa državnog nivoa na nivo Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH.
Prethodno, isto tijelo donijelo je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou. Zakon je 6. jula privremeno van snage stavio Ustavni sud BiH.
Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini i bivši njemački ministar, poništio je 12. aprila pokušaj vlasti entiteta Republika Srpska da državnu imovinu prebaci na sebe, iskoristivši Bonnske ovlasti.
Stavio je van snage Ukaz predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.
Drugom odlukom je izmijenio Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.
Time je spriječio entitete ili bilo koji drugi organ da raspolaže državnom imovinom do "stupanja na snagu zakona na državnoj razini kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH, odnosno sve dok visoki predstavnik ne odluči drukčije".
Nametnuo je 7. juna odluku kojom će se Centralnoj izbornoj komisiji BiH doznačiti 12,52 miliona maraka (oko 6,41 milion eura) za organizaciju oktobarskih općih izbora.
