Dostupni linkovi

Šefica njemačke diplomatije poručila da neće biti podrške za one koji destabilizuju BiH


Njemačka ministarka vanjskih poslova Annalena Baerbock (L) i ministarka vanjskih poslova BiH, Bisera Turković, Sarajevo, 10. mart 2022.

Podržavaćemo samo one koji se zalažu za jačanje zemlje Bosne i Hercegovine, a ne za one koji rade na destabilizaciji države, poručila je Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke, nakon sastanka sa Biserom Turković, ministricom vanjskih poslova BiH, u Sarajevu 10. marta.

"Moramo da osiguramo mir u BiH, i moramo da se borimo sa onima koji ga ugrožavaju", istakla je Baerbock.

"Njemačka će odvdje i na Zapadnom Balkanu biti prisutnija u budućnosti, i zbog toga smo po prvi put uveli specijalnog izaslanika za ovaj region", dodala je njemačka šefica diplomatije.

BiH je jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Njemačke, poručila je ministrica.

Naglasila je da je važno da se opšti izbori održe u oktobru.

"Demokratski i fer izbori su potrebni za dugotrajnu stabilnost svake države, a mi želimo da integritet izbornog procesa u BiH bude poboljša", istakla je ona.

Njemačka ministrica nije konkretno pominjala moguće sankcije za funkcionere u BiH, ali je pomenula da će Njemačka uskratiti svoju ekonomsku podršku za dijelove BiH koji ne poštuju vladavinu prava.

Baerbock je u decembru prošle godine, ubrzo nakon stupanja na ministarsku poziciju, lobirala za sankcije protiv Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH.

Turković: Onemogućiti provođenje zaključaka NSRS

Ukoliko se dozvoli dalja destabilizacija Bosne i Hercegovine i blokiranje državnih institucija, postoji bojazan da će stabilnost i sigurnost Evrope biti ugrožena, stoga je neophodno odmah zaustaviti sve retrogradne procese u BiH, poručila je Bisera Turković nakon sastanka.

Ona je naglasila da je potrebno onemogućiti provođenje zaključaka NSRS "što će otvoriti vrata pokretanju reformskih procesa, usvajanju budžeta i ispunjavanju uslova i 14 prioriteta za kandidatski status za EU".

"Sigurnosna i politička prijetnja koja je izazvana secesionističkim aktivnostima te zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) kojima se podrivaju državne institucije i Dejtonski mirovni sporazum još uvijek nije otkolonjena", poručila je Turković.

Njemačko prisustvo je konkstruktivno i neophodno u BiH, te doprinosi stabilnosti, a eskalacija u Ukrajini i posljedice koje je ta kriza izazvala u Evropi su dodatno usložili situaciju u BiH, ocjenjuje Turković.

Rekla je da su u tom pogledu naglasili važnost Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH

"Nadležnosti OHR-a su predviđene za ovakve situacije u kojima je narušen ustavni poredak, aktivnostima dominantne partije u jednom entitetu BiH", naglasila je Turković.

Dodala je da je Zapadni Balkan slaba tačka EU i mjesto na kojem se "mora pokazati snaga i politička uloga najprosperitetnijeg bloka država na svijetu".

Sa kime se sastaje Baerbock?

Baerbock je doputovala u posjetu BiH u srijedu 9. marta, kako bi sa bh. zvaničnicima razgovarala o političkom i sigurnosnom stanju u Evropi, kao i o situaciji u BiH.

U Sarajevu boravi u pratnji Manuela Sarrazina, novoimenovanog specijalnog izaslanika Vlade Njemačke za zemlje zapadnog Balkana.

Nakon sastanka sa Turković, sastala se sa članovima Predsjedništva BiH, nakon čega slijedi sastanak sa članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Također, predviđen je sastanak sa visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom, te gradonačelnicima i predstavnicima civilnog društva. Nakon razgovora sa bh. zvaničnicima će otputovati u posjete Kosovu, Srbiji i Moldaviji.

Šefica njemačke diplomacije boravi u posjeti BiH u jeku invazije Rusije na Ukrajinu, te upozorenja koja dolaze iz dijela međunarodne zajednice da bi se kriza mogla prenijeti i na Zapadni Balkan.

Riječ je o njenoj prvoj posjeti nakon što je u decembru prošle godine stupila na dužnost njemačke ministrice vanjskih poslova. Na toj poziciji zamijenila je socijaldemokrata Heika Maasa.

Baerbock je potpredsjednica stranke njemačkih Zelenih. Preuzela je mandat u sklopu koalicije njemačke Vlade formirane u novembru prošle godine, zajedno sa socijaldemokratama i liberalima.

Nova vlada Njemačke pozvala je u u decembru prošle godine Evropsku uniju da uvede sankcije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH, uz obrazloženje da mu je cilj "povlačenje Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, iz oružanih snaga, pravosuđa i poreskog sistema BiH".

Baerbock je tada novinarima u Briselu kazala da su napori za otcjepljenjem neprihvatljivi.

"To također znači, i lobirala sam za to ovdje, da se postojeći režim sankcija treba koristiti protiv gospodina Dodika odmah", izjavila je u Baerbock.

Njemačka je i formalno 17. novembra, zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima o sankcijama protiv zvaničnika RS-a.

Aktivnosti RS i pokušaji prenosa nadležnosti

Dodik, koji je lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najveće partije u entitetu Republika Srpska, počeo je na jesen prošle godine sa najavama osnivanja institucija na nivou entiteta Republika Srpska i neustavnim prenosom nadležnosti.

Među prvima je započet proces osnivanja entitetske agencije za lijekove, 20. oktobra prošle godine, iako državna Agencija postoji od 2009. godine.

Prema zaključcima sjednice Narodne skupštine RS od 10. decembra 2021, Vlada RS je zadužena da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje zakon o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.

Za sada, u proceduri je jedino Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, čiji Nacrt je usvojen u entitetskom parlamentu 10. februara, i trenutno je u fazi javne rasprave.

Potezi u entitetu Republika Srpska ka stvaranju paralelnih institucija naišli su na jednoglasnu osudu Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Američko Ministarstvo finansija je 5. januara objavilo proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojom je obuhvaćen i Dodik.

XS
SM
MD
LG