Mađarska vlada protivi se uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, kako je to predložila Njemačka, izjavio je premijer te države Viktor Orban.
Orban smatra da bi takav potez prema srpskom članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska, “dodatno narušio stabilnost Zapadnog Balkana”.
“Definitivno moramo spriječiti ove sankcije. Zapadni Balkan se mora integrirati i mora mu se pomoći. Balkan treba stabilizirati, a to nije moguće bez Srba. Balkan se ne može stabilizirati bez BiH. A BiH se ne može stabilizirati bez vraćanja prava koja Srbima pripadaju. To je naša logika”, rekao je Orban na konferenciji za novinare, kako ga citira novinska agencija Reuters.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto kazao je ranije u ponedjeljak, 20. decembra da će Budimpešta iskoristiti veto ako EU predloži sankcije za Dodika.
“Zabrinuti smo zbog ovakvih izjava, jer je BiH tu, u našoj blizini, a očuvanje stabilnosti i mira u zemlji je naš osnovni sigurnosni interes. Berlin je dalje, ali ne tako daleko da odatle nikada ne biste mogli letjeti do Banja Luke. Odletite i pregovarajte. Razgovarajte sa Srbima. Sa njima, a ne o njima. Možda će vam ovo pomoći da shvatite situaciju”, naveo je Sijarto.
Nova njemačka vlada pozvala je 13. decembra Evropsku uniju da uvede sankcije Dodiku, navodeći kako je Dodikov cilj povući Republiku Srpsku iz oružanih snaga, pravosuđa i poreznog sistema BiH. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da su “napori za odvajanjem neprihvatljivi”.
Najave odcjepljenja i prijenosa nadležnosti sa BiH na RS su počele kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Inzko u julu nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i zabranio negiranje genocida, nakon čega su političari iz RS počeli sa blokadom rada državnih institucija.
Narodna skupština RS je 10. decembra na posebnoj sjednici usvojila Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o “vraćanju nadležnosti” sa državnog nivoa na nivo Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH.
U Deklaraciji se precizira da su “svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni”.
Prethodno, isto tijelo donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti. Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Evropska unija je još 21. marta 2011. usvojila okvir koji bi omogućio uvođenje restriktivnih mjera protiv određenih fizičkih i pravnih osoba čije aktivnosti narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH.
Predviđeno je da sankcijama budu obuhvaćene i osobe koje “ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju” ili podrivaju Daytonsko-pariški opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse.
Američki predsjednik Joe Biden proširio je 8. juna opseg vanrednih mjera za države Zapadnog Balkana proglašenih odlukom iz 2001. godine, kao i kriterije za uvođenje američkih sankcija.
Sjedinjene Države uvele su sankcije Dodiku, tada predsjedniku Vlade RS-a, u januaru 2017. godine “zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zabrani organiziranja referenduma” o Danu RS-a koji je održan 25. septembra 2016.
Sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine i financija na teritoriji SAD-a. Američkim građanima je zabranjeno da sudjeluju u transakcijama s osobama koje su na listi sankcioniranih.
Državno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u međuvremenu je počelo saslušanja u predmetu “Napad na ustavni poredak BiH”.
