Dostupni linkovi

Istraživanje: Većina hrvatskih građana nikoga ne mrzi


Migranti u Slavonskom Brodu, arhiv

Netolerancija prema tražiteljima azila je, u usporedbi sa rezultatima identičnog istraživanja otprije četir godine, nešto porasla, dok je pala netolerancija prema Srbima, Romima, muslimanima i doseljenicima iz drugih eksjugoslavenskih država, pokazuje najnovije istraživanje Centra za mirovne studije.

Kako navode, poruka ovog istraživanja je da većina hrvatskih građana nikoga ne mrzi i nikoga se ne boji.

Najnovije istraživanje o zastupljenosti ksenofobičnih i diskriminacijskih stavova među hrvatskim građanima koje je naručio Centar za mirovne studije a provela agencija Ipsos – iako situacija nije idealna – u usporedbi s onima pred četiri godine daje temelja za optimizam.

"Većina građana u ovoj zemlji nikoga ne mrzi i nikoga se ne boji – i to je poruka koju bi političke elite i oni koji donose odluke trebali čuti, razumjeti i po njoj postupati", navodi Sara Lalić iz Centra za mirovne studije.

Lalić: Nema mržnje niti straha
Lalić: Nema mržnje niti straha

Imigrantska kriza 2015. i 2016. godine, tijekom koje je kroz Hrvatsku prošlo preko 650.000 ljudi, i neodgovorno i senzacionalističko izvještavanje dijela medija ostavilo je traga.

U odgovorima na osam od devet pitanja koja se dotiču te teme, vidljiv je blagi porast netolerancije prema izbjeglicama.

"Na primjer, 2013. godine je 30 posto ispitanika reklo da se ne osjeća ugodno u kontaktu sa strancima koji su se doselili u Hrvatsku, dok je ove godine to rekao 41 posto ispitanika", ističe Lalić.

Dvije trećine građana nije sklono postavljanju žice na granicu, a više od pola ispitanika smatra da Hrvatska treba biti odgovorna za izbjeglice koje traže zaštitu.

Međutim, mnogi ističu da su mladi Sirijci, umjesto odlaska u izbjeglištvo, trebali ostati i braniti svoje domove.

Kod ispitanika je prisutan i strah da je među izbjeglicama značajan broj terorista.

Isto tako, prije četiri godine se s tvrdnjom – "da bi bili prihvaćeni kao članovi našeg društva, strani doseljenici trebali bi odustati od svoje kulture" – u nekoj mjeri slagalo 20,9 posto, dok se s tom tvrdnjom danas slaže 27,5 posto ispitanika.

Znači li taj odgovor odbijanje ispitanika da toleriraju tuđu kulturu ili sugestiju ispitanika da bi doseljenicima bilo pametno da se ne ističu? Sociologinja

"Moj je osjećaj kod tog pitanja da nisu oni protiv pokazivanja, nego misle da je bolje da to oni zadrže za sebe – vjerojatno zbog njihove vlastite sigurnosti. Ali ta tvrdnja nije toliko jednoznačna, odnosno može biti dvoznačno shvaćena, pa treba biti oprezan u interpretaciji", kaže Mirna Cvitan iz agencije Ipsos.

Cvitan: Ima pomaka
Cvitan: Ima pomaka

Na pitanje – je li Hrvatska otvorenije društvo nego pred četiri godine – Mirna Cvitan kazala kako ne može odgovoriti jednoznačno.

"Ima pomaka u jednom i u drugom smjeru, ali na najkonkretnijim pokazateljima ostvaren je pozitivan pomak", ocjenjuje Cvitan.

I dok je u pitanjima – predstavlja li koja od ovih skupina opasnost za Hrvatsku jer ne vodi računa o interesima Hrvatske i njenih građana, jer se ne želi prilagoditi većinskoj hrvatskoj kulturi ili, pak, jer ugrožava sigurnost građana i njihovu imovinu – sa jedne strane vidljiv mali porast netolerancije prema izbjeglicama, sa druge strane vidljiv je porast tolerancije prema nacionalnim ili vjerskim manjinama u Hrvatskoj.

"Općenito govoreći – da. Ovdje imamo 11 skupina i kod većine skupina koje su prije bile na vrhu, postotci negativnih stavova su se smanjili. To je najviše vidljivo prema Romima koji žive u Hrvatskoj, prema Srbima koji žive u Hrvatskoj, prema pripadnicima islamske vjeroispovijesti, prema doseljenicima iz zemalja bivše Jugoslavije...", kaže Sara Lalić.

Podjednako tako, smanjena je razina netolerancije prema Bošnjacima koji žive u Hrvatskoj i ateistima.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG