Dostupni linkovi

Stižu nove izbjeglice, loši uvjeti za integraciju


Sljedeće godine Hrvatska će prihvatiti još 100 izbjeglica

U Hrvatskoj trenutno boravi do 600 izbjeglica. U sljedećih mjesec dana trebalo bi ih stići još 150, a u sljedećoj godini još 100. Civilni sektor pozdravlja politiku otvorenosti hrvatske Vlade prema izbjeglicama, ali upozorava da je sustav izuzetno inertan u omogućavanju osnovnih uvjeta za integraciju – učenja jezika i mogućnosti nalaženja i zadržavanja posla.

Do kraja studenog ili početka prosinca u Hrvatsku će biti preseljeno 150 izbjeglih Sirijaca privremeno smještenih u Turskoj.

„Preseljenje je dobrovoljno, tako da osobe mogu odustati u bilo kojoj fazi tog postupka, a odabir se odvija temeljem intervjua i dosijea koje priprema UNHCR, s tim da prije dolaska u Hrvatsku sve osobe moraju proći sigurnosnu provjeru“, kaže ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Sljedeće godine Hrvatska će prihvatiti još 100 izbjeglica.

Civilni sektor pozdravlja što je hrvatska Vlada odlukom o primanju novih izbjeglica potvrdila da je njena politika – otvorenost i prihvaćanje izbjeglica. Međutim, problem je u integracijskoj politici, i dok Ministarstvo unutarnjih poslova slijedi tu politiku, već na ovom malom broju izbjeglica koji se nalaze u Hrvatskoj – njih do 600 – vidi se da druge državne institucije ne uspijevaju obaviti taj posao, i nevladine udruge moraju uskakati i krpati rupe.

„Dakle, ako se nešto ne promijeni što se tiče državnih ureda i institucija, imat ćemo velikih problema jer te državne institucije nisu spremne za integraciju tih ljudi“, kaže za Radio Slobodna Europa voditelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun.

Ministarstvu prosvjete je pet godina trebalo da krene sa početnim tečajevima hrvatskog jezika i kulture za tražitelje azila, a niti sada kada su tečajevi konačno započeli, osoba koja danas dobije azil ne može sutra krenuti na tečaj.

„Naime, treba čekati da ovaj trenutni tečaj završi, onda se ide na javnu nabavu dok neka učilišta dobiju natječaj, i tek onda ona mogu krenuti s tečajevima. A jezik je temelj za bilo kakvu integraciju. Ti se ljudi žele integrirati, ali im sustav to ne omogućuje. Osoba bi trebala doći na zavod za zapošljavanje i razgovarati sa službenikom, ali ne zna hrvatski jezik, službenik najčešće ne zna arapski, farsi ili neki drugi takav jezik, i tu već nastaje problem u komunikaciji“, kaže Barun.

Hrvatska se u srpnju 2015. godine obavezala prihvatiti do 550 osoba
Hrvatska se u srpnju 2015. godine obavezala prihvatiti do 550 osoba

Zavod za zapošljavanje nudi i prekvalifikaciju za neke struke, međutim, i tu se izbjeglice sudaraju s jezičnom barijerom.

„Ali opet je sve to na hrvatskom jeziku, i to osoba ne može pratiti. Na kraju krajeva, osoba dobije neki posao, dođe kod poslodavca i normalno da mu treba hrvatski jezik! To je vrlo konkretno što se tiče jezika i posla, a to su temelji za integraciju i za zajednički suživot i doprinos tih ljudi ovom društvu u kojem žive. A žele doprinijeti, žele svoj kruh zarađivati svojim rukama“, navodi Barun.

Hrvatska se u srpnju 2015. godine obavezala prihvatiti do 550 osoba - 150 po osnovi preseljenja iz trećih država i 400 osoba po osnovi premještanja iz drugih država članica EU. Premještanje je bio mjera solidarnosti prema Italiji i Grčkoj, podsjeća u izjavi za naš program Julija Kranjec iz zagrebačkog Centra za mirovne studije:

„To je ono premještanje iz zemalja u kojima je sustav azila bio preopterećen, pa da se raspodijeli odgovornost. Ta je kvota obavezna i tim povodom je Sud Europske unije u Luxemburgu nedavno donio odluku protiv Mađarske i Slovačke. U tom je slučaju po principu premještanja Hrvatska do sada prihvatila 78 osoba – njih 60 iz Grčke i 18 iz Italije.“

Iako to nije niti 20 posto od preuzete obaveze od 400 ljudi, nije bilo nekog posebnog pritiska Europske komisije, jer Mađarska i Poljska nisu primile nijednu osobu iz Grčke i Italije, a Slovačka tek nešto malo, kaže naša sugovornica.

U Hrvatskoj je konstantna brojka od 600 tražitelja azila, ali se ne radi uvijek o istim osobama. Naši sugovornici ocjenjuju da je tzv. „balkanska ruta“ i dalje neaktivna, iako broj izbjeglica u Srbiji pada. Međutim, broj izbjeglica na grčkim otocima raste, i za očekivati je da se taj pritisak jednom opet pojača.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG