Dostupni linkovi

U Zagrebu su predstavljeni rezultati istraživanja o predrasudama i ksenofobiji prema migrantima i tražiteljima azila, kao i prema pripadnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Dok su predrasude prema srpskoj manjini problem koji je dugoročno rješiv, položaj romske manjine mnogo je ozbiljniji i traži pomoć sa raznih strana, jedan je od zaključaka istraživanja.

Istraživanje je proveo Centar za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Nema jedinstvenog stava u hrvatskom društvu prema multikulturalizmu, nema jedinstvenog stava prema svim manjinama, svi načelno pozdravljaju aktualno ustavno reguliranje položaja manjina, a ekonomski razvijeniji dijelovi zemlje imaju tradiciju multikulturalnosti i dvojezičnosti na lokalnoj razini, neki su od zaključaka istraživanja u segmentu odnosa prema manjinama.

Za dvije manjine, Srbe i Rome, postoje znatna odstupanja.

"Okolnosti devedesetih godina snažno institucionalizirane kroz svakodnevne prakse na neki su način stvorile opću etiketu za pripadnike srpske manjine, prema kojima uvijek postoji ograda", kaže istraživač Viktor Koska iz Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

"Međutim, istraživanje pokazuje da je taj problem dugoročno premostiv i rješiv, jer naši ispitanici prepoznaju i protok vremena i mehanizme unutar same populacije Srba u Hrvatskoj kao neke koji mogu dati značajan doprinos hrvatskom društvu, i da tu, prije svega, najveću ulogu igra politika", navodi Koska.

Mnogo je dugoročno ozbiljnija situacija sa romskom manjinom, koja nema vlastitih intelektualnih kapaciteta i resursa, socijalnih kapitala i pristupa pozicijama moći, pa bez ozbiljne intervencije države, međunarodnih faktora, civilnog društva i građana neće moći izići iz začaranog kruga siromaštva i ksenofobije koji će se uzajamno pothranjivati, upozorio je Koska.

Prema istraživanju, u Hrvatskoj kao i u drugim europskim zemljama dio ispitanika izbjeglice i migrante razumije kao prijetnju, i to u tri konteksta – prijetnju sigurnosti, prijetnju identitetu i prijetnju ekonomiji, kazala je Vedrana Baričević sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

"U istraživanju provedenom od veljače do listopada 2015. u Hrvatskoj ne preteže pitanje prijetnje ekonomiji, već dominiraju pitanja kulture, odnosno identiteta kao ključni problem, kao i pitanje sigurnosti", izvijestila je doktorica Baričević.

"To je apsolutno vidljivo – pitanja terorizma su tu prva zastupljena, ali se pojavljuje i pitanje hoće li eventualna imigracija donijeti i nekakve druge sigurnosne troškove poput porasta kriminala. To je nešto što možete jasno vidjeti i među onim ispitanicima koji su možda skloni zagovarati imigraciju i onima koji su je manje skloni zagovarati", riječi su Vedrane Baričević.

Zaokret u političko-medijskom diskursu

Na panelu održanom nakon prezentacije istraživanja urednica na N1 televiziji Ivana Dragičević kazala je kako su mediji odraz hrvatskog društva koje se uopće ne bavi sustavno ksenofobijom, rasizmom i širenjem mržnje.

"I zato danas 2017. godine mi s jedne strane imamo slučaj paljenja novina – tjednika srpske manjine 'Novosti', a sa druge strane potpunu dehumanizaciju socijalne grupe o kojoj se danas u Europi najviše priča – izbjeglica. Primjer iz novinarstva: kada se dogodi potapanje broda punog izbjeglica na Sredozemlju i kada razgovaram sa svojim mladim kolegama novinarima, oni se bave distinkcijom termina migrant – izbjeglica. Ja kažem – možete li napisati i reći da su ondje poginuli isključivo ljudi?", pojašnjava Ivana Dragičević.

Ivana Dragičević: Mediji su odraz hrvatskog društva
Ivana Dragičević: Mediji su odraz hrvatskog društva

Lovorka Bašić iz Centra za mirovne studije (CMS) izvijestila je o provedenoj edukaciji interkulturne medijacije koja bi trebala pomoći boljem razumijevanju i prevladavanju potencijalnih nesporazuma za one koji su u izravnom kontaktu sa izbjeglicama i tražiteljima azila – policijom, prosvjetarima, socijalnim radnicima, aktivistima nevladinih udruga koje se bave izbjeglicama.

"Bilo je koristi od naših aktivnosti. Mi smo u kontaktu s tim ljudima i neki pomaci se vide. To je bio pilot-program, razvijamo ga dalje i bit će još kvalitetniji", kaže Bašić.

Sara Kekuš iz CMS-a govorila je o osobnom iskustvu s terena za vrijeme izbjegličke krize u Hrvatskoj, koja se vremenski dijelom poklopila sa ksenofobnom kampanjom HDZ-a predvođenog Tomislavom Karamarkom za parlamentarne izbore.

"Mogli smo, na žalost, vidjeti kako je tijekom izbjegličke krize došlo do zaokretanja političkog i medijskog diskursa, a isto tako su se zaokrenuli i stavovi građana po pitanju izbjeglica. Oni su, na žalost, uglavnom negativni, ali trudimo se kroz senzibilizaciju i razne integracijske aktivnosti popraviti stanje na terenu", ističe Kekuš.

Sara Kekuš i Lovorka Bašić
Sara Kekuš i Lovorka Bašić

Istraživanje je provedeno prošle godine intervjuima sa ukupno 100 ispitanika, što je, kako se radi o dubinskom istraživanju, sasvim solidan uzorak, ocjenjuju istraživači.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG