Srpska manjina, ali i druge manjine, i dalje su podzastupljene u državnoj upravi, pravosuđu i policiji, upozorili su predstavnici Samostalne demokratske srpske stranke i Srpskog narodnog vijeća. Četiri godine hrvatskog članstva u Europskoj uniji (EU) nije pomoglo da se zastupljenost manjina u tim strukturama uskladi za zastupljenošću manjina u ukupnoj populaciji.
Iako Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina garantira razmjernu zastupljenost manjina u tijelima državne uprave, pravosuđu i policiji, i dalje su sve manjine, pa tako i srpska manjina, zastupljene osjetno manje od toga.
Iako manjina ima 7,67 posto među stanovništvom Hrvatske, a pripadnika srpske manjine 4,36 posto ukupnog broja stanovnika Hrvatske, zastupljenost manjina u državnoj upravi, pravosuđu i policiji otprilike je oko pola od onoga što Ustavni zakon garantira.
"I novo istraživanje pokazuje da i dalje nema napretka, da i dalje nismo pripušteni u razne državne urede, ministarstva, da su u cijelim granama države vrata za nas zatvorena. Dapače, u nekim je područjima – da spomenem Ministarstvo unutarnjih poslova - situacija i gora nego ranije. Isto tako i u nekim područjima poput Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke i Šibensko-kninske županije", navodi zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević.
Krajem prošle godine u ministarstvima, središnjim državnim uredima i uredima državne uprave u županijama radilo je 1689 pripadnika nacionalnih manjina, što je 3,40 posto od ukupnog broja zaposlenih, a pripadnika srpske manjine 1103, odnosno 2,22 posto.
Unazad četiri godine udio manjina smanjen je za 0,09 posto, a udio pripadnika srpske manjine za 0,13 posto.
U policiji je nacionalnih manjina 2011. godine bilo 5,7 posto, a pripadnika srpske manjine 2,93 posto, dok je sada ukupno manjina 4,68 posto, a pripadnika srpske manjine 2,51 posto.
Među dužnosnicima u pravosuđu, dakle na sudovima i tužiteljstvu, 2013. godine bilo je 3,67 posto pripadnika manjina, od toga 2,34 posto pripadnika srpske manjine, a sada 3,67 posto pripadnika manjina, a pripadnika srpske manjine 2,45 posto.
Istraživanje pokazuje da se pravo prednosti što ga pri zapošljavanju u ta tri sektora imaju predstavnici manjina, a koje kod neinformiranih i izmanipuliranih pripadnika većinskog naroda zna izazvati negativne reakcije i optužbe za protežiranje manjina, slabo koristi, a da ima još manje učinka, iznio je autor istraživanja Ljubomir Mikić.
"Recimo, u 2016. godini su se na pravo prednosti pri zapošljavanju u državnoj upravi pozvala ukupno 104 pripadnika nacionalnih manjina, od čega 18 Srba, a u toj godini je sukladno pravu prednosti primljeno svega 11 pripadnika nacionalnih manjina. Prema tome, i iz ovih podataka možemo zaključiti da se ne radi o nekoj privilegiji", ističe Mikić.
Predlaže se da se napravi analiza korištenja tog prava prednosti kod pripadnika manjina, koje osim njih imaju i ratni veterani, invalidi i civilne žrtve rata, i to ne ograničeno na državnu upravu kao manjine, nego u cijelom javnom sektoru, i da se vidi je li to rješenje zadovoljavajuće i treba li ga možda zamijeniti nečim drugim.
Saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Boris Milošević upozorio je da izvještaji sa terena, ali i svi izvještaji domaćih i međunarodnih institucija govore o tome da je zastupljenost manjina u širem javnom sektoru na terenu jako zabrinjavajuća, i da bi i to trebalo početi sustavno pratiti.
"Trebalo bi početi pratiti sve što se financira javnim novcem, iako to ne proizlazi iz Ustavnog zakona, ali upravo u kontekstu diskriminacije – da se vidi da li tu ima diskriminatornog postupanja prema nacionalnim manjinama", riječi su Borisa Miloševića.
To bi dakle bile zdravstvene i školske institucije na terenu, trgovačka društva u vlasništvu lokalne samouprave i slično, gdje od pučke pravobraniteljice nadalje svi upozoravaju na bitnu podzastupljenost manjina, pa i tamo gdje – kao u nekim povratničkim sredinama manjine čine veliku većinu stanovništva.
Facebook Forum