Dostupni linkovi

Preventivne mjere Centralne izborne komisije BiH


Prebrojavanje izbornih listića na jednim od prethodnih izbora u BiH
Prebrojavanje izbornih listića na jednim od prethodnih izbora u BiH

Inicijativa koju je kroz zakonske dopune zatražila Centralna izborna komisija BiH (CIK) za mogućnost odgode izbora u slučaju vanrednih okolnosti je "preventivna mjera, da se osigura jedno takvo zakonsko rješenje koje bi bilo iskorišteno samo ukoliko bi postojale te vanredne okolnosti i koje bi se iskoristili na onaj dan kada bi trebalo da se raspišu izbori, ne prije", pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica CIK-a Maksida Pirić.

CIK je Parlamentu BiH dostavio inicijativ za dopunu Izbornog zakona BiH, predlažući da se uvede pojam vanrednih okolnosti koje podrazumijevaju vanrednu situaciju, te stanje prirodne nepogode i druge nesreće, kakvo je u BiH proglašeno zbog pandemije Covid 19.

Centralna izborna komisija bi u maju ove godine trebala, prema Izbornom zakonu BiH, raspisati lokalne izbore, koji bi bili održani u oktobru.

Zakonsku mogućnost da CIK odgodi raspisivanje izbora, a samim tim i datum održavanja izbora, zatražili su, objašnjava Pirić, zbog toga što te aktivnosti podrazumijevaju niz kontakata, te prikupljanje potpisa podrške birača za sve one političke subjekte i nezavisne kandidate koji bi podnijeli prijavu za učešće na lokalnim izborima u BiH.

"To bi bilo samo kao zakonska mogućnost, svakako da ona ne bi bila iskorištena ukoliko bi situacija bila takva da bi se te aktivnosti koje nastupaju odmah sa danom raspisivanja izbora, mogle provesti u nekim normalnim okolnostima, kada ne bi bilo ugroženo zdravlje građana Bosne i Hercegovine", navodiPirić.

Kritika bivšeg člana CIK-a

Vehid Šehić, bivši član CIK-a i predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", koja se bavi posmatranjem i ocjenom regularnosti izbora u Bosni I Hercegovini za Radio Slobodna Evropa kaže da ne razumije šta je motivisalo CIKda pokrene takvu inicijativu, jer, kako kaže, "apsolutno je neprimjereno da institucija koja po zakonu provodi izbore i dužna je da obezbijedi zakonitost provođenja izbora, ide sa ovakivim prijedlogom".

"Prema Izbornom zakonu, CIK mora raspisati izbore koji treba da se održe u prvoj nedjelji mjeseca oktobra, to je 4. oktobar. Znači 150 dana prije održavanja izbora po Izbornom zakonu donose odluku za raspisivanje izbora. Zašto je to pokrenula Centralna izborna komisija, meni nije jasno, jer ne može niko procjenjivati kakva će biti situacija, sem stručnih ljudi", komentariše Šehić.

"Na osnovu čega su oni (CIK) procjenjivali sigurnosnu i zdravstvenu situaciju u mjesecu oktobru", pita Šehić.
"Na osnovu čega su oni (CIK) procjenjivali sigurnosnu i zdravstvenu situaciju u mjesecu oktobru", pita Šehić.

"Mi smo i sada", podsjeća Šehić, u stanju nesreće.

"Vidimo da neke institucije funkcionišu, neka preduzeća rade. Nije uvedeno klasično vanredno stanje. Postoji određena sloboda kretanja unutar Bosne i Hercegovine. Na osnovu čega su oni (CIK) procjenjivali sigurnosnu i zdravstvenu situaciju u mjesecu oktobru", pita Šehić, te dodaje da takve procjene ne mogu sebi dozvoliti ni svjetski stručnjaci, poput epidemiologa i infektologa.

Šehić napominje da BiH ima najduže izborni period u Evropi, od 180 dana, preciznije 150 dana prije izbora i 30 dana za objavljivanje razultata izbora.

"Jedan od razloga CIK-a da predloži odlaganje izbora je da će biti teško s obzirom na trenutnu situaciju, da političke stranke ili nezavisni kandidati koji po prvi put učestvuju na lokalnim izborima moraju prikupiti 100 potpisa, ukoliko je 10.000 birača u toj izbornoj jedinici ili 20 potpisa ukoliko je 20.000 i više. Da li je problem da jedan politički subjekt treba da skupi 100 potpisa, poštivajući sve mjere i preporuke kriznih štabova oko fizičke distance, ne vidim da je tu neki problem da se skupe ti potpisi, da se oni ovjere za učešće na izborima. Sve ostale radnje koje preduzima CIK nisu vezane za javnost i otvoreni prostor", kaže Šehić.

Namjera i posljedice

Đorđe Vuković, profesor Fakulteta političkih nauka banjalučkog Univerziteta, kaže za RSE da u momentu kada "ni stručnjaci ne mogu dati prognoze kada će se civilizacija vratiti u normalne tokove života, političke poruke da se lokalni izbori odlože, djeluju u najmanju ruku neozbiljno".

"Izbori se sigurno ne bi odvijali pod iole normalnim, korektnim uslovima, a ne samo političkim, koji su neophodni za fer i korektne izbore, na šta smo navikli cijelu političku tradiciju ovih 25 godina tranzicionog perioda. Međutim, ne mogu se odvijati ni u iole regularnim uslovima. Dakle, prva pomisao je da je u pitanju namjera da se upotrijebi ili iskoristi jedan ambijent u kojem je, kako je to rekao jedan glasnogovornik vlasti ‘u izolaciju stavi i trajno zadrži ne samo opozicija, nego svakog ko prijeti korekcijama, kontrolom aktuelnih procesa", kaže Vuković.

Koliko bi pojedine stranke mogle imati koristi ukoliko bi se lokalni izbori održali pod "vanrednim" okolnostima zbog svog djelovanja tokom pandemije korona virusa, Vuković odgovara da bi to bilo posebno pogubno za opoziciju.

"Onaj ko rapolaže resursima, ko ima moć da opšte dobro i javne interese ili prikazuje ili predstavlja kao pobjedu svojih partikularnih ili partijskih grupacija, što je zaista nečasno i nekorektno, pristajanje na takve izbore opozicije kojoj je početna pozicija i tako loša, u ovim uslovima bi bila, prihvatanje poraza. Dok se ne stvore normalni uslovi za održavanje političkih procesa, preduslovi za odvijanje predizborne kampanje, pristajanje na izbore je autogol koji sebi mogu dati", smatra Vuković.

Izmjena Izbornog zakona vezana za Ustav BiH

Institut vanrednih izbora ne postoji kao mogućnost u izbornom zakonodavstvu BiH. Da bi se uveo, neophodne su izmjene Izbornog zakona BiH, što se često vezuje za promjenu Ustava BiH.

Upravo zbog toga je i skeptičan profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić, koji je mišljenja da neće doći do dopuna Izbornog zakona BiH koje predlaže Centralna izborna komisija BiH.

"Mislim da je ključni problem koji imamo vezano za pomjerenja izbora zapravo Ustav BiH, koji, da bismo izdejstvovali promjenu izborne dinamike, zahtijeva opsežne procedure promjene Ustava BiH", kaže Mujkić.

BLOG UŽIVO, korona virus u svijetu iz minuta u minut
BLOG UŽIVO, korona virus u svijetu iz minuta u minut

Međutim, promjena Ustava u dejtonskoj Bosni i Hercegovini je, naglašava Mujkić, "apsolutno temeljni politički događaj, odnosno problem".

"Nešto što za 25 godina se desilo samo jednom, kada je u pitanju bilo reguliranje statusa Brčko Distrikta i to uz ogromne pritiske međunarodne zajednice. Tako da, bojim se, takva jedna inicijativa, naprosto neće biti ni vremena da se pokrene, a da ne govorimo o različitim zakulisnim igrama koje će se u takvom slučaju pojaviti u procesu pregovoranja i dogovaranja oko izmjena Izbornog zakona", ocjenjuje Mujkić za RSE.

On smatra da bi toga trebali biti svjesni i u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

"Mislim da ljudi koji pokreću tu incijativu to znaju. Ja se uistinu slažem da je sadašnja izborna dinamika iracionalna, preskupa. Pristalica sam da se izbori u BiH objedine i da budu jednom u četiri godine, međutim, kasno je da se promijeni Izborni zakon", smatra on.

U Bosni i Hercegovini, izbori se održavaju svake četiri godine. Ciklusi održavanja lokalnih i opštih izbora su u razmaku od dvije godine.

Opšti izbori su održani 2018. godine, na kojima se birao sastav Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Skupštine Republike Spske, deset kantonalnih skupština u Federaciji BiH, članovi Predsjedništva BiH, te predsjednici dva bh. entiteta. (Republika Srpska I Federacija BiH).

U oktobru 2020. bi trebali biti održani lokalni izbori na kojima se bira rukovodstvao gradova i opština, kojih u BIH ima 141.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG