Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zašto su problematične ustavne promjene u BiH?


Programska deklaracija SDA je, nakon što je usvojena na kongresu 14. septembra, izazvala brojne reakcije u BiH i regionu.

Programska deklaracija Stranke demokratske akcije (SDA) je, nakon što je usvojena na kongresu 14. septembra, izazvala brojne reakcije u Bosni i Hercegovini (BiH) i regionu.

Primarni i dugoročni cilj SDA je, kako se navodi, usvajanje Ustava kojim bi BiH bila definisana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna država pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina, s državnim, regionalnim i lokalnim nivoom vlasti, gradom Sarajevom koji je politički, administrativni, kulturni i ekonomski centar. Mnogi su stava da ideje o reorganizaciji BiH nisu kompatibilne s BiH kao državom tri konstitutivna i ravnopravna naroda, kako je definisano u temeljnim načelima Dejtonskog sporazuma.

Za Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) politički analitičar Adnan Huskić komentira zašto su ovakve i slične ideje o promjeni Ustava u BiH problematične.

"Promjena Ustava jeste problematična za BiH. Dakle, to treba posmatrati odvojeno od ove priče zadnjih nekoliko dana, koja se desila nakon što je SDA prigrlila ideju građanske BiH i ponudila viziju Republike BiH bazirane na individualnim pravima. Kažem, odvojeno od te priče, zato što oni koji je napadaju su jednako tako na drugoj dijametralno suprotnoj strani želje za nekim promjenama ili na tragu nekih promjena Ustava koje njima odgovaraju. Dakle, SNSD kritikuje SDA, iako je SNSD u svojoj Rezoluciji iz 2015. godine za 2018. godinu najavio referendum o nezavisnosti Republike Srpske. HDZ opetovano traži treći entitet, kako god mi to upakovali, tačnije stranke pod krovom HNS-a", kaže Huskić.

Udaljavanje od građanske ideje

Prema njegovom mišljenju, SDA je ovakvim konceptom još više udaljila BiH od građanske ideje, jer ona nije u skladu s njenim istinskim političkim djelovanjem.

"Ovo SDA svojatanje te ideje nas je još više udaljilo, jer je ona postala ustvari instrument održavanja ovih politika, politika konflikta, politika međusobnog sukoba i distributivnog manjka dogovora između tri etničke grupe u BiH", smatra on.

Ustav BiH nikad nije dočekao izmjene kojim bi iz njega bile promijenjene ili izbrisane diskriminatorske odredbe.

Ideje o izmjeni političkog koncepta države su politikantski pokušaji da se nacionalističke politike još godinama ne pomjere s mrtve tačke, jer im je tu očigledno dobro, stav je Huskića, koji kaže da se u BiH još od 2006. godine i propadanja Aprilskog paketa konstantno priča o ustavnim promjenama.

"Ušlo se u jedan proces pregovora u kojima je glavnu riječ imala Evropska unija, a koji su neprekidno i bez ikakvih rezultata trajali skoro deceniju. Tek s vraćanjem socioekonomskih pitanja na dnevni red, dakle, s onom britansko-njemačkom inicijativom se malo odmaklo od te priče koja nigdje ne vodi. Dakle, poenta cijele priče ovdje nije u tome da li BiH treba promjenu ustava. Ovdje je ustvari ključno pitanje, da trenutno na ovaj način ovi politički akteri ne mogu nikako doći do zadovoljavajućeg rješenja po tom pitanju. Samim tim, nameće se rješenje, pustite to jer ne možemo tu evidentno ništa napraviti. Tako da ja i ovu Deklaraciju, i prethodne deklaracije SNSD-a, kao i pozive HDZ-a ne vidim kao ozbiljan pokušaj otvaranja tog pitanja. Moram da ga svrstam na nivo politikantstva i, nažalost, tu će evidentno ostati, zato što sve tri strane izrazito dobro kapitaliziraju na podjelama i na permanentnom konfliktu", smatra Huskić.

Politikantski bijeg od stvarnosti

Huskić smatra da je priča o ustavnim reformama politikantski bijeg od stvarnih socioekonomskih problema, navodeći da je "potpuno jasno da su se ključni nosioci ovih identitetskih politika svesrdno trudili da izbace iz kolosijeka kompletan proces promjena ili reformi koji ima veze sa socioekonomskim pitanjima".

"Kada pogledate njihov učinak u smislu vladanja, u smislu onoga što je to donijelo kao dobrobit građanima, vi možete vidjeti da su ovdje građani nezadovoljni kompletnim dvodecenijskim modelom vladanja, sveprisutnom korupcijom, propadanjem sistema vrijednosti u ovoj državi, i mislim da to najbolje pokazuju migracijski trendovi, činjenica koliko ljudi napušta BiH i činjenica koliko ljudi ne želi uopšte da participira u političkim procesima u BiH", navodi Huskić.

  • 16x9 Image

    Edib Bajrović

    Magistrirao je na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Novinarstvom se bavi od 2010. godine. Bio je novinar u Redakciji informativnog programa Federalne televizije i reporter na N1 televiziji. Na Radiju Slobodna Evropa radi od 2017. godine kao novinar u digitalnoj jedinici Balkanskog servisa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG