Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šta BiH dobija članstvom u NATO


U BiH nema jedinstva o pristupanju NATO-u

NATO integracije imaju stratešku važnost za budućnost i razvoj Bosne i Hercegovine i jedina su realna opcija, posmatrajući politički, duštveni, ali i sigurnosni aspekt u bh. društvu. Pojedine zemlje doživjele su ekonomski procvat ulaskom u Sjevernoatlantski vojni savez.

NATO integracije u većini zemalja imale su značajan ekonomski uticaj. Upravo se na tome bazira knjiga „NATO integracija - Značaj za Bosnu i Hecegovinu“, autora Damira Durana, koji, između ostalog, analizirala stanje u dvanaest zemalja Istočne Evrope.

Bosna i Hercegovina se, potpisujući niz strateških dokumenata, obavezala da će ispuniti uslove na putu ka NATO-u. Još prije devet godina BiH je podnijela formalni zahtjev za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP). Ali za sada ne postoji saglasnost niti jedinstvena odluka za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.

Ipak, prednosti ulaska su velike, prije svega u ekonomskom smislu. Primjeri za to su dvanaest zemalja Istočne Evrope koje su nakon ulaska u ovaj vojni savez privukle investicije u svoje zemlje. Time se, između ostalog, bavio autor knjige "NATO integracije - Značaj za Bosnu i Hecegovinu" mr. Damir Duran.

Neko vrijeme je potrebno dok države same stvore povoljnu klimu za investicije: Damir Duran
Neko vrijeme je potrebno dok države same stvore povoljnu klimu za investicije: Damir Duran

„Nakon pristupanja NATO savezu potrebno je nekih pet do deset godina da se efekti na razvoj ekonomije počnu osjećati. Neko vrijeme je potrebno dok države same stvore povoljnu klimu za investicije, ulaganje u infrastrukturu. Zatim ozbiljni investitori razmatraju da li investirati u tu zemlju ili ne. Budući da su te zemlje postale članice NATO-a, to je obezbijedilo unutrašnju sigurnost tih zemalja.

Tu se gleda i smanjenje političkog rizika, da li će ta zemlja doživjeti neki građanski rat, da li će ta zemlja doživjeti napad i agresiju druge države. Budući da NATO obezbjeđuje sigurnost, teritorijalni integritet, političku nezavisnost države, investitori su ohrabreni da počnu ulagati u te države, prvenstveno Istočne Evrope koje su se zadnjih godina priključile NATO savezu“, kaže Duran.

Kao primjer, Duran je naveo razvoj automobilske industrije. Gotovo svi poznati automobilski brendovi otvorili su u tim zemljama fabrike za proizvodnju vozila. Zaposlen je veliki broj ljudi, na primjer u Češkoj više od 150.000 ljudi, dok u Poljskoj 400.000 ljudi radi u sektoru automobilske trgovine i usluga. Jedan od promotora, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Selmo Cikotić rekao je da je NATO savez na prostoru Bosne i Hercegovine imao specifičnu ulogu.

„NATO savez ne samo da je na prostoru Bosne i Hercegovine imao prvu borbenu intervenciju u svojoj historiji, već je u njoj izveo i prve mirovne operacije, učestvovao u prvoj obrambenoj reformi i mnoge stvari u svojoj historiji činio po prvi put upravo na prostoru Bosne i Hercegovine.

Svojom sintezom većeg broja relevantnih činjenica u okviru knjige i u okviru analiza koje je napravio, autor ove knjige naglašava da je NATO perspektiva za Bosnu i Hercegovinu, ne samo pitanje integracije u ovaj političko-vojni savez, već i put koji vodi prema Evropskoj uniji, ali, što je još bitnije, i ka unutrašnjoj stabilnosti i sigurnosti, te sigurnosti i miru regiona u kome se Bosna i Hercegovina nalazi. Ovaj obrazac da zemlja kandidat bude prvo primljena u NATO članstvo, pa onda biva razmatrana za članstvo u Evropskoj uniji, je nešto što mi ne možemo ignorirati“, ističe Cikotić.

NATO integracije ne mogu se razdvajati o eurointegracija, ali kako kaže Sead Turčalo, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, vidi se da se u političkoj praksi pojam integracija ne razumije u pravom smislu riječi, te da postoji određene doza neinformisanosti:

„Mislim da je Damirova knjiga napisana upravo na jedan informativni, 'lako probavljiv' način, i da je bar minimalno jedna od službi koja treba da popuni taj nedostatak informativne literature. Ova knjiga bi mogla koristiti u tom smislu jednom zainteresiranom građaninu da se upozna sa tim o čemu se tu priča kada praktični političari raspravljaju, prepiru itd, o NATO integracijama Bosne i Hercegovine, a uglavnom se bazirajući na jednom emotivnom stavu, bez ikakvih racionalnih argumenata.“

Upravo zbog toga i ne postoji jedinstvo u Bosni i Hercegovini o pristupanju NATO-u. Gotovo pola države, tačnije entitet Republika Srpska, po uzoru na susjednu Srbiju, želi vojnu neutralnost, dok se drugi dio zemlje zalaže da BiH postane članica NATO-a. Na pitanje šta o tome misli, brigadni general Robert Huston, komandant NATO štaba u Sarajevu je odgovara:

„Ja uvijek naglašavam koliko je bitno reći da se radi o jednom procesu. Volim reći da je samo putovanje važnije od odredišta, od onoga čemu idete. Govorim o reformama, govorim o potrebi reformi i u drugim oblastima, ne samo u oblasti odbrane, a to je upravo ono što bi aktivacija MAP-a donijela – donijela bi provođenje reformi u drugim oblastima i to je, vjerujem, prihvatljivo za sve konstitutivne narode u Bosni i Hercegovini. Ako znamo da aktivacija MAP-a donosi povećanje vanjskih investicija nekih dva, tri puta, vjerujem da je to nešto što bi svakako bilo prihvatljivo za sve konstitutivne narode u ovoj zemlji, za sve strane, a na temelju toga možemo dalje nastaviti dijalog.

Ne mislim da postoji nekakva obaveza za aktivacijom MAP-a u pogledu budućeg i mogućeg članstva. Bitno je da se ostvari ono što jeste dobrobit za sve ljude u ovoj zemlji samom aktivacijom MAP-a, a možemo se, naravno, na temelju knjiga poput ove, bolje informisati i boljim informiranjem biti u stanju donijeti odgovarajuće odluke i zaključke.“

Prema mišljenju Selme Cikotića, koji je i bivši ministar odbrane BiH, NATO put je jedna od realnih opcija za Bosnu i Hercegovinu.

„Iz perspektive Bosne i Hercegovine NATO je danas, sa ukupnog političkog, sigurnosnog, etničkog, pa ako hoćete i entitetskog i drugih stanovišta, jedina realna, jedina racionalna i provodiva opcija. Ima dosta drugih, dopadljivih, 'seksi' opcija na prvi pogled, ali sa stanovišta provodivosti, sa stanovišta njihovih prihvatljivosti za kompletnu državu, za sve etničke grupe, za sve regione, političke opcije ili entitete, vrlo rizičnih“, zaključuje Cikotić.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG