Dostupni linkovi

Za planiranje ubistva Đukanovića, sudiće se u odsustvu


Slika Eduarda Širokova na Interpolovoj potjernici

Crnogorsko Specijalno tužilaštvo sumnjiči ruskog državljanina Eduarda Širokova da je planirao likvidaciju bivšeg premijera Mila Đukanovića u sklopu pokušaja sprovođenja terorističkih akata na prostoru Crne Gore na dan održavanja parlamentarnih izbora 16. oktobra prošle godine.

Širokov je za sada nedostupan crnogorskim istražiteljima, uglavnom zahvaljujući činjenici da je iz neobjašnjivih razloga prekinuta saradnja sa ruskim bezbjednosnim službama. Zašto Rusija odbija da sarađuje i da li je u istragu involvirana politika?

Iako je nedostupan crnogorskom tužilaštvu, ruski državljanin Eduard Širokov je osumnjičen za pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbijednosti Crne Gore, što je vezano za plan likvidacije tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića. Od izbijanja afere na dan izbora 16. oktobra prošle godine, to je po prvi put saopštio zamjenik Specijalnog tužioca Veljko Rutović Televiziji Crne Gore.

Uz Širokova, za krivična djela podstrekivanja, stvaranja kriminalne organizacije i pokušaj terorizma, su osumnjičeni ruski državljanin Vladimir Popov i još nekoliko srpskih drzavljana. Širokov i Popov su za sada nedostupni crnogorskom tužilaštvu, bez obzira što je za njima raspisana potjernica Interpola.

Tužilac Rutović je saopštio da će im biti suđeno u odsustvu, ako u međuvremenu ne budu bili izručeni Crnoj Gori.

"Sudiće im se u odsustvu. Ako se nekada pojave u Crnoj Gori, govorim hiotetički, ali vjerujem da će biti izručeni, onda će imati mogućnost da traže da im se ponovi suđenje i da im se sudi u njihovom prisustvu", dodaje tužilac Rutović.

Da postoji skepsa da će ruski državljani biti izručeni, govori činjenica da Crna Gora nema potpisan sporazum sa Rusijom o izručenju sopstvenih državljana.

U međuvremenu je zamrla saradnja i komunikacija crnogorskog i ruskog Interpola u vezi osumnjičenih.

Šef crnogorske kancelarije Interpola Dejan Đurović je rekao za Televiziju Crne Gore, da su imali početni kontakt sa ruskim kolegama u vezi Širokova i Popova nakon čega ruska strana više nije odgovarala na upite iz Crne Gore.

"Mi smo od kolega iz Interpola Moskva tražili da nam proslijede fotografije tih lica, pošto su to njihovi državljani i nalaze se u njihovim bazama podataka. Međutim do današnjeg dana mi to nismo dobili. Zašto je to tako, da li ima neki razlog, ne znam. Želim da napomenem da mi nismo odbijeni, nego nam je samo saopšteno da je to sve od podataka sa kojima raspolažu", ističe Đurović.

Ruska igra na dvije karte

Da li se u saradnju crnogorskog i ruskog Interpola uvukla i politika, pitali smo spoljnopolitičkog analitičara iz Beograda Boška Jakšića, koji smatra da je čitava afera u Crnoj Gori od starta vema politizovana.

"Sumnjičenje ili optužnica da se radi o pokušaju destabilizacije u drugoj državi je prije svega politička, a potom kriminalna stvar. Međutim, ako razmislimo o tim detaljima koji su veoma simptomatični, da ruski Interpol odbija da sarađuje i prekida saradnju sa, recimo, crnogorskim ogrankom Interpola, onda je to neka vrsta posrednog priznanja – da se ne želi istraga protiv sopstvenih ruskih državljana. Bilo bi mudro nastaviti saradnju bez obzira što će tajnosti nastaviti da štite svoje ljude. A kada se otvoreno prekida saradnja, onda je to čini mi se potvrda samo bahatosti koja se sve češće manifestuje u zvaničnoj i spoljnoj politici Kremlja", ocjenjuje Jakšić.

Osim zaštite sopstvenih državljana, Rusija je štitila od ruke pravde i državljane drugih država čime je demonstrirala svoju nedodirljivost. Boško Jakšić ocjenjuje da sve to povezano sa ruskim pokušajem jačanja svog uticaja na Zapadnom Balkanu.

Boško Jakišić: Bilo bi mudro nastaviti saradnju bez obzira što će tajnosti nastaviti da štite svoje ljude
Boško Jakišić: Bilo bi mudro nastaviti saradnju bez obzira što će tajnosti nastaviti da štite svoje ljude


"Rusija očigledno veoma često igra na dvije karte. Sa jedne strane, svoju želju za jačanjem sopstvene sfere uticaja na Zapadnom Balkanu pokazuje tako, što sarađuje sa onima koji su njeni miljenici, a koji su nekad u vlasti a nekad u opoziciji. Ali sa druge strane, Rusija se predstavlja kao sigurna kuća za one koji su protivnici nekih aktuelnih vlasti koje države regiona potražuju po određenom osnovu. To upravo pokazuje da Rusija hoće da kaže da je nedodirljiva i da radi ono što se njoj hoće. I na taj način u slučaju Srbije, do skoro je čuvala Bogoljuba Karića, a da ne govorim o Miri Marković koja je najveća i najočiglednija potvrda te i takve politike i jednog takvog pristupa. To se najčešće ne prevodi u dnevnu spoljnu politiku jednostavno iz straha što mnogi režimi u ovom regionu se plaše od toga da zaoštre odnose sa Vladimirom Putinom", kaže Jakšić.

U naredbi Specijalnog tužilaštva o proširenju istrage pokušaja terorizma objašnjava se da su se Rusi u septembru prošle godine u Moskvi sastali sa državljaninom Srbije Aleksandrom Sinđelićem i izložili mu plan i dali uputstva za izazivanje haosa u Crnoj Gori na dan izbora.

Osim dvojice Rusa za stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj terorizma osumnjiceni su i srpski državljani Nemanja Ristić i Predrag Bogićević. U pritvoru u Crnoj Gori trenutno se nalazi i Bratislav Dikić i još 13 osoba iz Srbije koji se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije.

Specijalno tužilaštvo ima rok da formira optužnicu do sredine aprila. U suprotnom, pritvoreni će biti pušteni na slobodu.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG