Dostupni linkovi

Poruka iz Minhena: U nevolji smo


Mohamed Džavad Zarif i Benjamin Netanyahu
Mohamed Džavad Zarif i Benjamin Netanyahu

Piše: Carl Schreck, prevela Biljana Jovićević

Godišnjom minhenskom Konferencijom o bezbjednosti dominirala je veoma oštra retorika učesnika, što je za mnoge otvorilo pitanje hoće li svijet uspjeti da se vrati nazad sa ivice na kojoj se nalazi.

Moskva i Vašington su razmijenili optužbe oko miješanja u izbore, ukrajinski predsjednik je odbacio "ruski svijet", a analitičari upozorili da planeta naglo postaje sve opasnija.

Zaključak je da ovo nije bio dobar skup.

Nakon neuobičajeno oštre i žučne polemike među učesnicima ovogodišnje Koferencije o sigurnosti održane u Minhenu pitanje je hoće li svijet uspjeti da snizi geopolitičke tenzije koje se velikom brzinom gomilaju posljednjih par godina.

Kako klizimo u treći svetski rat
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:23 0:00

To je atmosfera u kojoj se održalo godišnje okupljanje svjetskih lidera, diplomata i stručnjaka za sigurnost, kojem je predsjednik i organizator Wolfgang Ischinger unaprijed dao simboličan i prilično tačan naslov u obliku pitanja: "Do ivice - i nazad?"

"Mi više ne prepoznajemo našu Ameriku"

"Ja sam se nadao kada je otvorena ova konferencija u petak, da ću u zaključcima biti u mogućnosti da kažem da možemo izbrisati upitnik. Drugim riječima ‘Vraćamo se sa ivice‘. Nijesam siguran da to možemo reći", rekao je Ischinger u završnoj riječi u nedjelju.

Od rata Kijeva sa proruskim separtistima na istoku Ukrajine do američkih optužbi da se Moskva miješala u predsjedničke izbore u SAD, preko teritorijalnih sporova u bivšim sovjetskim republikama, pa sve do retoričkog sukoba između Izraela i Irana, izražena geoplitička netrpeljivost dominirala je ovogodišnjom konferencijom.

U Minhenu su na površinu isplivale i transatlantske tenzije, budući da su vodeći zvaničnici EU dovodili u pitanje liderstvo američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je izlazak Britanije iz EU nazvao "odličnim potezom" i pritiska NATO saveznika da povećaju potrošnju na odbranu.

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel rekao je na konferenciji da je njegova zemlja od SAD "rado prihvatila" vrijednosti demokratije, vladavine prava, multilateralizma i ljudskih prava, ali da "mi više ne prepoznajemo našu Ameriku".

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost H.R McMaster susreo se sa Gabrielom nakon njegovog diplomatskog govora, nakon čega je i na konferenciji potom pokušao uvijeriti saveznike da im je Vašington i dalje odan. On je ipak dodao da "mi svi moramo dijeliti odgovornost".

"Podrivanje" zapadnih demokratija

Događaji širom Atlantika odjekivali su istovremeno u otmenom hotelu u Minhenu u kojem se konferencija održavala.

Dok je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko optužio Rusiju u svom govoru u petak, da širi dezinformacije u sklopu njihovog "svjetskog hibridnog rata", specijalni zastupnik istrage FBI Robert Mueller je podigao 13 optužnica protiv Rusa i tri njihove kompanije optužene da su pokušali "da izazovu pometnju u američkom političkom sistemu", uključujući američke predsjedničke izbore 2016.

Optužnica SAD protiv 13 Rusa i tri kompanije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:05 0:00

Ove optužbe su izazvale još polemika za pamćenje na konferenciji. Upitan u vezi optužnica u subotu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je ih je odbacio kao "bombastične fraze" sve dok Moskva ne vidi, kako kaže, "činjenice" ovog slučaja.

Rusija je odbacila američke optužbe da su po nalogu Kremlja izveli kampanju hakiranja i širenja propagande da bi pomogli izbor Donalda Trumpa, koji je neprekidno ponavljao da želi da poporavi odnose sa Moskvom koji su pale na najniži novo zbog učešća Rusije u ratovima u Siriji i Ukrajini.

Nakon Lavrova, govorio je McMaster koji je rekao da su SAD "postale sve više adaptirane na praćenje tragova od kojih potiču špijunaža i suberzivne djelatnosti."

"Kao što viditite, sa optužnicima FBI-ja dokazi su sada zaista nesporni", rekao je McMaster.

Kada je, potom, ruski poslanik Konstantin Kosačov pitao McMastera iz publike o mogućoj saradnji SAD sa ruskim eskpertima za sajber bezbjednost, McMaster se našalio:

"Iznenađen sam da postoji dostupan bilo koji ruski sajber stručnjak, imajući u vidu koliko su većina njih radili na podrivanju naših demokratija na Zapadu" .

Upitan u vezi ove polemike na panelu kasnije tog istog dana, Kosačov je zahtijevao dokaze za takve optužbe i negirao da je ruska vlada umiješana u sajber napade.

"Rusija kao država definitivno nije uključena u bilo kakve hakerske napade ili sajbe ratove", rekao je Kosačov. "To nije naša politika. Definitivno nije", tvrdi ruski poslanik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošlog juna sugerisao da su "patriotski" ruski hakeri možda targetirali pojedince koji kritikuju Rusiju, ali da oni nemaju veze sa vladom.

Govoreći na panelu, Kosačov je američke optužbe o hakiranju nazvao "prljavom igrom čii je cilj da se Rusija zatvori u svim oblastima".

Ukrajinski mirovni ćorsokak

Retorika između Rusije i Ukrajine u Minhenu još je bila oštrija. Neposredno uoči konferencije bilo je naznaka napretka u pregovorima o potencijalnom slanju UN mirovnih snaga na istoku Ukrajine, iako Kijev i Moskva ostaju podijeljeni oko obima i mandata takve misije.

Američki i ruski izaslanici u Ukrajini zvučali su mnogo optimističniji o napretku pregovora prošlog mjeseca nego ranije, a Putin i Porošenko su razgovarali telefonom prije konferencije.

Međutim, Lavrov i ukrajinski šef diplomatije Pavlo Klimkin su poručili da njihovi bilateralni sastanci nijesu proizveli nikakv rezultat.

U međuvremenu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima nakon sastanka sa Lavrovim da on takođe vidi mali napredak "i da ostaje da se vidi da li je moguć".

Specijalni izaslanik SAD za Ukrajinu Kurt Valker, koji je zabilježio veću rusku otvorenost za mirovnu misiju prošlog mjeseca, novinarima je na marginama konferencije u Minhenu rekao da takve snage "nemaju nikakvog smisla" ako Rusija "ne okonča sukobe i povuče svoje snage" sa istoka Ukrajine.

Rusija negira da podržava separtiste na istoku Ukrajine i pored očiglednih dokaza o tome.

Planirani pregovori na konferenciji takozvanog "Normandijskog formata" Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije, čiji je cilj bilo okonačanje sukoba na istoku Ukrajine, napušteni su. Klimkin je na Twitteru napisao da Nijemci nijesu uspjeli da organizuju takav skup.

Reuters je citirao diplomatske izvore koji kažu da je sastanak otkazan zato što je Gabriel morao da se vrati na u Berlin nakon što je Turska pustila iz zatvora njemačko-turskog novinara.

Porošenko je u međuvremenu odbacio Rusiju kao destruktivnu silu svijeta, poručujući da "ruski svijet" ne donosi ništa već uništava i dovodi do beznađa sve što dotakne.

On je rekao i da je za Kijev "top prioritet" povratak Krima, ukrajinskog poluostrva koje je Rusija okupirala u martu 2014. U obraćanju na konferenciji, Porošenko je pozvao Zapad da pojača sankcije Moskvi, kao odgovor na njihovu ukupaciju Krima i podršku proruskim separtistima na istoku Ukrajine.

U svom govoru na ovu temu Lavrov mu je uzvratio da je Kijev "otvoreno sabotira" mirovni proces.

Kosačov je, pak, slijedećeg dana konferencije preko Facebooka optužio Porošenka za "kreiranje atmosfere histerije oko nepostojeće ruske agresije" koja, kako je rekao, potpiruje nasilje nacionalističkih grupa.

Dan nakon što je Kosačev ovo izjavio desetine ekstremno desnih ukrajinskih demonstranata napale su ruske banke i rusku humanitarnu agenciju u Kijevu, polomivši im prozore na prostorijama i paleći rusku zastavu.

Niko nema nikakvo rješenje

Finalnog dana konferencije u Minhenu izraelski premijer Benjamin Netanyahu povezao je Iran sa nacističkom Njemačkom i nazvao Teheran "najvećom prijetnjom svijetu". Obraćajući se konferenciji nakon njega iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif odbacio je govor Netanjahua kao "karikaturalni cirkus".

Loša vijest je da nismo čuli dovoljno: Wolfgang Ischinger
Loša vijest je da nismo čuli dovoljno: Wolfgang Ischinger

Wolfgang Ischinger je u završoj riječi rekao da je događaj proizveo "odličan analitički posao" i dao više "odličnih ideja" za transnacionalnu kooperaciju.

"Loša vijest je da nijesmo čuli dovoljno - makar kako sam ja shvatio", rekao je on.

Osnivač konsultantske grupe Evroazijski politički rizik Ian Bremmer, koji je bio domaćin više panela, uključujući i finalni koji se održava iza zatvorenih vrata, bio je mnogo manje uvijen u svojoj procjeni.

"Mi smo u nevolji", rekao je Bremmer u intervju za njemački list Handelsblatt.

"Zbog toga što, kao što znate, svaki geopolitički politički konflit koji imamo eskalira, a niti jedan od njih se ne rješava i niko nema nikakvo rješenje.... Ovo nije bio dobar skup", bio je precizan Bremmer.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG