Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Freedom House: Demokratija u krizi


Mapa građanskih sloboda 2017. godine

Dugačka lista problematičnih događaja širom svijeta doprinijela je globalnom padu sloboda u 2017. godini, no možda najupečatljivije je bilo ubrzano povlačenje Sjedinjenih Država iz njihove historijske posvećenosti promociji i podršci demokratskog razvoja, navodi se u posljednjem izvještaju "Slobode u svijetu 2018."

U izvještaju, koji još od 1973. godine objavljuju iz Freedom House organizacije, se navodi da se demokratske vrijednosti poput prava na slobodne i pravedne izbore, medijske slobode kao i vladavinu prava, nalaze u globalnom opadanju. Već dvanaest uzastopnih godina, zemlje koje su doživjele demokratske zastoje brojnije su od onih koje su doživjele neki oblik poboljšanja.

„Demokratija se suočava sa jednom od najozbiljnijih kriza koja se desila u posljednjim decenijama“, izjavio je Michael J. Abramowitz, predsjednik Freedom House. „Osnovna uporišta demokratije – garantovanje slobodnih i fer izbora, prava manjina, sloboda medija kao i vladavina prava – nalaze se pod opsadom širom svijeta.“

Izvještaj koji ocjenjuje stanje političkih prava i građanskih sloboda širom svijeta, označava zemlje kao slobodne, djelomično slobodne i neslobodne.

Sedamdeset i jedna zemlja u svijetu osjetila je pad u političkim pravima i građanskim slobodama tokom 2017. godine, dok je samo 35 zemalja doživjelo porast. ​

Dramatičan pad sloboda

Od ukupno 195 procijenjenih zemalja, 88 je označeno slobodnim, 58 djelimično slobodnim, dok je za 49 zemalja procijenjeno da se nalaze u neslobodnom statusu.

I dok su iz Freedom Housea pisali o sporom padu političkih prava i građanskih sloboda u Sjedinjenim Državama u posljednjih sedam godina, taj pad je ubrzan 2017. godine zbog rastućih dokaza o ruskoj upletenosti u izbore iz 2016., te kršenja osnovnih etičkih standarda od strane nove administracije kao i smanjenje transparentnosti vlade.

Populistički lideri u Mađarskoj i Poljskoj nastavili su da konsolidiraju moć, rušeći opoziciju u medijima, i donoseći zakone koji su dizajnirani tako da obuzdaju civilno društvo. Odjeci izbjegličke krize iz 2015-16. godine nastavili su da podstiču rast ksenofobičnih, ekstremističkih stranaka koje su dobile na izborima u Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji i Austriji.

Izvještaj "Slobode u svijetu 2018." navodi kako Kina i Rusija iskorištavaju povlačenje vodećih demokratija kako bi povećali represiju na domaćoj teritoriji ali isto tako proširili svoj uticaj i na druge zemlje.

Značajnu promjenu u statusu osjetila je Turska koja je prešla iz statusa djelomično slobodne zemlje u neslobodnu. Status ove zemlje je u padu još od 2014. godine, a zbog serije napada na slobodne medije, korisnike društvenih mreža, demonstrante, političke stranke, sudstvo, kao i izborni sistem.

Protesti protiv referenduma za povećanje ovlasti predsjednika u Turskoj
Protesti protiv referenduma za povećanje ovlasti predsjednika u Turskoj

S druge strane, Gambija je doživjela je jedan od najvećih napredaka kada je u pitanju porast sloboda, gdje su iz Freedom House registrovali porast od 21. boda, čime je status ove zemlje prešao iz neslobodne u djelomično slobodnu. Više od dvije decenije ova zemlja je patila pod opresivnim režimom predsjednika Yahya Jammeha, u kojem su se novinari, vladini oponenti, aktivisti suočavali sa prijetnjama, mučenjima, i prisilnim nestancima.

Status zemalja Zapadnog Balkana

Od 49 zemalja koliko ih je označeno neslobodnim, na najlošijem mjestu se nalaze Sirija, Južni Sudan, Eritreja, Sjeverna Koreja, Turkmenistan, Ekvatorijalna Gvineja, Saudijska Arabija, Somalija, Uzbekistan, Sudan, Centralna Afrička Republika i Libija.

Među zemljama koje je su stavljene na listu kao "Zemlje koje treba pratiti u 2018." zbog približavanja potencijalnim demokratskim promjenama, između Afganistana, Angole, Gruzije, Iraka i ostalih, nalazi se i jedna zapadnobalkanska zemlja.

Kako se navodi u izvještaju, Makedonija se našla na listi „zahvaljujući demokratski izabranoj, etnički inkluzivnoj vladi koja nastoji da iskorijeni korupciju i ostale sistemske zloupotrebe koji su rasli tokom prethodne vlade, kao i činjenici da bi napokon mogli riješiti problem koji imaju sa Grčkom zbog imena, a koji sprječava put zemlje ka članstvu EU.“

Izvještaj navodi da su događaji na Zapadnom Balkanu pokazali potrebu za stalnim angažmanom velikih demokratija u toj regiji. Posredovanje Washintona i Brisela u Makedoniji pomogli su u razrješenju dugogodišnje političke krize te uspostavili put za novu, demokratski izabranu vladu. No, s druge strane, u izvještaju se navodi da je tolerancija EU lidera prema diktatorskim postupcima Aleksandra Vučića, dozvolila da, i nakon pobjede na predsjedničkim izborima u aprilu, nastavi narušavati ono što je ostalo od nezavisnih medija u zemlji.

Kada su u pitanju zemlje regiona, stanje političkih prava i građanskih sloboda je nepromjenjeno u odnosu na ranije godine. Srbija i Hrvatska su definisane kao slobodne, dok su Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija i Crna Gora označene kao djelomično slobodne zemlje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG