Dostupni linkovi

NATO prepušta analizu Milanovićevih izjava BiH i Hrvatskoj


Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović

"Za bilo kakav komentar upućujem vas vlastima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj", odgovoreno je na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u Štabu NATO-a da prokomentiraju izjavu predsjednika Hrvatske Zoran Milanović, 1. oktobra, kada je rekao kako 'ima problem da u NATO uđe država koja je tako neusklađena'.

Milanović je, podsjetimo, izjavio da bi njegova potpora ulasku BiH u NATO mogla biti uvjetovana izmjenom zakonodavstva u toj državi.

"I kada mi netko kaže da će Bosna i Hercegovina ući u NATO, evo - mi smo članica NATO-a, ja sam predsjednik i vrhovni zapovjednik i imam problem da u NATO uđe država koja je tako neusklađena. Jer preuzimam garancije za takvu državu.

Ja bih rado - i radi Bošnjaka, i radi Hrvata u BiH, Srbi su protiv - ali u ovakvoj situaciji ti si stavljaš na leđa jednog saveznika za kojeg moraš odgovarati. To je ugovorna obaveza, a saveznik je nije u stanju ispunjavati. Tako da je to isto jedna tema za razgovor", rekao je Milanović.

Bivši ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zekerijah Osmić za RSE Milanovićevu izjavu komentira kazaviši da vjeruje da "ovo neće proći tako bezazleno u Štabu NATO-a".

"Ulazak u NATO znači i ponašanje svih država koje su članice NATO-a prema zajedničkim i jedinstvenim pravilima. Ovo sigurno ne spada u ta zajednička i jedinstvena pravila. Mislim da je predsjednik Hrvatske u ovom slučaju povezao to političko stanje, Izborni zakon, etničko glasanje i sve ostalo što nema baš nikakve veze s pripremama i stvarima vezanim za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO", rekao je Osmić za RSE.

Osmić napominje da BiH ima svoj NATO put i da je "Bosna i Hercegovina je taj NATO put jasno zacrtala odlukama u Ministarstvu odbrane BiH i odlukama Predsjedništva BiH".

Milanovićevu izjavu komentariše kao miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.

"Mislim da nije fer, nije ni dobro da se ta politička konotacija unosi u ovaj bh. vojni put koji je po meni neupitan, čak i ovaj ANP (godišnji nacionalni plan) oko koga su se u posljednje vrijeme sporili, mislim da jasno govori da BiH mora i treba, ja bih čak rekao da je prioritet Bosne i Hercegovine NATO prije Evropske unije", kaže on za RSE.

Milanovićeva izjava u vezi NATO puta u BiH uslijedila je nakon njegovog komentara o odbijanju predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića da se susretne sa njim. Milanović do sada nije razgovarao sa svim članovima bosanskohercegovačkog Predsjedništva. Do sada se samo susreo u Zagrebu 16. Septembra sa Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH iz srpskog naroda, što je izazvalo negativne reakcije u BiH.

Kako se Izetbegović sastao sa Plenkovićem, ali ne i s Milanovićem, on je Izetbegovićevo postupanje nazvao neiskrenim, i najavio da to neće dobro završiti.

"To naravno ne znači da će biti bilo kakvog sukoba, ali neće dobro završiti. Naprosto, Hrvatska ima načina da se na miran, ali i uporan način, ako hoćete i bezobrazan, izbori za ono što jednom narodu u Bosni i Hercegovini naprosto pripada. Dosta je bilo džeparenja", poručio je Milanović.

Ove izjave dolaze u momentu kada se vode pregovori između dvije vladajuće stranke SDA i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) u vezi izmjena Izbornog zakona u BiH.

Suština spora između HDZ-a i SDA-a su različitom viđenju izmjena tog Zakona. Prema sadašnjem Izbornom zakonu BiH, kako tvrde predstavnici hrvatskog naroda nije im omogućeno legitimno predstavljanje u organima vlasti. Dok predstavnici SDA smatraju da treba izjednačiti građansko i nacionalno, koje se ogleda kroz konstitutivnost naroda u BiH (Srba, Bošnjaka I Hrvata).

Radončić o izjavi predsjednika Hrvatske

Bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić u razgovoru za RSE napominje da svaka članica NATO-a mora dati saglasnost za ulazak sljedeće, ali kako dodaje, dok to dođe, Milanović neće biti predsjednik Hrvatske.

"Izjava predsjednika Milanovića spada u onu vrstu pritisaka na Bosnu i Hercegovinu koja zaista nije dopuštena, naročito ako se zna da je prijem u NATO takav da sve članice trebaju pristati na to. Utoliko je ta prijetnja ozbiljnija", kaže on.

Radončić: Očekujem da će Milanović retoriku prilagoditi svojoj funkciji i odgovornostima koje ima
Radončić: Očekujem da će Milanović retoriku prilagoditi svojoj funkciji i odgovornostima koje ima

Kako dodaje Radončić, predsjednik Milanović izjave treba prilagoditi retoriku svojoj funkciji i odgovornosti koju ima.

"Mislim da Milanović ima problem u zadnjih nekoliko dana, da se u tim populističkim izjavama spušta na jedan najprimitivniji nivo koji je viđen na Balkanu u posljednjih dvadeset godina. Ja očekujem da će on, nakon što riješi te svoje probleme, tu retoriku prilagoditi svojoj funkciji i odgovornostima koje ima", poručio je Radončić.

Iz kabineta Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, bili su bez komentara na izjavu predsjednika Hrvatske, Zorana Milanovića koji je najavio da bi "njegova potpora ulasku BiH u NATO mogla biti uvjetovana izmjenom izbornog zakonodavstva u BiH".

"Ne želimo komentirati čudne izjave predsjednika Milanovića“, saopšteno je za RSE iz Džaferovićevog kabineta.

Alija Kožljak, nekadašnji vojni predstavnik BiH pri NATO-u ocjenjuje za RSE da se Milenovićeva izjava može sagledati iz dva aspekta.

Prva se odnosi, kako kaže, na narušene političke odnose između Hrvatske i BiH, zbog koje se kao posljedica može javiti negativna percepcija BiH.

Drugi aspekt je taj kako Hrvatska nastupa u sjedištu NATO-a.

"Hrvatska bar kako mene moje iskustvo služi, mora i jeste konzistentna. Već ne može jedan dan pričati jedno, a drugi dan drugo. Hrvatska se obavezala da će podržavati ubrzano integriranje BiH u NATO", objasnio je Kožljak za RSE.

Značaj NATO saveza u Bosni i Hercegovini?

NATO savez odigrao je ključnu ulogu u provedbi Dejtonskoga mirovnog sporazuma mirovnim angažmanima tokom devetogodišnjeg perioda od decembra 1995. do decembra 2004.

U decembru 2004. primarna odgovornost za vojne aspekte Dejtona predana je Evropskoj uniji i EUFOR-ovoj misiji Althea.

Bosna i Hercegovina pridružila se programu Partnerstvo za mir (Partnership for Peace) 2006. godine, u kojem sudjeluje 20 zemalja.

NATO je, ipak zadržao vojno sjedište u Sarajevu s primarnom misijom pomaganja vlastima BiH u reformama i obavezama vezanim za Partnerstvo za mir i bližu integraciju s NATO-om, sa sekundarnom misijom pružanja logističke i druge podrške snagama EUFOR-a.

Bivši ministar odbrane podsjetio je da su snage NATO-a i dalje pod Rezolucijom UN-a koja kaže da snage NATO-a štite mir u Bosni i Hercegovini.

"Dakle, ja ne očekujem da će ova izjava ili neki drugi postupci poremetiti mir u Bosni i Hercegovini, ne očekujem da će se iko usuditi, jer NATO ima mandat da reaguje ako bi se neko usudio uznemiravati Bosnu i Hercegovinu, ali u svakom slučaju, ovo je politička klasika koja se događa posljednjih mjeseci i godina u Bosni i Hercegovini. Ja očekujem da će je biti još, da će još i drugi, zarad svojih političkih interesa, pa i izbora i nekih drugih ličnih i svakih drugih interesa, ovakve i slične izjave davati", ocjenjuje Osmić.

Specijali RSE:

Atlantski put Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je pozvana da se pridruži Akcijskom planu za članstvo (MAP) 22. aprila 2010. godine, na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a u Talinu, kad je Bosni i Hercegovini uslovno odobren MAP za BiH. Zvanično, NATO je aktivirao MAP 5. decembra 2018. godine kad je pozvao BiH da dostavi svoj prvi Nacionalni godišnji program (ANP).

Učestvovanje u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku o budućem članstvu. NATO je u zvaničnim dokumentima koji se tiču BiH jasno poručio da “zemlja mora nastaviti provoditi demokratske i odbrambene reforme kako bi ispunila svoje težnje ka NATO-u i Evropskoj uniji i postala neovisna demokratska država koja dobro funkcionira”.

Bivši ministar odbrane Zekerijah Osmić ukazuje na činjenicu da je NATO put generalno složen za svaku zemlju, ali da je za Bosnu i Hercegovinu je složeniji.

"NATO ima jednu od stvari koju po svaku cijenu želi riješiti, a to je da cijela zemlja, u ovom slučaju cijela Bosna i Hercegovina, ulazi u NATO. NATO ne prihvata da uđe jedan entitet, a drugi osporava, ili da NATO snage mogu ući na jedan entitet, a drugi entitet ne mogu pratiti, itd, itd", poručuje on.

Prema mišljenju bivšeg vojnog predstavnika BiH pri NATO-u Alije Kožljaka, put BiH ka Sjevernoatlanskoj vojnoj alijansi je "trnovit". To potvrđuje, nastavlja on, činjenica da je BiH od 2007. godine pa do danas, "trinaest godina u tom integracionom procesu".

Međutim to se sve odvija veoma sporo, napominje Kožljak.

"Od 2010. do 2019. godine nisu se proslavili, i oni koji vode te institucije i koji sudjeluju u donošenju odluka u Bosni i Hercegovini, jer svih devet godina pokazali smo niz slabosti kada je u pitanju donošenje odluka. Zbog toga taj talinski uslov je i ostao prepreka za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo za Bosnu i Hercegovinu sve do 2019. godine", objašnjava on.

Jedan od osnovnih uslova je knjiženje perspektivne vojne imovine na BiH i Ministarstvo odbrane (MO) BiH čemu se, kao i članstvu u NATO-u protive najveće stranke iz bh. entiteta Republika Srpska.

Nekadašnji vojni predstavnik BiH u NATO-u ističe da sama činjenica da devet godina BiH nije uspjela ispuniti talinski uslov potvrđuje da institucije nisu bile efikasne.

"Nije se mogla donijeti zajednička odluka da se uknjiže sve te lokacije. Dio tih lokacija je uknjižen samo u Federaciji BiH, nekih tridesetak, a Republika Srpska svojevoljno nije uknjižila niti jednu, tako da se to knjiženje rješava preko suda. Znači, to nije dogovor institucija", kaže on.

RSE/Video: decembar 2018.

Mackey: NATO će nastaviti aktivnosti u BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:07:26 0:00

Kada je BiH dobila poziv 2010. godine i kad joj je uslovno odobren MAP, BiH nije imala nijednu uknjiženu lokaciju na BiH i Ministarstvo odbrane BiH.

Dok je 2018. kada je primljena u MAP imala je 31 uknjiženu perspektivnu vojnu lokaciju od 57, u skladu s odlukom Predsjedništva BiH o broju perspektivnih lokacija OS BiH, odnosno 33 od 67 u odnosu na raniju odluku Predsjedništva BiH.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG