Dostupni linkovi

Bez novca nema ni puta BiH u NATO


Donacija medicinske opreme BiH u vrijeme pandemije COVID 19, april 2020.

Realizacija Programa reformi odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) nije moguća s nedovoljnim budžetom, a Predsjedništvo i Parlament BiH su ti koji trebaju osigurati novac za modernizaciju Oružanih snaga, pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

Program reformi odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) usvojen je u decembru 2019. godine kao rezultat kompromisa Predsjedništva BiH.

Suštinski se ne razlikuje od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) koji priprema svaka država koja želi da postane članica NATO saveza. Radi se o planu postignuća i planirane reforme u više oblasti između ostalog političkih, sigurnosnih, pravnih i odbrambenih.

ANP je tokom 2019. bio kamen spoticanja za imenovanje vlasti na državnom nivou u BiH. Protiv slanja ovog dokumenta bio je član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik. Druga dva člana kolektivnog šefa države, Šefik Džaferović i Željko Komšić, uslovljavala su imenovanje novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, slanjem Godišnjeg akcionog plana u Brisel.

Kompromis je postignut kada je Predsjedništvo BiH imenovalo Zorana Tegeltiju iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), za novog predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Sve je dogovoreno nakon sastanka članova Predsjedništva sa ambasadorima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Velike Britanije, Francuske, Italije, Njemačke, te šefom Delegacije Evropske unije u BiH.

Zašto budžet nije usvojen?

Ministar odbrane BiH Sifet Podžić navodi kako su ključni razlozi koji koče proces provođenja Programa reformi odbrane uz neusvajanje državnog budžeta i pandemija korona virusa, ali i politička nestabilnost i blokiranje svih bitnih državnih pitanja u BiH.

Bosna i Hercegovina još nema usvojen budžet, a na privremenom finansiranju je do 30. juna. Ista odluka je bila na snazi i tokom cijele 2019. godine, jer u BiH nije bila konstituisana vlast, nakon izbora 2018.

Da bi Bosna i Hercegovina dobila budžet za 2020. godinu, nakon što je Nacrt budžeta u martu usvojilo Vijeće ministara BiH, potvrdu mora dati i Predsjedništvo BiH, a potom i Parlament BiH.

Vijeće ministara BiH je, međutim, Nacrt budžeta usvojilo bez saglasnosti ministara iz Republike Spske (RS) koji nisu glasali, zbog, kako su obrazložili, trenutne situacije oko pandemije korona virusa.

Šta obuhvata program reformi odbrane?

Program reformi odbrane obuhvata planirane reforme države u nekoliko oblasti, prije svega političkoj, sigurnosnoj, pravnoj i odbrambenoj. Ministarstvo odbrane BiH ima obavezu da provede 72 zadatka.

Šef misije NATO u BiH Vilijam Edvards i ministar obrane BiH Sifet Podžić
Šef misije NATO u BiH Vilijam Edvards i ministar obrane BiH Sifet Podžić

"Početkom godine smo donijeli operativni plan implementacije obaveza, i one se uglavnom sprovode. Pored 72 zadatka iz Programa reformi koji su u isključivoj nadležnosti Ministarstva odbrane i Oružanih snaga, mi imamo obavezu sarađivati na još 16 zadataka sa drugim bh. institucijama", kaže ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

"Bili smo", dodaje, "u maloj prednosti u odnosu na ostale državne institucije, jer smo neke važnije mjere već pokrenuli, a imamo i dva dokumenta iz 2016. godine, koje je donijelo Predsjedništvo BiH – Pregled odbrane i Plan modernizacije Oružanih snaga BiH, tako da nam je to olakšalo rad."

Predsjedništvo BiH je odlučilo da se u periodu 2017-2027. godine uloži oko pola milijarde maraka (250 miliona eura) u modernizaciju Oružanih snaga.

Međutim, ministar Podžić kaže da su sredstva iz budžeta simbolična.

Osim novca neophodna i politička saglasnost

Alija Kožljak, bivši šef vojnog dijela bh. misije pri NATO-u u Briselu, slaže se da je usvajanje budžeta neophodno za funkcionisanje ministarstva i Oružanih snaga, ali i da je pitanje funcionisanja politike u BiH ključno od kako je Bosni i Hercegovini u Talinu ponuđen Akcioni plan za članstvo (MAP).

"Upravo onim uslovom se testirala ta politička efikasnost u Bosni i Hercegovini za donošenje odluka od zajedničke važnosti. Mi na tom testu iz godine u godinu padamo. Evo, nakon što nam je ponuđeno dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa, veliki broj političkih prepreka generalno ka progresu po pitanju euroatlantskih integracija je prisutan, i međunarodna zajednica, konkretno dvije ključne organizacije NATO i Evropska unija, i te kako su svjesne njih", smatra Kožljak.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u junu 2009. usvojilo je zaključak o upućivanju zahtjeva u NATO za Akcioni plan za članstvo. Godinu kasnije stigao je pozitivan odgovor sa samita NATO-a održanog u Talinu.

Početkom decembra 2018. ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu, donijeli su odluku da se Bosni i Hercegovini odobri podnošenje prvog ANP-a. Godinu kasnije, u Brisel je otišao Program reformi.

Podrška iz NATO

Iz NATO-a kažu za RSE da u potpunosti podržavaju bh. vlasti u njihovim reformskim ciljevima, ali da je na vlastima da zacrtaju ciljeve i oblasti saradnje sa Savezom.

"Što se tiče saradnje Bosne i Hercegovine sa NATO-om, Savez je pozdravio podnošenje dokumenta Program reformi BiH u decembru prošle godine. O dokumentu je razgovarano na tehničkom nivou i smatra se dobrom osnovom za nastavak saradnje između NATO-a i Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju NATO Štaba Sarajevo.

"Kako će Bosna i Hercegovina nastavljati s provedbom reformi sadržanih u Programu, NATO će pružati podršku vlastima u ovim nastojanjima, a radujemo se i nastavku naših stalnih razgovora o saradnji između NATO-a i BiH i regionalnoj sigurnosti”, konstatuje se u saopštenju.

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar smatra da je Program reformi nakon toliko vremena i pregovora trebao biti program kompromisa.

"Oni koji su ga usvajali, vjerovatno nisu imali u vidu šta bi sve trebalo da se realizira u okviru tog programa. Jednostavno, neki su, kao naprimjer gospodin Milorad Dodik, mislili da to ne treba ni provoditi, nego će opstruirati, ali su ga usvojili zbog pritiska međunarodne zajednice. I šta se dogodilo, sad je taj program mrtvo slovo na papiru", kaže Pucar.

Sporno knjiženje vojne imovine

Jedan od najvećih prepreka prilikom kreiranja i dostavljanja ovog dokumenta bilo je pitanje knjiženja perspektivne vojne imovine na državu.

Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg je u februaru 2017. tokom posjete Sarajevu, a nakon razgovora s članovima Predsjedništva BiH izjavio da je NATO spreman za aktivaciju MAP-a, ali tek kad vojna imovina bude uknjižena na državu BiH.

Ustavni sud BiH na sjednici 16. augusta 2017. godine je donio odluku kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva Republike Srpske, kao vid žalbe na raniju odluku Suda BiH kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Selmo Cikotić smatra da je to pitanje i dalje jedan od mehanizama u rukama pojedinih političkih lidera.

"U ovom trenutku možda postoji uvjerenje pojedinih lidera i liderstava da mogu imati neke politički profitabilne programe i načine ponašanja, u smislu da im omogućavaju ostanak na vlasti, ali mislim da kada je interes svih građana BiH u pitanju, održiva rješenja su samo ona oko kojih se svi slažemo", smatra Cikotić.

Prema njegovim riječima, "dobro je što se kod usvajanja Programa reformi aktivno uključila međunarodna zajednica".

"Mislim da je to bio razlog da se aktiviranje mehanizma saradnje s NATO-om postavi kao uslov za formiranje Vijeća ministara, jer ako nema te međunarodne uloge, nema ni održivosti Mirovnog sporazuma", kaže Cikotić.

BiH je prešla veliki put od završetka rata 1995. godine, nakon intervencije Sjevernoatlantske alijanse (NATO) po pitanju približavanja i integracije u ovaj vojno-politički blok.

NATO je 5. decembra 2018. dao zeleno svjetlo za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP), koji predviđa savjetovanje, pomoć i praktičnu podršku prilagođenu individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO-u.

*** Saradnja na tekstu Selma Boračić-Mršo

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG