Dostupni linkovi

Kurspahić: Dobrovoljci 'hladnog rata'


Demonstrant drži fotografiju Vladimira Putina, Banjaluka, 2016.

Piše: Kemal Kurspahić

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Poštovani čitalac se svakako sjeća s kakvim su očekivanjima najviši predstavnici aktuelne srpske politike s obje strane Drine dočekali smjenu u Bijeloj kući u Vašingtonu: od nastojanja da se dođe do kakve-takve pozivnice za inauguraciju novog predsjednika pa makar sve završilo samo slikanjem u privatnoj režiji pred ogradom do koje mogu doći i svi drugi turisti iz svijeta; preko odbacivanja upozorenja iz Vašingtona o tome kako Srbija ne može još dugo "sjediti na dvije stolice", pogotovu kad su one sve udaljenije kao što su to bliskost i sa Evropom i sa Rusijom, kao antisrpske pakosti "bivše administracije"; pa do nipodaštavanja "raznih pomoćnika sekretara" i očekivanja da će se odnosi Beograda i Vašingtona ubuduće voditi na višem nivou.

Sada su ta očekivanja doživjela suočavanje sa stvarnošću.

Novi pomoćnik američkog državnog sekretara, Ves Mičel (Wess Mitchell), koji u administraciji vodi evropske i euroazijske poslove, u posjeti – pored više drugih balkanskih prijestonica – i Prištini i Beogradu potvrdio je kontinuitet američke spoljne politike na Balkanu i njenu podršku dijalogu Beograda i Prištine pod okriljem Evropske unije: poručio je, pored ostalog, da Kosovo ima pravo da uspostavi snage bezbjednosti.

Mičel i Vučić: Srbija i Kosovo da primene dogovoreno
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:45 0:00

Kad bi političke vođe iz naših podneblja bile spremne da se politikom bave "dvosmjerno", odnosno – da saslušaju i razumiju šta drugi imaju da kažu – povodom takve izjave ne bi bilo nikakvog mjesta "iznenađenju i razočarenju". Američki odnos, i stare – i nove administracije, prema "kosovskom problemu" precizno je u senatskom saslušanju povodom postavljenja za ministra odbrane definisao general Džejms Matis (James Mattis) kad je rekao: "Dijalog omogućava objema državama da napreduju u pridruženju Evropskoj uniji s razumijevanjem da će priznanje suvereniteta Kosova od Srbije biti riješeno prije pridruženja".

Toliko o perspektivama dugoročnijeg "sjedenja na dvije stolice".

Ono postaje utoliko bezizglednije s pojačavanjem "štetnog ruskog uticaja" koji se u Vašingtonu i evropskim prijestonicama vidi i kao sve izraženija prijetnja bezbjednosti. Katalog zapadnih primjera ruske agresije i ekspanzionizma sve je sadržajniji: Ukrajina – s okupacijom i aneksijom Krima i naoružavanjem i obukom proruskih pobunjenika na istoku te zemlje; miješanje u Moldaviji; prisustvo 7.000 ruskih vojnika u Gruziji uz podršku secesionističkim pokrajinama Južna Osetija i Abhazija koje Moskva tretira kao države vojno, ekonomski i društveno povezane s Rusijom ... pa i Bosna i Hercegovina – u kojoj zapadni vojni i obavještajni posmatrači vide rusko korištenje odnosa s Republikom Srpskom kao način da podrivaju institucije uspostavljene Dejtonskim sporazumom i da se suprotstavljaju euroatlantskim aspiracijama Bosne i Hercegovine dokazujući kako to "nije jedina alternativa".

Ta uloga vodstva Republike Srpske kao svojevrsnog "trojanskog konja" u širenju ruskog uticaja ilustruje se i simboličnim primjerima kao što je demonstracija državnosti u pozivanju i odzivu vodstva međunarodno nepriznate gruzijske pokrajine Južne Osetije na protivustavno obilježavanje Dana Republike Srpske ili postavljanje spomenika u Istočnom Sarajevu preminulom ruskom ambasadoru u Ujedinjenim nacijama Vitaliju Čurkinu u znak zahvalnosti što je uložio veto na rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici u Savjetu bezbjednosti. Nije ostalo nezapaženo i da je zahvalnost Čurkinu za negiranje genocida izrazio i predsjednik Srbije uručujući njegovoj udovici Orden srpske zastave prvog stepena.

Spomenik ruskom 'njet'
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

​Sa zaoštravanjem odnosa političkog Istoka i Zapada te simbolične manifestacije bliskosti s Rusijom, zasnovane na mitovima slavenskog ili pravoslavnog bratstva, osim što pokazuju teturanje u vezi s izlaskom na evropski put, predstavljaju i potencijalno dobrovoljno uvlačenje Jugoistoka Evrope u zone sukobljavanja u dolazećim epizodama obnovljenog hladnog rata.

"Štetni ruski uticaj", naime, od prepirki o regionalnim interesnim sferama – s pokušajem obnove ruske dominacije nad državama nastalim od bivšeg Sovjetskog Saveza i njegovog istočnoevropskog "carstva" – postaje sve izrazitiji globalni izazov. Na Bliskom Istoku: on ima i vojne dimenzije sa ruskom i američkom podrškom različitim stranama u tom sukobu. U zemljama bivšeg sovjetskog bloka – NATO, u odgovoru na ruske manevre i vojne provokacije, povećava odbrambenu moć pojačanim vojnim prisustvom i razmještajem naoružanja u demonstraciji odanosti "članu 5" povelje zapadnog vojnog saveza po kojem je napad na jednu članicu napad na sve.

Osim toga, s istragom o ruskom miješanju u američke izbore – u kojoj su već podignute optužnice protiv desetine bliskih saradnika američkog predsjednika i ruskih operativaca – sa sve većom zabrinutošću se prati i rusko korištenje društvenih mreža za širenje dezinformacija sračunatih na potkopavanje demokratskih procesa i institucija po svijetu, uključujući i lanjske izbore u Crnoj Gori, kao najnovijoj članici NATO-a.

A kad te hladnoratovske igre bez granica dobiju i ekstremne oblike, poput upotrebe bojnog otrova ruskog porijekla u ubistvu bivšeg ruskog špijuna u Engleskoj – s objavljenim i najavljenim – sankcijama i protivmjerama i sjedenje na dvije stolice postaje sve neudobnije a vrijeme izbora između njih sve neumitnije i sve bliže.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG