Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kurspahić: Čestitka Trampu za 'nemiješanje'


Milorad Dodik u Predsjedništvu BiH, Sarajevo

Piše: Kemal Kurspahić

(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine nastavlja seriju "grešaka u koracima" u odnosima s najznačajnijim spoljnopolitičkim partnerom: Sjedinjenim Američkim Državama.

Prva je bila: javno omalovažavanje bivše američke ambasadorke i diplomata zaduženih za američku politiku na Balkanu kao "ostataka bivše administracije" s očekivanjem kako će administracija Donalda Trampa (Trump) okrenuti list i voditi politiku koja će imati neko novo razumijevanje situacije u Bosni i Hercegovini i pozicije Republike Srpske. To se pokazalo kao vođenje politike po principu "što je babi milo, to joj se i snilo": američka politika podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i njenim euroatlantskim aspiracijama ostaje nepromijenjena a za njeno provođenje odgovorni su ljudi s dugogodišnjim iskustvom na Balkanu i dubokim ličnim razumijevanjem i iskustvima u regionalnoj politici.

Druga: javno odbijanje Trampove čestitke povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine s porukom kako "to nije moj dan državnosti i da Srbi i Republika Srpska nisu pristali na to" i poukom kako "možemo razgovarati o EU integracijama, ali da ne možemo o NATO-u".

Treća – najnovija: čestitka Trampu povodom 4. jula, Dana nezavisnosti Sjedinjenih Država, u kojoj – u tonu nepozvanog savjetnika – iskazuje poštovanje za "Vas i Vašu politiku da se ne miješate u unutrašnje stvari drugih zemalja i da podržavate doktrinu patriotizma u cijelom svijetu". Tramp vjerovatno ne bi prihvatio kao kompliment pohvalu za "nemiješanje u unutrašnje stvari drugih zemalja" a njegov – a ne neki bivši i otpisani – ambasador Erik (Eric) Nelson je na prijemu povodom američkog Dana nezavisnosti u Sarajevu rekao kako je cilj Bosne i Hercegovine "napredak ka članstvu u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i Evropskoj uniji" i kako "Sjedinjene Države podržavaju ovaj cilj".

Sjedinjenim Državama i najznačajnijim evropskim partnerima ne može se protivljenje ispunjavanju uslova za pridruženje NATO-u objašnjavati "nepostojanjem saglasnosti" o tome: njima je poznato da su te odluke davno donesene u institucijama Bosne i Hercegovine i da su i ozakonjene u Zakonu o odbrani. Za odbacivanje i poništenje tako donesenih odluka i zakona potreban je konsenzus – kojeg ne može biti – a odbijanje da se ispunjavaju preuzete obaveze, od prenosa vlasništva nad perspektivnom vojnom imovinom na državu do usvajanja godišnjeg nacionalnog plana saradnje s NATO-om, više djeluje kao "implementacija" ruskog stava u međunarodnim forumima kako euroatlantska budućnost nije jedina alternativa.

Možda je predsjedavajući bosanskohercegovačkog Predsjedništva inspiraciju za pohvalu Trampu za "nemiješanje u unutrašnje stvari drugih država" dobio i u najnovijim prošlonedjeljnim susretima američkog predsjednika s trojicom svjetskih vođa "čvrste ruke": ruskim predsjednikom Putinom s kojim se pred kamerama šalio u vezi s ruskim miješanjem u američke izbore i problemima koje ima s "lažnim vijestima"; kineskim predsjednikom za kojeg je rekao da je "jedan od najvećih lidera u cijelih 200 godina" kažu zato što je osigurao da bude doživotni predsjednik; i sa sjevernokorejskim vođom s kojim se kao prvi aktuelni američki predsjednik sastao na njegovom "terenu" u demilitarizovanoj zoni.

Ako se možda predsjedavajućem čini kako Tramp, kao i on, ima nešto od njegove naklonosti vođama "čvrste ruke" – jer je i Dodik za kratko vrijeme bio u gostima ličnostima takve reputacije: Putin, Lukašenko, Orban – onda je to i površnost u zaključivanju o odnosima na svjetskoj sceni.

Kako to zapaža komentator Washington Posta, uprkos svim nasmijanim slikama iz susreta s liderima "tvrde linije", Tramp tim tradicionalnim američkim protivnicima nije dao nikakve ustupke.

U odnosima s Rusijom – protjerao je ruske diplomate, zaveo nove i oštrije sankcije protiv Moskve zbog miješanja u američke izbore i nepoštovanja postignutih sporazuma; odobrio ekonomsku i vojnu pomoć Ukrajini; potakao veća ulaganja NATO saveznika za odbranu i odbacio sporazum o raketama srednjeg dometa; najavio moguće nove sankcije zbog povećanja energetske zavisnosti zapadnoevropskih zemalja od uvoza ruskog gasa.

U odnosima s Kinom – zaveo je carine od 25 odsto za kinesku robu vrijednu 250 milijardi dolara i najavio da će, ako uskoro ne bude postignut sporazum, zavesti carine i na robu vrijednu dodatnih 300 milijardi dolara.

U odnosima sa Sjevernom Korejom – nije ukinuo ekonomske sankcije, odmrzao oduzetu sjevernokorejsku imovinu ili dao toj državi diplomatsko priznanje: naprotiv, pojačao je sankcije protiv najužeg kruga oko režima u Pjongjangu.

Američke sankcije protiv državnika "čvrste ruke" su tema iz koje bi i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine mogao izvući korisne pouke: sankcije, naime, ne zavise od razmjene komplimenata i osmijeha već od ponašanja sankcionisanih. To je i direktno u nedavnoj posjeti Bosni i Hercegovini najavio i nedavno imenovani novi zamjenik pomoćnika državnog sekretara Metju (Matthew) Palmer koji je potvrdio kako su američke sankcije protiv Milorada Dodika i Nikole Špirića zavedene zbog njihovih antidejtonskih aktivnosti i ako oni žele njihovo ukidanje moraju promijeniti ponašanje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG