Dostupni linkovi

Novi kurikulum, nastava stara


Ilustrativna fotografija

Najozbiljnije greške iz najnovije verzije kurikula za nastavu povijesti poput relativizacije holokausta su ispravljene, a javna rasprava je iznova otvorena i zainteresirani mogu još u petak, 22. veljače, na e-savjetovanju uputiti svoje primjedbe, poručila je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak pozivajući zainteresirane da se sjete - čemu javna rasprava služi.

„Ne da bi imali ideološke prijepore ili da bi popisali sve što je nekome važno u povijesti ili napravili novu povijesnu enciklopediju, nego zato da bi imali one najvažnije stvari na metodički primjeren način, s naglaskom da učenici to razumiju i osude tamo gdje je to potrebno – poput holokausta.“

Kao će to na kraju izgledati, pojasnio je premijer Andrej Plenković. „Cilj je da obrazovni sustav – uz obrazovanje za tržište - djeci ukorijeni ključna identitetska pitanja, ključni vrijednosni sustav i dobro argumentirane hrvatsku povijest, jezik i kulturu,“ kazao je.

„Naš politički cilj je da nove generacije jako dobro znaju što su to vrijednosti Domovinskog rata, ali isto tako da se vrlo jasno određuju o pitanjima poput holokausta, uz osudu onih režima koji su bili najgori tijekom Drugog svjetskog rata. Tu nemamo nikakvih dilema kada je riječ o ustaškom režimu. Što se tiče trenutnog teksta, u njemu nema relativizacije holokausta.“

Ovaj na brzu ruku sklepani prijedlog kurikula zamijenio je raniji, čiju izradu su koordinirali Neven Budak i Snježana Koren, kojeg se prozivalo da je ideološki lijevo orijentiran. Profesor Ivo Goldstein je od onih koji kažu da u cijeloj priči ima mnogo ideologije. U pozadini najnovijeg nacrta kurikula je ideal samostalne nacionalne države, i intencija je naglašavati ono što je na tom tragu, a stavljati pod tepih ono što nije, kazao je. Na pitanje iz publike on je precizirao svoju zamjerku:

„Vi to nećete iščitati direktno, ali opću atmosferu, opću orijentaciju hoćete. Zapravo sve se svodi na to da će se povijest – ako se ovaj najnoviji kurikulum usvoji - pisati po onom priglupom obrascu, odnosno paroli: svi su totalitarizmi isti. To vam je zapravo – to!“

Goran Hutinec i Neven Budak
Goran Hutinec i Neven Budak

Slično misli i docent Goran Hutinec, koji je ocijenio da je kroz ovaj novi prijedlog kurikula fetišizam nacionalne države preslikan u obrazovni sustav.

Njihov kolega s katedre Neven Budak, autor ranijeg hvaljenog kurikula i - u vrijeme Vlade Zorana Milanovića - inicijator cjelovite obrazovne reforme, kaže nasuprot tome da se ne radi o ideologiji, već o lošoj kvaliteti najnovijeg prijedloga, koji ništa ne mijenja u nastavi predmeta kojeg učenici ocjenjuju najtežim i najnepotrebnijim.

„Ovdje nema uopće ideologije. Dakle, ne postoji nikakav ideološki prijepor o bilo čemu u onom ranijem i ovom novom prijedlogu kurikuluma. Onaj najnoviji kurikulum treba ne mijenjati, nego povući iz dalje procedure. Mislimo da sadrši previše konceptualnih, faktografskih i metodičkih grešaka. Mislimo da taj dokument u ovom obliku doista nije upotrebljiv.“

To je inače i zajednički stav povjesničara sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Kako je petak zadnji dan javne rasprave, dodatno su se javili GOOD inicijativa za građanski odgoj i obrazovanje, Documenta i Inicijativa mladih za ljudska prava podržavajući raniji „lijevi“ prijedlog, a napadajući aktualni, a Hrvatski institut za povijest i još neki podržavajući aktualni „desni prijedlog“.

Novinara, povjesničara i koautora jednog udžbenika povijesti Tihomira Ponoša ova ideologizacija rasprave nimalo ne čudi. „Onu raniju i kvalitetniju verziju kurikula radila je ekipa koju su vodili Snježana Koren i Neven Budak,“ podsjeća on za Radio Slobodna Europa.

„A kod nas se ljude trpa u ladice. Oni su strpani u 'lijevu' ladicu, što god da napišu. I čim je napravljen ovaj najnoviji prijedlog kurikula, koji je potpuno drugačiji i koji je u prvom redu potpuni metodološki otklon od onoga što smo imali ranije, onda to naravno dobiva neku vrstu 'desnog' predznaka, bez obzira koliko to 'desno' bilo zastupljeno u tome. Ovo 'prelijevanje' ideologije, odnosno svjetonazorskih podjela koje normalno postoje u društvu je za mene potpuno očekivano, i nešto za što sam bio siguran da je samo pitanje vremena kada će se dogoditi u nekoj većoj mjeri“, kaže Ponoš.

Čini se da na kraju hrvatski učenici neće dobiti kurikul za 21. već za 20., ili čak za 19. stoljeće, pretrpan gradivom, sa zastarjelim linearnim i teleološkim shvaćanjem povijesti, zastarjelom terminologijom i brojnim pogreškama, pa čak i dva plagijata, na što su sve upozorili zagrebački povjesničari. Programi za povijest ostaju isti.

Zanimljivo je da je rasprava oko novih kurikuluma trajala najviše oko dva predmeta - povijesti i – tjelesnog odgoja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG