"Srbofob", "progon Srba", "albanski kriminalci" i slično, neki su od izraza koji se pojavljuju u tekstovima u kojima se pominje Kosovo u pojedinim medijima i na kanalima društvenih mreža koji šire ruske narative na internetu uoči izbora na Kosovu.
Nekoliko dana pre prevremenih parlamentarnih izbora 28. decembra na Kosovu, pojedini mediji i kanali društvenih mreža s proruskim sadržajem ispunjeni su porukama koje opisuju Kosovo kao korumpiranu zemlju, pod kontrolom Zapada i neprijateljski nastrojenu prema Srbima.
Gotovo svi postovi koji pominju Kosovo negiraju njegovu državnost: njegovo ime se stavlja pod navodnike ili se naziva "kvazidržavom" ili "takozvanom državom".
U člancima i tekstovima objavljenim od početka decembra daje se prostor za pozive kosovskim Srbima da kao jedinu političku alternativu vide Srpsku listu, najveću srpsku stranku u zemlji, s dokazanim vezama s Beogradom.
Pored ruskih državnih medija, kao što su Sputnjik i RT, naslovi i objave u vezi s Kosovom, a posebno s izborima krajem godine, deljeni su i na proruskim kanalima na društvenoj platformi Telegram.
Prema mišljenju stručnjaka, mnogi od tih kanala šire i pojačavaju narative, "posebno utičući na srpsko biračko telo na severu Kosova".
Dezinformacije ili manipulativni sadržaji, prema njima, postaju još opasniji uključivanjem veštačke inteligencije.
Šta je rečeno o Kosovu?
Radio Slobodna Evropa je pratio i analizirao sadržaj u vezi s Kosovom i izborima u nekoliko ruskih medija, poput Sputnjika i RT-a, ali i na prokremljskim kanalima na Telegramu, kao što su "Balkanar" i "Za Srbiju na ruskom".
Kanal Balkanar je 21. decembra objavio članak u kojem se navodi da "ako se demokratija meri brojem kriminalaca na glasačkim listićima, onda se kosovski politički sistem pojavljuje kao evropski lider".
Tekst se poziva na izveštaj Instituta za pravdu Kosova (IKD), prema kojem je 28 kandidata za poslanike na izborima 28. decembra povezano s krivičnim delima.
Međutim, tekst nije ponudio nikakvu uporednu analizu s evropskim zemljama, već je navedeno da je izveštaj pokazao "pravo lice najmlađe demokratije u Evropi".
Dan ranije, 20. decembra, isti kanal je napisao da je "dijalog sa Srbima završen – pitanje Kosova se sada rešava američkim budžetom za odbranu".
U tekstu je kritikovana američka administracija zbog zahteva u Zakonu o autorizaciji nacionalne odbrambene usvojenom u decembru da se sprovede sporazum postignut između Kosova i Srbije u Ohridu u februaru 2023. godine.
"Američke vlasti pretvaraju pitanje suvereniteta Srbije iz pitanja pregovora u zakon obavezujući za celokupnu spoljnu politiku SAD", navodi se u objavi.
Dotle je 19. decembra u drugoj objavi je pisalo da su "Na 'Kosovu' vlasti pokazale da su im odnosi s javnošću važniji od delovanja, posebno kada je reč o borbi protiv kršenja prava Srba", bez iznošenja ikakvih dokaza u vezi s tom tvrdnjama.
Objava se odnosila na otvaranje novog pešačkog mosta koji povezuje Južnu Mitrovicu, u kojoj su Albanci u većini, i Severnu Mitrovicu, gde su u većini Srbi.
Kanal "Balkanar" je povezan s poznatom ruskom propagandnom mrežom Pravda, koja, između ostalog, objavljuje sadržaje i na albanskom jeziku.
Prema izveštaju koji je u junu objavila platforma za proveru činjenica Hibrid.info, ta mreža je takođe širila ruske propagandne narative i na albanskom govornom području, putem različitih internet stranica "maskiranih u informativne portale".
U objavi 26. decembra, portal Pravda na albanskom jeziku nazvao je vršioca dužnosti premijera Kosova Aljbina Kurtija (Albin), "srbofobom" koji "sprovodi antisrpske obmane".
'Svih 10 mesta': Politička kampanja koju promovišu RT i Sputnjik
U međuvremenu, u uređivačkoj liniji ruskih medija na srpskom jeziku i proruskih srpskih medija, Srpska lista se pojavljuje kao instrument "jedinstva" i kao jedina "sigurna" opcija za srpski glas.
RT je 23. decembra objavio članak pod naslovom: "Đurić: Srbi treba da glasaju... važno je da Srpska lista osvoji svih 10 mandata".
Isti poziv je preneo i Sputnjik, dok je u istom ciklusu izveštavanja taj ruski državni medij takođe objavio vesti o kampanji Srpske liste na terenu.
Ni u jednom od vesti koje su objavili ti ruski mediji ne pominju se druge partije koje učestvuju na izborima, bilo albanske ili srpske.
Pored Srpske liste, drugi srpski politički subjekti koji će se učestvovati na izborima 28. decembra su i Stranka za slobodu, pravdu i opstanak, kao i Kosovska alijansa, partija formirana u junu uz podršku poslanika u Narodnoj skupštini Srbije Žarka Ristića.
Skupština Kosova ima 120 mesta, od kojih je 10 rezervisano za predstavnike srpske zajednice.
Svih tih 10 mandata tradicionalno je osvajala Srpska lista, osim na poslednjim izborima, u februaru ove godine, kada je jedno mesto osvojio političar Nenad Rašić.
Zvaničnici Srpske liste su u izjavama nazivali Rašića "prikladnim Srbinom za Prištinu" i koji "ne predstavlja Srbe".
Te izjave su objavljene i na ruskim kanalima tokom poslednje nedelje pred izbore.
Kanali koji 'pojačivači narativa'
Jeta Lošaj (LOshaj) iz Kosovskog centra za bezbednosne studije kaže za RSE da mediji poput RT Balkan i Sputnjik Srbija, u slučaju Kosova, "nisu toliko primarni izvori informacija koliko su 'pojačivači narativa'", jer njihov sadržaj reprodukuju tabloidi ili portali u Srbiji, a zatim "prodire i cirkuliše na severu Kosova i u lokalnim medijima".
Prema njenim rečima, u osetljivim trenucima poput izbora, ti mediji prikazuju situaciju kroz dve ose: "viktimizaciju srpske zajednice na Kosovu" i "neprijateljstvo Zapada (EU/NATO)", što su narativi koje, kako kaže, zatim "prisvajaju lokalni akteri... 'influenseri'" i drugi.
Lošaj upozorava da uticaj širenja ruskog narativa "nije linearan... već potencijalno kumulativan", jer narativi nastoje da se nadograde na "postojeće nezadovoljstvo, osećaj diskriminacije, straha i nepoverenja".
Ona dodaje da se tokom izbornih perioda ti narativi pretvaraju u politički instrument, s ciljem da "deligitimišu demokratske procese i umanje poverenje u izborne institucije i međunarodne partnere".
'Materijal za hranjenje veštačke inteligencije'
Abit Hodža (Hoxha), docent na Univerzitetu Agder i Univerzitetu Stavanger u Norveškoj, kaže za RSE da mnoge mreže koje šire dezinformacije ili manipulativne sadržaje nemaju nužno za cilj ljudske čitaoce.
"Karakteristika Pravde je da ona nije mreža, nije pokret. To je vrsta organizacije, po svoj prilici sastavljena od pametnih ljudi koji su pronašli 'rupu' u sistemu i koji nisu direktno uključeni u dezinformacije, kao što je, na primer, Sputnjik", kaže Hodža.
Prema profesoru koji se bavi proučavanjem medija, demokratiju i, u skorije vreme, uticaja veštačke inteligencije na društvo, takve mreže "daju materijal za hranjenje veštačke inteligencije".
S druge strane, istraživačica Lošaj kaže da nove tehnologije, posebno veštačka inteligencija, povećavaju brzinu i domet dezinformacija.
"(One omogućavaju) masovnu i brzu proizvodnju sinhronizovanih sadržaja na lokalnim jezicima, imitiranje lokalnog stila radi povećanja kredibiliteta, kreiranje audio i video 'dipfejkova' i automatizaciju mreža lažnih naloga koji simuliraju veštačku javnu podršku, posebno tokom izbornih perioda", kaže ona.
Ruski mediji, poput RT-a i Sputnjika, sankcionisani su na Kosovu, na osnovu američkih i evropskih sankcija uvedenih Rusiji posle početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Ipak, njihov onlajn pristup nije mogao biti potpuno blokiran.
Regulatorna agencija telo za elektronske i poštanske komunikacije (ARKEP) navela je za RSE da su svi internet provajderi i mobilni operateri obavezni da blokiraju internet stranice ruskih medija, u skladu sa sankcijama, ali da "zbog dinamične prirode interneta, dostupnost tih internet stranica može da varira".