"Život u Turskoj postao je i politički težak, ali i preskup za jedno porodicu, lakše mi je bilo da se preselim ovdje i zatražim makedonsko državljanstvo", objašnjava 28-godišnji Benk Binđul za Radio Slobodna Evropa. Već nekoliko mjeseci radi kao menadžer u kafiću u Skoplju u vlasništvu turskih biznismena.
Prošle su dvije godine otkako se iz Antalije preselio sa suprugom Makedonkom u Skoplje. Dobio je dozvolu za boravak, a prije mjesec dana započeo proceduru za makedonsko državljanstvo. Kaže da mu nedostaje rodni grad zbog života na plaži pored mora, ali ovdje mu je jeftinije.
"Na primjer, u marketu, jedna redovna kupovina za kuću – povrće, jaja, meso, mlijeko – i to ako kupujete minimalno, morate platiti oko 280-300 eura. Ali s tim novcem u Skoplju možete napuniti svoj stari automobil, cijeli gepek, prednje i zadnje sjedište. U Turskoj to ne možete, jer je nemoguće", kaže Binđul.
Makedonski jezik ne govori dobro, ali kaže da vježba sa suprugom. Jedan od uslova koji prema makedonskom zakonu mora ispuniti jeste polaganje testa iz poznavanja makedonskog jezika.
"Razumijem nešto na makedonskom, znam čitati latinicu, ali ne i ćirilicu – to moram naučiti", kaže on.
Ovaj uslov ne važi za one koji dokažu da imaju makedonsko porijeklo.
Turski talas zahtjeva za makedonsko državljanstvo
Osim ljudi poput Binđula koji traže državljanstvo zbog braka s Makedonkama, na osnovu makedonskog porijekla u posljednje četiri godine ukupno 10.500 turskih državljana zatražilo je makedonsko državljanstvo, pokazuju podaci koje je Radio Slobodna Evropa dobio od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Prema MUP-u, riječ je o državljanima Turske koji u makedonskim institucijama moraju dokazati da su iseljenici iz zemlje i da imaju makedonsko etničko porijeklo.
U odgovoru za RSE iz MUP-a navodi se da je razlog porasta broja zahtjeva izmjena zakona.
"Zakonske izmjene iz 2021. godine dovele su do enormnog povećanja broja zahtjeva za sticanje makedonskog državljanstva od iseljenika koji žive u Republici Turskoj", kažu iz MUP-a.
Nova definicija pojma "iseljenik" u Zakonu o državljanstvu
Radi se o izmjenama zakona koje je predložila tadašnja Vlada predvođena koalicijom SDSM i DUI.
Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski predložio je u Sobranju izmjene zakona kojima se definiše pojam iseljenika.
Prema zakonu, iseljenik i njegov potomak u prvom koljenu mogu steći makedonsko državljanstvo bez da žive u zemlji, bez znanja makedonskog jezika i bez otpusta iz prethodnog državljanstva – pravilo koje važi za strance.
"Iseljenik, u smislu ovog zakona, smatra se građanin Republike Sjeverne Makedonije koji se iselio iz zemlje u drugu državu, bez obzira na pol, rasu, boju kože, nacionalno i socijalno porijeklo, političko i vjersko uvjerenje, imovnu i društvenu poziciju", stoji u zakonu.
Prema popisu iz 2021. godine, koji je sproveden kada su izmjene stupile na snagu, u Sjevernoj Makedoniji 3,9 odsto građana pripada turskoj etničkoj zajednici.
Prema podacima, od ukupno 83.000 etničkih Turaka, u Sjevernoj Makedoniji živi oko 71.000, dok je približno 12.000 evidentirano kao nerezidentno stanovništvo.
Biznis, zaposlenje i obrazovanje – glavni motivi za migraciju
Interes turskih državljana za boravak u zemlji vidljiv je u svakodnevnom životu – od brojnih prodavnica koje nude tradicionalnu tursku hranu do mladih ljudi koji šetaju centrom Skoplja.
Statističar Dončo Gerasimovski kaže da motiv za povećanu potražnju za makedonskim državljanstvom među Turcima može biti biznis, zaposlenje ili obrazovanje, a najveći interes primjećuje u poslovnom sektoru.
"Uzmite primjer građevinske operative – koliko se objekata u našoj zemlji gradi, stambene zgrade velikih razmjera koje izvode kompanije iz Turske. Da bi to radili u skladu sa zakonom, moraju regulisati i svoje državljanstvo. Sve je u funkciji biznismena, sportista, onih koji ovdje imaju više zarade i dobiti nego u vlastitoj zemlji", objašnjava Gerasimovski.
Dodaje da to utiče i na strukturu stanovništva po etničkoj pripadnosti:
"Svi ti ljudi koji dolaze povećavaju broj te etničke zajednice", kaže on.
Rast turskog kapitala u Sjevernoj Makedoniji
Uz porast interesa za državljanstvo, u zemlji se bilježi i rast turskog kapitala, odnosno firmi koje otvaraju turski vlasnici.
Prema podacima koje je RSE dobio od Makedonsko-turske privredne komore (MATTO), u 2024. godini broj registrovanih firmi sa turskim kapitalom iznosi 4.132.
Iz MATTO-a navode da poslovni interes proizlazi iz bliskih makedonsko-turskih odnosa:
"Oni se temelje na zajedničkoj istorijskoj povezanosti iz osmanskog perioda, značajnom broju iseljenika iz ovih prostora u Tursku, kao i postojećim rodbinskim i kulturnim vezama među građanima dvije zemlje. Dodatno, Sjeverna Makedonija predstavlja strateška vrata ka tržištima zemalja članica EU za kompanije iz Turske, što povećava njenu atraktivnost kao investicijsku destinaciju", navodi se u odgovoru MATTO-a.
Sve više turskih studenata
Raste i broj studenata koji dolaze u zemlju. Prema profesoru Kirilu Barabareevu sa Univerziteta "Goce Delčev" u Štipu, u posljednjih 12 godina na ovom univerzitetu upisano je oko 900 studenata iz Turske.
"Ono što znam iz razgovora jeste da Turska ima veliki broj mladih koji ne mogu da se upišu u njihov sistem, a privatno visoko obrazovanje u Turskoj je veoma skupo. Zato traže univerzitete u regionu gdje žele da studiraju", kaže Barabareev.
Makedonski pasoš i putovanje u šengensku zonu kao motiv
Turski mediji, nakon događaja u Crnoj Gori gdje je u oktobru ove godine privremeno ukinut bezvizni režim za Turke zbog niza incidenata i antiturskog narativa, pišu da je Sjeverna Makedonija nova atraktivna destinacija za turske državljane zbog različitih pogodnosti koje nudi.
Jedna od prednosti koju ističu mediji jeste mogućnost bezviznog putovanja u šengensku zonu s makedonskim pasošem. Dodatno se naglašava brza i jeftina procedura za osnivanje firme, kao i prihvatljivi troškovi života – kirija, hrana i prevoz – koji su niži u poređenju s Turskom.
"Blizina Evropi – iako nije članica EU, njena strateška lokacija na Balkanu omogućava lak pristup evropskim tržištima", navodi se u analizi.
U međuvremenu, Crna Gora je 24. decembra ukinula vizni režim za turske državljane i smanjila dozvoljeni boravak sa 90 dana, koliko važi u šengenskoj zoni, na 30 dana, kako bi se spriječila ilegalna migracija i uskladila s viznom politikom EU.
Prema posljednjim izmjenama evropskih pravila o bezviznom režimu iz prošlog mjeseca, otvorena je mogućnost za bržu suspenziju bezviznog putovanja za zemlje van EU koje predstavljaju rizik za migraciju ili bezbjednost.
Sjeverna Makedonija, zajedno s Albanijom, Crnom Gorom, Kosovom, BiH i Srbijom, spada u grupu zemalja koje mogu biti pod pojačanim monitoringom primjene novih pravila.
Razlozi za moguće restrikcije uključuju slabu usklađenost s viznom politikom EU, kao i upravljanje programima državljanstva za investitore – tzv. "zlatni pasoši" – koji omogućavaju dobijanje državljanstva bez stvarne i dokazive veze sa zemljom.
Dodatno se razmatraju i bezbjednosni rizici povezani s hibridnim prijetnjama, uključujući političko korištenje migracija i slabosti u sigurnosti ličnih dokumenata, što dodatno komplikuje poziciju trećih zemalja koje imaju bezvizni režim s EU.