Uticaj na izbornu volju birača ili "antisrpski čin".
Tako Priština i Beograd karakterišu optužbe o političkim otkazima, pritiscima na zaposlene u institucijama Srbije na Kosovu i navodnim ucenama uoči predstojećih parlamentarnih izbora zakazanih za 7. jun.
Advokat Arber Jašari (Arbër Jashari) u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) ukazuje da je ugrožavanje slobodne volje birača krivično delo, te da bezbednosne institucije Kosova treba da reaguju u tim slučajevima.
"Zato smatram da su postupci kosovskog tužilaštva prema nekim osobama osumnjičenim za pritisak na srpske birače adekvatni kako bi se zaštitila politička volja građana", kaže on.
Naime, po nalogu Osnovnog tužilaštva u Prištini, 19. maja privedeno je sedam direktora srpskih zdravstvenih i obrazovnih institucija na Kosovu, koje rade u sistemu Srbije zbog sumnje da su uticali na slobodnu volju birača.
Politikolog Ognjen Gogić iz Beograda u izjavi za RSE navodi da nije novina da se sredstva iz Srbije godinama unazad koriste za pritisak srpske zajednice, te da je reakcija kosovskih pravosudnih organa očekivana imajući u vidu da su institucije Srbije na Kosovu ovaj put otišle predaleko davanjem otkaza desetinama ljudi.
"Ljudi su istupili javno i nije iznenađenje da se reaguje kada postoje navodi o pritiscima na birače. Ono što je nesrećna okolnost je da se radi o srpskim institucijama i da potencijalno stvara rizik po same institucije", kaže on.
Obrazovne i zdravstvene institucije u srpskim sredinama funkcionišu u sistemu Srbije i gotovo su jedine preostale nakon što su u poslednje dve godine kosovske vlasti zatvorile sve druge uz obrazloženje da su "paralelne i ilegalne".
Integritet izbora
Privođenja direktora srpskih institucija dolaze nakon što je lider stranke Za slobodu pravdu i opstanak i vršilac dužnosti ministra u Vladi Kosova, Nenad Rašić, optužio Srpsku listu – vodeću stranku Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, da "vrši pritisak" i "ucenjuje" njegove pristalice.
Izneo je podatak da je oko 20 ljudi koji ga podržavaju dobilo otkaz, te da se u narednom periodu očekuje da još oko 40 osoba dobije rešenje o otkazu samo na teritoriji opštine Gračanica.
Radio Slobodna Evropa je razgovarao sa nekoliko ljudi koji su dobili otkaz 14. maja uz obrazloženje da "u dužem vremenskom periodu javno iznose svoje političko opredeljenje, suprotno interesima za koje se opredeljuje srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji".
To piše u većini rešenja o otkazu.
Advokat sa Kosova Jašari smatra da bi integritet izbora bio ozbiljno narušen ukoliko se građani svih zajednica ne osećaju slobodno da iskažu svoju političku pripadnost.
"Nije prvi put da zvanični Beograd preko Srpske liste pokušava da na različite načine utiče na deo građana srpske zajednice na Kosovu kako bi glasali za Srpsku listu, a ne za druge političke subjekte. Ranije su postojali i konkursi u paralelnim institucijama, kao i drugi oblici uticaja", navodi on.
Dodaje da je važno očuvati politički pluralizam među manjinskim zajednicama, te da se mora reagovati kada je ugrožen.
Političari Kosova i Srbije sa oprečnim izjavama
Vršilac dužnosti premijer Kosova Aljbin (Albin) Kurti ocenio je "alarmantnim" navode o pritiscima na birače iz srpske zajednice, te dodao da se radi o fenomenu koji je poprimio velike razmere kao nikada ranije.
"Sudstvo i tužilaštvo odlučuju i deluju nezavisno, pri čemu imaju punu podršku Vlade Kosova za sve što je potrebno kako bi zaštitili vladavinu prava", rekao je Kurti na konferenciji za novinare.
Prethodno je vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Svecla) rekao da će kosovske institucije delovati "protiv svakog pokušaja zastrašivanja građana i deformisanja njihove političke volje", te da će se osigurati slobodan izborni proces bez spoljnog uticaja.
S druge strane, ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da će svako ko je svojim činjenjem doprineo privođenju direktora zdravstvenih i prosvetnih institucija Srbije na Kosovu, biti gonjen i sankcionisan u skladu sa zakonima Srbije.
"Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije odlučno je u nameri da svi odgovorni za ovaj antisrpski čin budu tretirani najstrože u skladu sa zakonima Republike Srbije", izjavio je Dačić.
Nije, međutim, jasno na koje osobe Dačić misli, kao i na koje zakone se poziva, niti koji "antisrpski čin" je u pitanju.
U međuvremenu je ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić 20. maja rekao da zvanični Beograd pažljivo prati situaciju, te da oni koji krše ljudska prava na Kosovu mogu da očekuju reakciju pravosudnih i bezbednosnih organa.
On je za beogradsku TV Prva ocenio da je hapšenje direktora srpskih zdravstvenih i obrazovnih institucija na Kosovu pritisak na srpsku zajednicu uoči vanrednih parlamentarnih izbora 7. juna.
Ko je ugrožen pretnjama iz Srbije?
Politikolog Ognjen Gogić ocenjuje da su ove pretnje Srbije "prazne priče” i podseća da je 2024. predložen i Zakon o nadležnosti pravosudnih organa u procesuiranju krivičnih dela na Kosovu, ali da on na terenu nikada nije zaživeo.
Zato veruje da se najava "gonjenja" odnosi pre svega na pripadnike srpske zajednice bliske Nenadu Rašiću jer oni koji su priveli direktore srpskih institucija nisu dostupni organima Srbije.
"U praksi može da se napravi neki spisak ljudi koji bi bili na nekoj stop-listi, ona postoji i sada… To je poruka Srbima oko Nenada Rašića 'doći ćete vi u Srbiju pre ili kasnije'. Žele da ih zastraše, da ih pokolebaju jer su Srbi sa Kosova upućeni na Srbiju".
Pripadnici srpske zajednice sa Kosova imaju pravo na dvojno državljanstvo i ostvaruju brojna prava u srpskom sistemu, od socijalnih primanja do zdravstvene zaštite.
Optužba o 'manipulacijama'
Nenad Rašić smatra da je ova "opomena" Srbije još jedan pokušaj "manipulacije" zvaničnog Beograda, te da nije jasno na koga se odnose pretnje: kosovsko tužilaštvo i policiju ili ljude koji su javno govorili o dobijenim otkazima iz političkih razloga.
On ocenjuje da je vlast u Beogradu zapravo trebalo ozbiljnije da se pozabavi navodima zaposlenih u srpskim institucijama, umesto da ih zastrašuje što su skupili hrabrost da javno progovore o "pritiscima".
Priznaje da su pripadnici srpske zajednice sa Kosova emotivno i administrativno vezani za Beograd, ali da njihova prava koja imaju kao državljani Srbije niko ne može da im oduzme.
"Nažalost znamo da se zloupotrebljavaju ti instrumenti (srpskih) institucija, šikaniranjem i represijom nad građanima", kaže on.
Dodaje da svima koji su pogođeni ili bi mogli da budu pogođeni jer ne podržavaju Srpsku listu, nudi pravnu pomoć.
"Ovi ljudi su saterani uza zid, oni moraju da se brane. U ovom slučaju je to kroz kosovsko tužilaštvo i policiju", smatra.
Srpska lista sa optužbama za 'nasilnu integraciju'
Srpska lista je ove navode demantovala, uz navode da Rašić nema legitimitet, te da pokušava da "opravda" poraz na predstojećim izborima.
Na poslednjim izborima decembra prošle godine Srpska lista je dobila devet od deset poslaničkih mandata rezervisanih za srpsku zajednicu, dok je jedan mandat osvojila stranka Nenada Rašića.
Na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima 7. juna Srpskoj listi će konkurent biti jedino stranka Nenada Rašića, koji je u dva navrata bio ministar za zajednice i povratak u Vladi Aljbina Kurtija.
Igor Simić iz Srpske liste je nakon hapšenja direktora zdravstvenih i obrazovnih institucija ocenio da se na ovaj način vrši "nasilna integracija" ova dva sektora.
"Ova hapšenja nemaju nikakve veze sa izborima, ovo je pokušaj da se napadne srpsko zdravstvo i obrazovanje i sa druge strane, ako već govorimo o izborima, da se pomogne Nenadu Rašiću da silom dobije glasove srpskog naroda", rekao je Simić.
Pitanje integracije srpskog zdravstva i obrazovanja na Kosovu pokrenuto je septembra prošle godine, kad je premijer Kurti poručio da dualni sistem nije održiv, te da je potrebna "inkorporacija istih i ujedinjenje".
Protesti zbog hapšenja direktora
Za sada u javnosti nije saopšten identitet privedenih, a iz Osnovnog tužilaštva i suda nisu odgovorili na upit RSE protiv koliko lica se ukupno vodi istraga.
Zaposleni u Domu zdravlja Gračanica 20. maja su pak održali protest zbog privođenja njihove direktorke Mirjane Dimitrijević.
Dimitrijević je inače ranije bila na listi za poslanicu u Skupštini Kosova ispred Srpske liste.
Protest je održan i ispred osnovne škole Braća Aksić u Lipljanu zbog privođenja direktorke Milice Dimić.
Pojedini mediji na srpskom jeziku su javili i da je među privedenima direktor Elektrotehničke škole na teritoriji opštine Gračanica, Boban Petrović.
Politikolog Ognjen Gogić ocenjuje da Srbi na Kosovu ne žele da "kvare" odnos sa Beogradom i da mali broj ljudi želi da samostalno deluje.
Zbog toga veruje da su ovi protesti "dirigovani". Smatra i da Srbi sa Kosova nisu zainteresovani za kosovske izbore, te da na njih uglavnom izlaze zbog poziva Beograda.