Dostupni linkovi

Ljekari najkorumpiraniji, slijedi policija


Čak 65 odsto građana dalo novac, poklone ili koristilo veze da bi završili posao

Korupcija je opšti veliki problem crnogorskog društva smatra 67 odsto punoljetnih građana koji su učetvovali u istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) rađenom u junu.

Svaki peti građanin Crne Gore zbog straha ne prijavljuje korupciju, a svaki četvrti jer ne vjeruje da bi problem bio riješen podaci su Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

"Ove podatke potkrepljuje opšti trend pada povjerenja u sve institucije sistema", kazao je glavni metodolog CEDEM-a Miloš Bešić, predstavljajući rezultate istraživanja. Ono što je novost ovog, u odnosu istraživanja iz ranijih godina, jeste da je ogroman broj građana koji o korupciji govore iz ličnog iskustva.

A kako to izgleda na terenu i zašto čak 74 odsto građana smatra da javni službenici uzimaju novac ili poklone za posao za koji inače treba da rade, objasnio je Bešić.

„Pazite, šta kaže ovaj podatak: da nijedan javni službenik to ne radi - smatra samo 4,5 odsto građana. Da to rade neki javni službenici 30,1 odsto a da to radi veliki broj javnih službenika smatra 30 odsto građana. Dok 14,1 odsto građana smatra da to rade gotovo svi javni službenici. Sve ove vrijednosti su jako, jako visoke. Građani su prosto uvjereni da veliki broj javnih službenika uzima novac ili poklone kao kontra uslugu za ono što je njihov posao. Dodatno, i ono što je možda još veći problem jeste da je veći broj građana koji smatraju da javni službenici uzimaju novac i poklone danas nego što je to bio slučaj 2013. godine kada je rađeno prethodno istraživanje o korupciji“, rekao je Bešić .

A zašto građani tvrde to što tvrde, i na koji način su došli do tog zaključka:

„Građani ovo tvrde na osnovu ličnih iskustava, dakle to je najindikativniji nalaz ovog istraživanja. Dakle, 66,9 odsto građana je odgovorilo: 'na osnovu ličnih iskustava tvrdim to što tvrdim'. To je jako visok procenat. Ta lična iskustva 2013. godine su bila kod 40 odsto građana i to je poraslo je na 66,9 odsto ove godine. To je veoma, veoma dramatična razlika“, ocjenio je Bešić predstavljajući Istraživanje “Obrasci korupcije - Crna Gora 2017“, sprovedeno u saradnji sa Rokfeler fondacijom na uzorku od 1.027 ispitanika.

Prvi na skali korumpiranih, kojima je čak 65 odsto građana dalo novac, poklone ili koristilo veze da bi završili posao su ljekari ili zdravstveni radnici. Slijede: policija 50, 4 odsto, carinici, inspektori, sudije a poslednji su nastavnici sa 33 odsto, kazao je Bešić pojašnjavajući da su svi procenti veoma visoki.

„Iako su nastavnici poslednji na dnu čak 33 posto građana smatra da je njima potrebno ponuditi novac ili uslugu da bi radili to što inače treba da rade“, kazao je Bešić i objasnio šta vidi kao naročit problem, s obzirom da je Crna Gora mala zemlja:

„Korišćenje veza i poznanstava je ključni mehanizam kako stvari funkcionišu u crnogorskom društvu“.

Jedno od pitanja u istraživanju bilo je i: Zašto građani ne prijavljuju korupciju.

„Svaki peti građanin se boji da prijavi korupciju. To tako izgleda kada se procenti prevedu. A svaki četvrti građanin ne vjeruje da bi došlo do istrage. I opet, više nego svaki četvrti smatra da je to jako teško dokazati. Pa i da on to prijavi, nema načina da isto dokaže, jel' da? U ova tri odgovora leže ključna opterećenja zašto ne dolazi do prijavljvanja korupcije“, kaže Bešić.

Uporedni podaci, sa kojima raspolaže glavni metodolog CEDEM Miloš Bešić, govore da je slična situacija u zemljama regiona i šire. U Evropi takođe, generalno opada povejerenje u rad institucija i političara.

„Zašto se problemi ne rješavaju, opet dolazimo do fenomena političke volje. Kada postoji politička volja, a to je skorašnja praksa borbe protiv korupcije u Crnoj Gori pokazala, stvari se dešavaju. I taj nedostatak političke volje je prva stvar. Druga stvar su mehanizmi, i treća, da se obuče ljudi koji treba te mehanizme da upotrebljavaju. I to je jedan problem koji već dugo guši Crnu Goru. I koliko god se mi u političkim narativima zalagali za nešto drugo dok ne krene taj proces od političke volje pa do kraja , ja lično ne vjerujem da će doći do značajnijih promjena“, zaključio je Miloš Bešić.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG