Dostupni linkovi

Korona kao razlog za amnestiju


Protest Slavice Šćekić, sestre visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića koji je ubijen avgusta 2005. godine, ispred Skupštine Crne Gore, 5. maj

Zakon o amnestiji je usvajan četiri puta i uvijek se to poklapalo sa izbornim ciklusima. Tako da, ako znamo da će i ove godine, ako sve bude kako treba, na jesen biti parlamentarni izbori, a epidemija je već u opadanju, to ne bi bilo dobro za izbornu utakmicu. To je neka vrsta uticaja na sami izborni proces, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Zoran Vujičić, iz Građanske alijanse (GA), koji smatra da predloženi zakon ne bi trebalo usvojiti.

Vlada je 4. maja podržala Zakon o amnestiji koji je predložila vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) sa koalicionim partnerima, kojim je predviđeno skraćenje zatvorske kazne za deset ili petnaest odsto licima koja su pravosnažno osuđena za pojedina krivična djela.

Vladajuća struktura amnestiju obrazlaže kao nužnu u aktuelnoj situaciji epidemije korona virusa radi rasterećenja zatvora. Predloženi zakon, kako je navela Vlada, ima za cilj da doprinese prevenciji unošenja i širenja korona virusa u zatvore.

Više štete ili koristi?

Dok se čeka da Skupština da zeleno svjetlo, a imajući u vidu broj poslanika partija koje su ga predložile gotovo je izvjesno da će zakon biti usvojen, postavlja se pitanje da li činjenica da je Crna Gora u izbornoj godini ima veze sa usvajanjem zakona, te da li je epidemija korona virusa samo izgovor za politički motivisane odluke amnestiranja dijela zatvorenika?

Andrija Popović, iz Liberalne partije (LP), koalicionog partnera vladajuće DPS u ime predlagača kaže za RSE da se usvajanje zakona u ovom momentu "naravno, može i tako posmatrati".

"Da li će zakon donijeti više štete ili političke koristi mislim da ne bi trebalo, u ovom trenutku, tako posmatrati. Ipak su u pitanju ljudska prava i slobode zatvorenika, koji imaju pravo na zaštitu ljudskih prava, a mnogi su i protiv tog zakona. Tako da je teško procijeniti da li ovaj prijedlog donosi veći politički profit ili političku štetu", rekao je lider LP.

Zoran Vujičić je, pak, mišljenja da jednostrano donošenje ovakvog zakona nije dobro i da u to mora biti uključena struka, šire javno mnijenje, kao i da se ne može se zaboraviti druga, oštećena strana.

Periodična amnestija

Ni politički analitičar Sergej Sekulović ne vidi direktno vezu krize oko korona virusa i obrazloženje za predloženi zakon.

"Iako su određena djela za amnestiju izuzeta, što je pohvalno, ipak ostaje problematično njeno obrazloženje. Ukoliko je kriza oko virusa korona obrazloženje onda je pravovremeno testiranje bolji metod", ocjenjuje Sekulović za RSE i dodaje da je amnestija, kao pravo zakonodavne vlasti, sama po sebi problematična, jer predstavlja miješanje u sudsku granu vlasti.

Crna Gora: Život se vraća na ulice
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

"Međutim, ima svoje pravno-političko utemeljenje kao akt milosrđa i lično nisam njen protivnik. Ono što bi bilo očekivano da kada se već poteže za njom, da bude proizvod širih društvenih konsultacija i da se praktično aklamativno usvoji u Parlamentu. Ako toga nema onda se može postaviti pitanje njenog legitimiteta", poručuje Sekulović.

On ističe da je za periodičnu amnestiju, koja je jasno utemeljena i koja je proizvod širokog dogovora.

"U suprotnom uvijek se može postaviti pitanje motivacije- od prikrivanja pojedinačnih motiva do običnog sakupljanja političkih poena", zaključuje Sekulović.

Uticaj na osuđenike i njihove familije

Poslanik Andrija Popović kaže da nema podatak koliko je lica u zatvoru zbog kršenja mjera koje je donijelo Nacionalno koordinaciono tijelo u cilju suzbijanja širenja korona virusa, odnosno u kolikoj mjeri će zakon o amnestiji rasteretiti zatvorske kapacitete. Popović objašnjava da ta partija već duže traži da se prijedlog zakona o amnestiji uvrsti u dnevni red Skupštine.

"Nakon dužeg usaglašavanja inovirani akt je na dnevnom redu, potpisan od sedam poslanika vladajuće koalicije. Amnestija je zakoniti akt kojim se osuđenim licima daju određene beneficije. On mora da se odnosi na sva lica, osim na ona koja su osuđena na najteža krivična djela i koja po mišljenju predlagača ne treba da dobiju amnestiju kao akt milosti. Eventualna amnestija će sigurno pozitivno uticati na osuđenike i njihove familije jer im skraćenje zakonskih kazni ili automatski izlazak na slobodu daje mogućnost da slobodno nastave svoje živote", rekao je Popović.

Poslanik Miloš Nikolić, portparol DPS-a, koji je u ime vladajuće partije jedan od predlagača nije odgovarao na pozive RSE.

Protest ispred Skupštine

Ispred Skupštine danas je protestovala Slavica Šćekić, sestra visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića koji je ubijen avgusta 2005. godine, od strane pripadnika barsko/beranske kriminalne grupe jer se pomenuti zakon tiče pomilovanja lica koja su optužena za ubistvo njenog brata. Zakon naime predviđa amnestiju i za lica koja su izvršila teška ubistva.

Protest Slavice Šćekić ispred Skupštine Crne Gore, 5. maj
Protest Slavice Šćekić ispred Skupštine Crne Gore, 5. maj

Prema zvaničnim podacima u objektima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija trenutno se nalazi 1.084 zatvorenika i pritvorenika ali nema podataka koliko njih je po osnovu kršenja mjera u cilju suzbijanja širenja korona virusa. I pored zvaničnog zahtjeva Ministarstvu pravde, RSE nije dobio podatke.

Amnestija ne važi za osobe koje su osuđene na 40 godina zatvora i za najteža krivična djela: ratne zločine protiv civilnog stanovništva, terorizam i trgovinu ljudima, silovanje, pranje novca, kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, zlostavljanje maloljetnog lica, nasilje u porodici. Prijedlogom zakona predviđeno je skraćenje kazne zatvora 15 odsto za pojedina krivična djela osobama koje se nalaze se na izdržavanju kazne, a deset odsto za lica koja još nijesu počela izdržavanje kazne zatvora.

Preporuka Komiteta Savjeta Evrope

Podsjeća se da je Komitet Savjeta Evrope za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, izjavom o principima vezanim za tretman lica lišenih slobode u kontekstu pandemije COVID-19, svim državama članicama preporučio da više koriste preinačenje kazni, raniji otpust ili probaciju (postupak nadzora nad ponašanjem osoba).

"To svakako omogućuje institut amnestije u skladu sa našim krivičnim zakonodavstvom", kaže se u mišljenju koje je Vlada dostavila crnogorskom Parlamentu 30. aprila.

"Jedan od razloga na koji su se pozvali predlagači su smjernice Savjeta Evrope koje ukazuju da bi svi zatvorski sistemi trebalo da se rasterete i da se koriste alternativne mjere, s jedne strane a, s druge strane, da se koristi uslovni otpust da bi se tako zatvorski sistem rasteretio", navodi Vujičić.

Vujičić (na fotografiji): Jedan od razloga na koji su se pozvali predlagači su smjernice Savjeta Evrope
Vujičić (na fotografiji): Jedan od razloga na koji su se pozvali predlagači su smjernice Savjeta Evrope

Vujičić smatra da je indikativno da je tokom trajanja mjera zbog proglašene epidemije, tužilaštvo, odnosno sudstvo, koristilo zatvorski sistem izričući kazne zatvora koje su u suprotnosti sa svim smjernicama, da bi sada tražili da se putem amnestije rastereti zatvorski sistem.

"To je neprihvatljivo", zaključuje Vujičić.

Zakon koji čeka na usvajanje je u skupštinsku proceduru ušao prije dvije godine kada je deset poslanika vladajuće koalicije uputilo Prijedlog zakona o amnestiji, koji je peticijom podržalo 17.000 crnogorskih građana i 400 osuđenika, koji su smatrali da je prethodnim Zakonom o amnestiji iz 2013. godine nanesena nepravda dijelu zatvorenika.

Po Zakonu o amnestiji iz 2013. godine zatvorenicima su za 25 odsto smanjene izrečene kazne zatvora.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG