Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crnogorska bura o amnestiji


Od sticanja nezavisnosti 2006. godine Crna Gora je imala četiri amnestije i ovo će biti peta

Malo koji prijedlog zakona u Crnoj Gori je toliko ustalasao društvenu scenu i naišao na oprečna mišljenja u političkoj, stručnoj i laičkoj javnosti, kao što je to Zakon o amnestiji. Pristalice pomilovanja osuđenika u tome vide priliku za njihovu bržu resocijalizaciju i rasterećenje ionako prebukiranih crnogorskih zatvora, dok protivnici smatraju da se na taj način obesmišljava kaznena politika i kreira ambijent koji, umjesto da sputava, podstiče na izvršne krivičnih djela, sa porukom da se kriminal "isplati".

"Kakva je onda svrha i kakva je uloga pažljivog odmjeravanja kazne od strane suda, kada jedna skupštinska većina može da promijeni to sve i da amnestira i promijeni odluku suda?", pita u razgovoru za Radio Slobodna Evropa poslanica opozicione Socijalističke narodne partije (SNP) Danijela Pavićević, koja je odlučila da se, uprkos još aktulenom bojkotu parlamenta od strane dijela opozicije, nađe u skupštinskim klupama ako se o prijedlogu novog Zakona o amnestiji bude glasalo.

Osim principijelnih razloga za to, Pavićević ima i bitan privatni motiv, pošto ne želi da se među pomilovanima nađe i Damir Mandić, koji je osuđen na 19 godina zatvora kao saizvršilac u ubistvu njenog brata Duška Jovanovića, u maju 2004. godine kada je bio glavni urednik opozicionog lista Dan.

"To zapravo nije akt amnestije, već zloupotreba akta amnestije. I ja lično smatram da je to dio dogovora između nalogodavaca i izvršilaca krivičnih djela. To tako ispada. Dolazimo u situaciju da će žrtve i zločinci šetati jedni pored drugih. To će biti jedan izuzetno, izuzetno dodatni jak udarac za porodicu, ovog puta od države", kaže Pavićević.

Osuđen, ali izbjegava robiju pošto je utočište našao u Srbiji: Svetozar Marović
Osuđen, ali izbjegava robiju pošto je utočište našao u Srbiji: Svetozar Marović

Ogorčenje Pavićević dijeli i dobar dio javnosti, koji je zgrožen nad mogućnošću da država čin milosrđa pokaže i prema Svetozaru Maroviću, nekadašnjem drugom čovjeku vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), koji je osuđen kao šef kriminalne grupe u Budvi, ali izbjegava robiju pošto je utočište našao u Srbiji.

Ne mogu da zamisle ni da bi zatvorsku ćeliju ranije mogla da napusti grupa lica osuđenih na 30 godina zatvora zbog ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića u avgustu 2005. godine. Ili da blagost države osjeti i Šćepan Bujić, koji je u februaru 2013.godine u Baru ubio braću Gojačanin, što je bila tragedija koja je duboko potresla Crnu Goru.

Da amnestija zatvorenika u crnogorskim uslovima počinje da gubi svoj smisao smatraju i pravni stručnjaci, među kojima je i koordinator programa vladavine prava u Građanskoj alijansi Zoran Vujičić:

"Naime, od sticanja nezavisnosti 2006. godine Crna Gora je imala četiri amnestije i ovo će biti peta. Bez iole dublje analize posljedica ovakvog čina. Usvajanju Zakona o amnestiji se ne može pristupiti jednostrano i bez uključivanja šire društvene zajednice, stručne javnosti pogotovo i, prije svega, bez komunikacije sa oštećenom stranom. Zakonska rješenja moraju biti zasnovana na humanosti i potpunoj resocijalizaciji. Međutim, mi čestim amnestijama radimo nešto što je potpuno suprotno resocijalizaciji. I to je nešto što nije u evropskom sudskom i pravosudnom sistemu poznato", komentariše Vujičić.

No, svaka priča ima i svoje naličje. Deset poslanika vladajuće koalicije uputilo je u skupštinsku proceduru Prijedlog novog zakona o amnestiji, koji je peticijom podržalo 17.000 crnogorskih građana, a koji predviđa da se i počionicima najtežih krivičnih djela kazna skrati za četvrtinu. Njima su se sa 400 potpisa pridružili i sami osuđenici, pošto smatraju da je prethodnim Zakonom o amnestiji iz 2013. godine nanesena nepravda dijelu zatvorenika.

Crna Gora ima najviše zatvorenika po glavi stanovnika u Evropi
Crna Gora ima najviše zatvorenika po glavi stanovnika u Evropi

Taj zakon je, kako tvrde, bio diskriminatorski u sadržaju i selektivan u primjeni, pa se dešavao paradoks da budu pomilovani osuđenici za teška ubistva ali ne i oni koji su kažnjeni za pokušaj ubistva.

Na prijevremenoj slobodi su mogli naći počinici krivičnih djela koji su za sobom ostavili žrtve ali ne i oni koji su se, primjera radi, bavili preprodajom marihuane.

Bilo kako bilo, da za novi akt milosti države prema onima koji su ogriješili o zakon ima mjesta, smatra Andrija Popović, koji je kao poslanik Liberalne partije, potpisao incijativu za to. Među razlozima navodi prenatrpanost dva crnogorska zatvora, onog u Spužu i onog u Bijelom Polju, te činjenicom da Crna Gora ima najviše zatvorenika po glavi stanovnika u Evropi.

"Poslanici moraju donositi i teške odluke. Potpuno je ovdje razumljiv bol oštećenih porodica, a i nesporno je da su ranije amnestije bile diskriminatorske. Amnestija je akt milosti i upražnjava se u gotovo svim državama svijeta, naročito demokratskim. Uvijek izazove puno negodovanja, kontroverzi. I poslanici bilo kakvu odluku da donesu pogriješiće", kaže Popović za Radio Slobodna Evropa.

I dok jedni govore kako iza prijedloga novog Zakona o amnestiji stoji društvena opravdanost i humana svrha da se druga šansa da svima, osim ratnim zločincima i onima koji su počinili razne seksualne delikte, Zoran Vujičić u tome prije svega vidi zloupotrebu od strane političara:

"Od sticanja nezavisnosti, realno bi amnestija trebalo da je data jednom ili dva puta. Prilikom sticanja nezavisnosti i eventualno na njenu desetogodišnjicu. Na taj način bi se mnogo olakšalo i kada su u pitanju žrtve ali i kada su u pitanju lica koja su na izdržavanju kazne zatvora. A ne, kod nas u crnogorskim uslovima, da to poprima karakter izbornih ciklusa, što ne bi nikako smjelo da se dešava", smatra Vujičić.

Čekajući mišljenje Vlade i nadležnih skupštinskih odbora o Prijedlogu zakona o amnestiji, stručna presuda je već stigla i to sa najviše pravosudne adrese. U novogodišnjem izdanju podgoričkih Vijesti, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica izjasnila se protiv, pošto smatra kako bi usvajanje tog zakona otupilo kaznenu politiku i dezavuisalo rad sudija koji su kazne odmjeravali u skladu sa Krivičnim zakonikom Crne Gore.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG