Dostupni linkovi

Zašto toplotni talasi postaju sve topliji?

Klimatske promjene pospješuju čitav niz ekstremnih vremenskih uslova širom svijeta, od poplava do oluja i suša, ali je promjena najizraženija u ekstremnim vrućinama.
Klimatske promjene pospješuju čitav niz ekstremnih vremenskih uslova širom svijeta, od poplava do oluja i suša, ali je promjena najizraženija u ekstremnim vrućinama.

Toplotni talasi obaraju rekorde širom svijeta, od Indije i Tajlanda do inače blagog pacifičkog sjeverozapada Sjedinjenih Država, a naučnici predviđaju da će prosječne globalne temperature vjerovatno porasti na rekordne nivoe u narednih pet godina. Zašto?

Kombinacija klimatskog fenomena El Ninjo, koji ove godine počinje u junu i donosi zagrijavanje okeana i nastavak izbacivanja emisija koje utiču na klimu će "gurnuti globalne temperature na nepoznatu teritoriju", predviđaju naučnici u izvještaju objavljenom 17. maja.

"Ovo će imati dalekosežne posljedice po zdravlje, sigurnost hrane, upravljanje izvorima vode i okoliša. Moramo biti spremni", upozorio je Petteri Taalas, generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije.

Evo kako klimatske promjene doprinose novim globalnim toplotnim ekstremima i kakve rizike nose po ljude:

Da li su klimatske promjene glavni pokretač novih rekorda toplotnih talasa?

Da. Klimatske promjene pospješuju čitav niz ekstremnih vremenskih uslova širom svijeta, od poplava do oluja i suša, ali je promjena najizraženija u ekstremnim vrućinama.

Toplotni talasi koji su u aprilu 2023. dostigli rekordne temperature u Indiji, Bangladešu, Laosu, Tajlandu, na primjer, bili su najmanje 30 puta izgledniji zbog klimatskih promjena, rekli su naučnici iz grupe za Procjenu svjetske klime u srijedu, 17. maja.

Nastavak korištenja nafte, uglja i prirodnog gasa za snabdjevanje domaćinstava energentima i vozila koja se pokreću na fosilna goriva kao svjetska ekonomija uzrokuju oslobađanje plinova koji opasuju planetu, zadržavajući sve više sunčeve energije u atmosferi umjesto da se njen veći dio oslobađa.

Oko 90 posto upravo te energije, ili toplote, do sada su apsorbovali okeani na svijetu i na taj način balansirali porast temperatura.

Ali površina temperature okeana trenutno je na najvećem nivou, navode naučnici.

Strahuju da mora možda dolaze do limita u mogućnosti da apsorbuju što bi moglo da znači da će više topline ostati zaglavljeno u atmosferi što će opet izazvati skakanje žive u termometrima.

Zašto su toplotni talasi opasni?

Mnogi ljudi jedva čekaju tople ljetne temperature kada se stanovnici svjetskih metropola rashlađuju u gradskim fontanama ili odlaze na plaže.

Ali toplota može biti smrtonosna, a mnogi ljudi nisu spremni za nivoe toplotnih talasa koji se sada pojavljuju i koji se predviđaju u budućnosti, kažu naučnici. Ekstremni toplotni stres već se udvostručio u posljednjih 40 godina, navodi američka svemirska agencija NASA.

Pogotovo u već vlažnim mjestima kada se kombinuju vrućina i vlaga i tko stvaraju tzv. vlažnu sijalicu kada na temperaturama višim od 35 stepeni Celzijusa ljudsko tijelo ne može efikasno da se oslobađa toplote, navode naučnici.

U takvim ekstremnim uslovima toplotnih talasa, koji postaju sve učestaliji širom svijeta, oni koji su izloženi takvoj klimi mogu smrtno da nastradaju ako nemaju pristup uređajima za rashlađivanje.

Stanovnici država koje ionako imaju toplu klimu, od Indije do Irana, nalaze se u naročitom riziku, ali takođe i ljudi na lokacijama koje imaju hladniju klimu, koji možda ne razumiju rizike u slučaju da nemaju pristup rashladnim uređajima.

Snažan toplotni talas je 2021. usmrtio najmanje 112 ljudi u Sjedinjenim Državama u državi Washington, dok je 1.400 osoba smrtno nastradalo u širem području Amerike i Kanade.

U Evropi, niz toplotnih talasa između juna i avgusta 2022. izazvao 20.000 smrtnih slučajeva povezanih sa klimatskim uslovima, naročito u državama kao što su Španija i Francuska, kako su procijenile zdravstvene agencije.

Može li se smanjiti rizik od pogoršanja toplotnih talasa?

Podizanje svjesnosti da toplotni talasi postaju sve više smrtonosni je prvi ključni korak, kažu ljekari i naučnici.

Istraživači su predložili da se daju imena toplotnim talasima kao što je sada slučaj sa uraganima i olujama, kako bi se naglasio nivo prijetnje koje predstavljaju za ljude.

Zatim, osiguravanje da oni koji mogu biti zahvaćeni toplotnim talasima imaju pristup pouzdanim rashladnim uređajima, takođe je ključno. Problematično je da kada poraste potreba za paljenjem rashladnih uređaja može doći do nestanka napajanja električnom energijom.

Nasukane gondole u Veneciji

Venecija se suočava s neuobičajeno niskim plimama, koje onemogućuju gondolama, vodenim taksijima i vozilima hitne pomoći da plove nekim od njenih poznatih kanala.
1/8 Venecija se suočava s neuobičajeno niskim plimama, koje onemogućuju gondolama, vodenim taksijima i vozilima hitne pomoći da plove nekim od njenih poznatih kanala.
Kanali u Veneciji, koja se inače suočava sa poplavama, skoro su presušili, što onemogućava gondolama i drugim vozilima da plove kanalima. Vremenske prilike izazvale su zabrinutost da bi se Italija mogla suočiti s još jednom sušom nakon vanrednog stanja prošlog leta.
<div>
<div>Problemi u Veneciji pripisuju se kombinaciji faktora, nedostatku kiše, sustavu visokog tlaka, punom mjesecu i morskim strujama, piše Reuters.</div>
</div>
2/8
Problemi u Veneciji pripisuju se kombinaciji faktora, nedostatku kiše, sustavu visokog tlaka, punom mjesecu i morskim strujama, piše Reuters.
Kanali u Veneciji, koja se inače suočava sa poplavama, skoro su presušili, što onemogućava gondolama i drugim vozilima da plove kanalima. Vremenske prilike izazvale su zabrinutost da bi se Italija mogla suočiti s još jednom sušom nakon vanrednog stanja prošlog leta.
Turisti u Veneciji, februar 2023.
3/8 Turisti u Veneciji, februar 2023.
Kanali u Veneciji, koja se inače suočava sa poplavama, skoro su presušili, što onemogućava gondolama i drugim vozilima da plove kanalima. Vremenske prilike izazvale su zabrinutost da bi se Italija mogla suočiti s još jednom sušom nakon vanrednog stanja prošlog leta.
Italijanske reke i jezera, posebno sever zemlje, imaju problem s ozbiljnim nedostatkom vode, saopštila je ekološka grupa Legambiente.
4/8 Italijanske reke i jezera, posebno sever zemlje, imaju problem s ozbiljnim nedostatkom vode, saopštila je ekološka grupa Legambiente.
Kanali u Veneciji, koja se inače suočava sa poplavama, skoro su presušili, što onemogućava gondolama i drugim vozilima da plove kanalima. Vremenske prilike izazvale su zabrinutost da bi se Italija mogla suočiti s još jednom sušom nakon vanrednog stanja prošlog leta.
Gondole u kanalu tokom jake oseke u Veneciji, februar 2023.
5/8 Gondole u kanalu tokom jake oseke u Veneciji, februar 2023.
Kanali u Veneciji, koja se inače suočava sa poplavama, skoro su presušili, što onemogućava gondolama i drugim vozilima da plove kanalima. Vremenske prilike izazvale su zabrinutost da bi se Italija mogla suočiti s još jednom sušom nakon vanrednog stanja prošlog leta.
&quot;Suočavamo se sa deficitom vode koji se povećava od zime 2020-2021&quot;, rekao je stručnjak za klimu Masimilijano Paski iz italijanskog naučno-istraživačkog instituta CNR, preneo je Korijere dela sera (Corriere della Sera).<br />
<br />
&quot;Potrebno nam je 50 dana kiše&quot;, dodao je on.
6/8 "Suočavamo se sa deficitom vode koji se povećava od zime 2020-2021", rekao je stručnjak za klimu Masimilijano Paski iz italijanskog naučno-istraživačkog instituta CNR, preneo je Korijere dela sera (Corriere della Sera).

"Potrebno nam je 50 dana kiše", dodao je on.
Kanali u Veneciji, koja se inače suočava sa poplavama, skoro su presušili, što onemogućava gondolama i drugim vozilima da plove kanalima. Vremenske prilike izazvale su zabrinutost da bi se Italija mogla suočiti s još jednom sušom nakon vanrednog stanja prošlog leta.
U poslednje dve nedelje u zapadnoj Evropi temperatura je bila blaga, što je uobičajeno za kasno proleće.
7/8 U poslednje dve nedelje u zapadnoj Evropi temperatura je bila blaga, što je uobičajeno za kasno proleće.
Kanali u Veneciji, koja se inače suočava sa poplavama, skoro su presušili, što onemogućava gondolama i drugim vozilima da plove kanalima. Vremenske prilike izazvale su zabrinutost da bi se Italija mogla suočiti s još jednom sušom nakon vanrednog stanja prošlog leta.
Nedelje suvog zimskog vremena izazvale su zabrinutost da bi se Italija mogla suočiti sa još jednom sušom nakon vanredne situacije prošlog leta, s obzirom da je na Alpima palo manje od polovine uobičajenih snežnih padavina, prema naučnicima i ekološkim grupama. Međutim, prema najnovijoj vremenskoj prognozi izvesno je da će biti preko potrebnih padavina i snega na Alpima u narednim danima.
8/8 Nedelje suvog zimskog vremena izazvale su zabrinutost da bi se Italija mogla suočiti sa još jednom sušom nakon vanredne situacije prošlog leta, s obzirom da je na Alpima palo manje od polovine uobičajenih snežnih padavina, prema naučnicima i ekološkim grupama. Međutim, prema najnovijoj vremenskoj prognozi izvesno je da će biti preko potrebnih padavina i snega na Alpima u narednim danima.
Kanali u Veneciji, koja se inače suočava sa poplavama, skoro su presušili, što onemogućava gondolama i drugim vozilima da plove kanalima. Vremenske prilike izazvale su zabrinutost da bi se Italija mogla suočiti s još jednom sušom nakon vanrednog stanja prošlog leta.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Jer povećana upotreba rashladnih uređaja može da dovede do još većih klimatskih promjena i izazove rast temperatura, potrebno je iznaći uređaje za rashlađivanje sa nikom proizvodnjom ugljenika, kako što su održivi izvori, vjetar, solarna energija iz kojih se proizvodi struja, takođe je ključno, kažu naučnici.

Preraspoređivanje sati radnog i školskog vremena u hladnije periode dana i osiguravanje većeg broja odmora za radnike takođe može spasiti živote, kažu naučnici, kao i pronalaženje jednostavnih, jeftinih načina da se domovi i radna mjesta rashlade. Jedan bi bio farbanje krovova u bijelu boju.

Šta se dešava ako se ne zauzdaju klimatske promjene?

Ako se nastavi sa emisijama koje ispušta korištenje energenata nafte, gasa i uglja i toplotni talasi se pogoršaju, neki dijelovi planete mogu da postanu ne nastanjivi. To se naročito odnosi na one koji već imaju toplu klimu. Što bi izazvalo masovne migracije i potencijalno veliku smrtnost ljudi ako bude nemoguće da se sklone od vrućine.

Ekstremne vrućine takođe mogu da izazovu druge vrste katastrofa, od nedostatka vode pošto sve više vode isparava u toplim klimatskim uslovima do sve gorih sušnih perioda, šumskih požara i gubitka prirodnog okoliša.

Toplotni talasi takođe mogu na naškode ekonomiji pošto radnici, naročito oni koji rade napolju, kao što su poljoprivrednici sve teže mogu da podnose uslove i teže obavljaju posao ili kada poljoprivredni usjevi oštećeni vrućinom propadaju, povećavajući već rastući broj gladnih na planeti.

Izvor: Reuters
XS
SM
MD
LG