Više od mjesec dana nakon dva napada u kojima je ubijeno pet kineskih državljana koji su radili u rudniku zlata blizu zabačene granice Tadžikistana s Afganistanom, pitanja i dalje ostaju o tome šta je dovelo do ovih visokoprofilnih incidenata koji bi mogli promijeniti odnose obje zemlje s Kinom.
Vlasti u Afganistanu i Tadžikistanu brzo su saopštile da je sigurnosna situacija duž njihove nestabilne granice pod kontrolom nakon događaja. Među njima je napad 26. novembra, pokrenut iz Afganistana, u kojem su ubijena tri kineska državljana, a napadači koristili dron opremljen vatrenim oružjem i granatama, te incident 30. novembra kada su ubijena dva kineska radnika na putu. U napadima je ranjeno još pet kineskih radnika.
Odnosi s Kinom ključni su za obje zemlje. Usred teških sankcija i međunarodne izolacije, talibani traže kineske investicije otkako su preuzeli vlast 2021. godine, dok je Kina najveći trgovinski partner, strani investitor i kreditor Tadžikistana, pri čemu Peking posjeduje više od polovine vanjskog duga Dušanbea.
Nakon napada, kineski ambasadori u Dušanbeu i Kabulu izvršili su pritisak na tadžikistanske i talibanske vlasti da osiguraju sigurnost i spriječe poremećaje u bilateralnim odnosima. Rastuća nestabilnost duž zajedničke granice mogla bi ugroziti odnose s Pekingom i učiniti kineske firme manje spremnim da posluju i investiraju u obje zemlje, što neki stručnjaci smatraju mogućim motivom iza napada.
"Ovi incidenti izazvat će zabrinutost u Kini oko sposobnosti talibana i Tadžikistana da održavaju kontrolu u zemlji i osiguraju sigurnost stranih investitora", rekao je Edward Lemon, stručnjak za Centralnu Aziju na Texas A&M Univerzitetu za RSE. "Kina je zabrinuta za sigurnost svojih građana. Iako postoje koristi od rudarenja u ovom nestabilnom području, rizici su također veliki."
Nijedna grupa još nije preuzela odgovornost za napade, a motivi su nejasni. Nakon prvog napada u jugozapadnom okrugu Shamsiddin Shohin u Tadžikistanu, tadžikistanske vlasti okrivile su krijumčare droge i kriminalne grupe. Talibani su od tada javno tvrdili da su dvije osobe uhapšene pod sumnjom da su umiješane u napade.
"Za sada nije jasno iz koje su zemlje. Informacije su još nepotpune", rekao je visoki talibanski zvaničnik za Radio Azadi, servis RSE-a za Afganistan, pod uslovom anonimnosti zbog istrage u toku. "Vjerujemo da određene grupe koje žele narušiti odnose Afganistana s drugim zemljama mogu stajati iza ovakvih incidenata."
Kinesko rudarenje zlata i tenzije duž afganistansko-tadžikistanske granice
Rast kineskog rudarenja zlata duž rijeke Panj, koja označava granicu između dvije zemlje, dodatno pojačava nestabilnost u regionu.
Područje koje se proteže duž obje obale rijeke u Afganistanu i Tadžikistanu poznata je ruta za krijumčarenje droge, gdje tadžikistanske sigurnosne snage godinama provode operacije, ali nisu uspjele potpuno kontrolisati područje niti osigurati granicu zbog nedostatka puteva i teškog geografskog položaja.
Sukobi duž nestabilne granice također nisu rijetkost, pri čemu talibanski borci i tadžikistanski graničari ponekad razmjenjuju vatru usred trajnih tenzija između Dušanbea i talibana od preuzimanja Kabula 2021. godine.
Dva odvojena tadžikistanska granična zvaničnika u provinciji Khatlon, koja obuhvata okrug gdje su napadnuti kineski radnici, rekli su za RSE-ov tadžikistanski servis da su najmanje tri granična incidenta ove godine proizašla iz sporova oko preusmjeravanja vode iz rijeke Panj zbog rudarenja zlata s obje strane granice.
Zvaničnici su rekli da je sedmicu prije prvih napada na kineske radnike došlo do verbalnog spora između zaposlenih u kompanijama za eksploataciju zlata s obje strane rijeke.
"[Afganistanska strana] je htjela preusmjeriti tok rijeke Panj na svoju stranu, jer je zemljište na kojem kopaju zlato bilo poplavljeno, ali tadžikistanska strana je rekla da to ne mogu učiniti jer bi njihovo zemljište za rudarenje na obali bilo poplavljeno", rekao je jedan od zvaničnika, koji je tražio anonimnost kako bi izbjegao odmazdu zbog razgovora s medijima.
Shohin SM, rudarska kompanija u kojoj su radili ubijeni kineski radnici, zajednička je tadžikistansko-kineska firma osnovana 2020. godine i aktivna na obalama rijeke Panj od 2023.
Da li su rudarske operacije dio motiva iza napada, nije jasno, ali jedan kineski državljanin je također ubijen, a pet drugih ranjeno na istom području u novembru 2024.
Šta je izazvalo napade?
Usred ove neizvjesnosti, pažnja je usmjerena na to kako talibani i Dušanbe namjeravaju spriječiti slične napade.
Nakon napada, ministri vanjskih poslova Tadžikistana i talibanske vlade razgovarali su telefonom, što je znak otopljavanja diplomatskih odnosa. Nekoliko dana ranije, kineske ambasade u Dušanbeu i Kabulu pozvale su svoje državljane da odmah napuste pogranične regije.
U izvještaju s poziva 2. decembra, oba ministra osudila su ubistva kineskih državljana i obećala jačanje sigurnosti na granici.
Zabihullah Amiri, portparol talibanskog guvernera u Badahšanu, afganistanskoj provinciji koja graniči s područjem napada, rekao je za Radio Azadi – ne spominjući direktno nedavne incidente – da se prave planovi za formiranje velike vojne jedinice namijenjene isključivo rudarskim područjima.
"Postoji određeni nered oko rudnika. Naoružane grupe koje djeluju izvan kontrole vlade ozbiljno se miješaju u rudarske operacije, što može izazvati sukobe", rekao je Amiri. "Zbog toga je vlada odlučila stvoriti organizovanu snagu, vjerovatno uključujući one koji već čuvaju rudnike i zapošljavajući nezaposlenu omladinu."
Dodao je da će nove jedinice pomoći u sprječavanju sukoba duž granice, gdje "neodgovorne naoružane grupe" mogu izazvati nestabilnost.
Na zajedničkim pograničnim područjima djeluju i narkokarteli i ekstremističke grupe.
Ko je mogao izvesti napade na kineske radnike?
Govoreći na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a 10. decembra, Fu Cong, kineski ambasador pri UN-u, pozvao je talibane da istraže ubistva kineskih državljana blizu tadžikistansko-afganistanske granice i da pojačaju sigurnost granice s Tadžikistanom.
Fu je posebno ukazao na militantne i terorističke grupe poput Islamske države (IS), Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP) i Istočnoturkestanskog islamskog pokreta (ETIM), ujgurske militantne grupe čija veličina i uticaj ostaju predmet rasprave među stručnjacima.
Lucas Webber, viši analitičar u organizaciji Tech Against Terrorism, rekao je za RSE da počinioci napada još nisu poznati, ali da je nejasno da li se uklapa narativ o krijumčarima koji spominju vlasti.
"Krijumčari imaju dovoljno motiva da mrze tadžikistanske granične snage i možda posjeduju ili mogu nabaviti male dronove, ali njihov poslovni model zavisi od prikrivenosti i niske vidljivosti, a ne od napada visokog profila koji izazivaju sigurnosne akcije i međunarodnu pažnju", rekao je on.
"Ako bi osveta tadžikistanskim snagama bila glavni cilj, logičnije mete bi bile granični punktovi ili patrole, a ne strani radnici u stalnom kampu", dodao je Webber.
Webber smatra da napadi preko granice na Kineze u Tadžikistanu pokazuju koliko je "pretrpan i nejasan militantni i kriminalni ekosistem na sjeveru Afganistana".
Prema izvještaju Analitičkog i nadzornog tima Vijeća sigurnosti UN-a iz 2024. godine, nekoliko džihadističkih grupa ostaje aktivno u Afganistanu pod talibanskom vlašću, uključujući Islamsku državu – Provinciju Horasan (IS-K), Al-Kaidu, Turkistansku islamsku partiju (TIP) i Džemat Ansarullah.
Webber vjeruje da IS-K nije vjerovatan počinilac jer ta grupa obično preuzima odgovornost za napade, ali u ovom slučaju se nije oglasila, iako bi napadi na kineske radnike bili "idealni za njihovu propagandu".
Također smatra da TIP nije vjerovatan akter. TIP je ekstremistička grupa koju Peking krivi za nemire u Xinjiangu i koju još uvijek naziva ETIM, imenom starije militantne grupe za koju mnogi stručnjaci vjeruju da više ne postoji i čiji je uticaj Kina preuveličala iz političkih razloga.
Članovi TIP-a jesu u Afganistanu, ali Webber kaže da je grupa "formalno pod pritiskom talibana", jer su talibani obećali Kini i susjednim državama da neće dozvoliti TIP-u da pokreće napade izvan Afganistana.
Jamaat Ansarullah, tadžikistanska džihadistička grupa sa sjedištem u Afganistanu, "izuzetno dobro odgovara i geografskim i političkim okolnostima napada", rekao je Webber.
"Napad na kineske radnike u Tadžikistanu mogao bi istovremeno osramotiti tadžikistansku vladu, zakomplikovati približavanje talibana i Tadžikistana te poljuljati kinesko povjerenje u oba partnera, a da grupa pritom ne mora otvoreno preuzeti odgovornost", dodao je.
Još jedna vjerovatna mogućnost, kaže Webber, jeste da su napade izveli lokalni talibanski odredi ili mješovite grupe talibana i stranih boraca, bez odobrenja talibanskog rukovodstva.
Webber ističe da nedostatak jasne preuzete odgovornosti otežava kako regionalne vlasti mogu reagovati na situaciju.
"Strateški gledano, ova neizvjesnost komplikuje odgovor za Tadžikistan, Kinu i talibanske vlasti", rekao je.
"Svaka preuranjena optužba nosi rizik političkih posljedica ili pogrešnih kontramjera, dok čekanje na više dokaza ili jasnu preuzetu odgovornost produžava neizvjesnost i ostavlja kineske državljane izložene daljim napadima."
Priredila Elvisa Tatlić