Piše: Reid Standish
Nakon gotovo tri godine strogih COVID restrikcija, kineski lider Si Đinping suočava se sa jednim od najvećih izazova dok je na desetine hiljada ljudi izašlo na ulice kako bi izrazili nezadovoljstvo beskompromisnim mjerama vlade usmjerenim na kontrolu i gušenje slobode govora.
Demonstracije su počele 25. novembra i od tada su se proširile na najmanje 16 gradova u Kini uključujući Peking, ali i finansijski centar, Šangaj.
Izljev nezadovoljstva usmjeren je na restriktivnu politiku "nultog COVID-a" koju je naredila vladajuća Komunistička partija i zbog koje su milioni ljudi ostali u svojim domovima, poslani u karantin centre ili im je zabranjeno da putuju dok su ljudi bili podvrgnuti beskonačnim testiranjima, zatvaranjima i nadgledanju.
Ali talas građanske neposlušnosti takođe odražava godine nagomilane frustracije socijalnim i ekonomskim politikama koje su izgubile smisao za obične ljude dok je ostatak svijeta izlazio iz pandemijskih restrikcija.
Kako su se protesti brzo širili, video zapisi demonstranata u Šangaju prikazivali su demonstrante kako viču "Dole, Si Đinping! Dole, Komunistička partija Kine!", dok se takođe moglo vidjeti kako demonstranti traže više demokratije i slobodu govora.
"Ovo je velika promjena za Komunističku partiju", rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE), Alicia Garcia-Herrero, glavna ekonomistkinja za Aziju i Pacifik u investicionoj banci Natixis.
Ovaj otvoreni izazov koju ljudi postavljaju pred vlast označava ključnu tačku preokreta za Kinu.
Ne samo da predstavlja rastući bijes javnosti prema najvišim nivoima vlastima u zemlji, već dolazi i u trenutku kada broj slučajeva COVID-a nastavlja da raste s dolaskom zime i pojavom više zaraznih sojeva virusa. Budući da ljudi sve više prkose ekstremnijim mjerama vlade za držanje virusa pod kontrolom, kako će Si odgovoriti?
Šta pokreće proteste?
Bijes zbog COVID pravila kuhala je mjesecima, ali neposredna iskra koja je pokrenula erupciju nezadovoljstva čini se da je bila smrt 10 ljudi, među kojima je i troje djece, u višespratnici u gradu Urumkiju, glavnom gradu kineske zapadne provincije Sinđijang.
Stanovnici okrivljuju mjere vezane za restrikcije jer su omele spašavanje i spriječile vatrogasce da priđu zgradi.
Zvaničnici su 25. novembra negirali da su ograničenja zbog COVID-a igrala ulogu u smrtnim slučajevima i izgledalo je kao da krive stanovnike rekavši da je njihova "sposobnost da se sami spase bila preslaba". Taj odgovor potaknuo je bijes na kineskim platformama društvenih mreža i počeli su protesti u Urumkiju.
Dok se činilo da je požar ključna tačka, stroga kineska politika vezana uz COVID-19 već je neko vrijeme izvor rastućih napetosti.
U septembru se autobus koji je prevozio ljude u centar za karantin u Guižou sudario pri čemu je poginulo 27 ljudi. Nakon ovog sudara su uslijedili neredi radnika i policije u Žengžou u fabrici pametnih telefona Apple kada su radnici uklonili barikade i tražili da se ukinu stroga pravila.
Kineske vlasti brane njihovu strategiju "nultog COVID-a" sprječavanjem prenosa zaraze korona virusa što je prije moguće i stavljanjem u karantin svih pozitivnih slučajeva govoreći da je to jedini način da se spriječe ozbiljni slučajevi bolesti i smrti.
Dok je Kina sprovodila kampanju vakcinacije, oni koji su imunizovani primili su domaće vakcine koje su se pokazale manje efikasne protiv zaraznijih omikron varijanti, a zvaničnici su se uplašili da bi labavljenje restrikcija preopteretilo zdravstveni sistem. Ovakav pristup takođe je ostavio kinesku populaciju od 1,4 milijarde s manjim nivoom prirodnog imuniteta.
Značaj neslaganja
Demonstracije su izbile u mnogim kineskim gradovima koji imaju univerzitetske kampuse i koji su poslužili kao ključna mjesta protesta.
Gomila se okupila na Si'an akademiji umjetnosti, držeći telefone na bdijenju za one koji su smrtno nastradali u Urumikiju, prema navodima koji se mogu vidjeti u objavama na društvenim mrežama. Drugdje, univerzitetske web-stranice pokazale su studente koji polažu cvijeće i drže prazne komade papira koji su postali simbol protesta.
Protesti u Kini nisu rijetkost - s ograničenim protestima zbog problema povezanih s bankarskim sektorom, lokalnom korupcijom i pravima radnika koji se dešavaju širom zemlje. Međutim, stručnjaci primjećuju da razmjere i širenje sadašnjih protesta dobijaju drugačiji karakter.
"Korijenski uzrok ovih protesta je direktno nezadovoljstvo centralnom vladom i Sijevom politikom 'nultog COVID-a', a ne neka lokalna pitanja", rekla je za RSE Sari Arho Havern, ekspert za Kinu u Evropskom centru za sigurnosne studije George C. Marshall smještenom u Njemačkoj. "Spontano širenje protesta po većim gradovima je jasni izazov za Komunističku partiju."
Vlada je izgradila snažan sistem represije koji se bazira na policiji, nadgledanju i cenzuri i brzo je reagovala u gušenju nezadovoljstva.
Dok su prodemokratski protesti 2019. koji su zahvatili Hong Kong bili veći, sadašnji su jedni od najvećih viđenih u kontinentalnoj Kini od prodemokratskih protesta 1989. koji su se proširili zemljom i završili krvavim gušenjem i masakrom oko trga Tjenanmen u Pekingu.
- Univerzitet u Hong Kongu uklonio statuu posvećenu žrtvama demonstracija na Tjenanmenu
- Tjenanmen odredio kineski put u represiju
"Mnogi ljudi u Kini nemaju idealizovan pogled na demokratiju zapadnog tipa", rekla je za RSE Kerry Brown, direktorica Instituta Lau Kina na King's Collegeu u Londonu. "Ali žele vladu koja ispunjava svoja obećanja u vezi politike usmjerene na ljude, a koja se sada ne ostvaruju."
Odgovor vlasti
Sve oči su sada uprte u to kako će se vlada nositi s izljevima bijesa građana i na to da li će pokušati da promijeni svoje stroge politike vezane za COVID.
"Ako protesti uskoro ne zamru sami od sebe i umjesto toga počnu dalje da se šire, možemo očekivati čvrstorukašku represiju kao odgovor", rekla je Havren.
Članak u državnom mediju 'Narodni dnevnik' od 27. novembra pozvao je na "nepokolebljivu predanost" trenutnim pravilima vezanim za COVID, a na brifingu istoga dana zvaničnici u Urumkiju rekli su da će se javni prijevoz djelimično nastaviti kao dio napora za postepeno ukidanje mjera karantina.
U Šangaju je policija konačno okupirala mjesto bdijenja i zatvorila pristup cesti nakon sukoba s demonstrantima i uhapsila nekoliko njih. Ujutro 28. novembra, šangajske vlasti su viđene kako postavljaju visoke barijere duž ceste gdje su se održavale demonstracije.
Neke demonstracije su se mirno proširile po Kini dok je druge ugušila specijalna policija a demonstranti su odvedeni u policijskim kombijima.
Drugdje, kineski zvaničnici su ćutali o protestima ili potpuno negirali njihovo postojanje.
Portparol kineskog ministarstva inostranih poslova je na redovnom brifingu za medije 28. novembra rekao da Kina nije svjesna postojanja bilo kakvih protesta u inostranstvu koji pozivaju da se okonča politika 'nultog COVI-a', dodajući da Kina vjeruje da bi borba protiv COVID-a bila uspješna s vođstvom partije i saradnjom iz naroda.
Može li se okončati politika 'nultog COVID-a'?
Drugi analitičari razmatraju pod kakvim okolnostima bi vlada mogla da olabavi ili se udalji od svoje COVID strategije kako bi smirila demonstrante.
Investiciona banka Goldman Sachs rekla je u nedavnoj analizi da Kina ima 30 posto šanse za ponovno otvaranje prije drugog kvartala 2023. Trenutno su politike usporile kinesku ekonomiju i ulagači su postali oprezniji.
"Ako se politika 'nula-COVID-a' nastavi, trebali bismo vidjeti još veće usporavanje rasta u Kini iduće godine. To bi bile loše vijesti za svijet jer će usporiti globalnu ekonomiju", rekla je Garcia-Herrero.
Ali trenutni cilj vlade da se uništi širenje virusa nije moguć bez strogih mjera. Kako je navela analiza Bloomberga, uklanjanje svih restrikcija bi dovelo do dramatičnog skoka u širenju virusa i potencijalno stavilo 5,8 miliona ljudi na intenzivnu njegu.
Analitičari kao što je Garcia-Herrero očekuju da će nadolazeća kampanja vakcinacije biti uvertira za potencijalno popuštanje restrikcija u budućnosti.
"Nije u planu iznenadna promjena, ali brzi program vakcinacije, posebno za starije osobe, mogao bi biti u planu", rekla je ona.
Si će praviti političke kalkulacije o tome koga da podrži u protestima ili odstupi od politike koju je zagovarao, kaže Havren. Ona ukazuje na to da bi nacionalne vlasti mogle da okrive lokalne zvaničnike za incidente koji su izazvali bijes u nadi da će to uskratiti podršku protestima.
"To bi mogao biti način da Si Đinping, autor politike 'nultog COVID-a', mogao da krivicu prebaci negdje drugdje", rekla je ona. "Neki gradovi su već olabavili pravila i fokus zvaničnog narativa čini se da se fokusira na greške koje su napravljene na lokalu."
Brown sa King's Collegea, koja je bila britanska diplomatkinja u Kini, dodaje da će Peking pokušati da balansira između gušenje neslaganja i stvaranja osjećaja da su vlasti čule demonstrante.
"Ako vlada zauzme krajnje represivan stav, stvari će vjerovatno eskalirati i biće više sukoba i nasilja", rekla je ona. "Ali pretpostavljam da će vlada nastojati da se pregrupiše radeći ono što inače radi: dijelom umirujući ljude, a dijelom ih potiskujući."
Facebook Forum