Milioni ljudi širom Kine prolaze stroge mjere zatvaranja već sedmicama. Nespokojstvo raste u vezi otpornosti na politiku "nultog COVID-a" u suočavanju sa najgorim izbijanjem zaraze od početka pandemije prije dvije godine.
Porast broja zaraženih širom zemlje doveo je do toga da vlasti zatvore škole u Šangaju, sasvim blokiraju centralne kvartove u južnom gradu Šenženu, središtu tehnološke industrije, ali i zaključaju cijele gradove na sjeveroistoku dok se skoro 18 provincija bori sa klasterima varijanti sojeva omikron i delta.
Kina, gdje se korona virus prvi put pojavio krajem 2019., što je uzrokovalo globalnu pandemiju COVID-19, održavala je strogu strategiju 'nultog COVID-a' koju prate brza zatvaranja, restrikcije na putovanja i masovna testiranja na lokacijama na kojima se pojavi virus. Ali, posljednji skok zaraženih potaknut širenjem zaraznije varijante omikron i porastom asimptomatskih slučajeva testira efikasnost takvog pristupa. Zašto?
U Šenženu, gradu na jugu Kine sa oko 13 miliona stanovnika koji graniči sa Hong Kongom, stanovnici gube živce zbog obnovljenog izbijanja zaraze a tjeskoba raste zbog brzih, drakonskih mjera zatvaranja.
"Najgore je još od 2020. godine", rekao je za agenciju France Presse stanovnik Šenžena po imenu Žang. "Zatvaranja su previše iznenadna, moja prijateljica se probudila ujutro i otkrila da je njena zgrada zapečaćena preko noći bez upozorenja. Njen šef je morao da joj pošalje laptop poštom."
U Šangaju koji je u trećoj sedmici zatvaranja gotovo 26 miliona ljudi je u strogom režimu prevencije širenja zaraze.
Šangaj tokom radikalnog COVID zatvaranja
Stanovnici Đilina završili su šest krugova masovnog testiranja, a grad je do polovine aprila prijavio 2.200 slučajeva omikron soja.
Žang Jan, zdravstveni zvaničnik iz Đilina, zabrinut je da odgovor lokalnih vlasti nije odgovarajući, piše agencija Associated Press (AP). "Mehanizam hitnog odgovora u nekim područjima nije dovoljan", rekao je na brifingu za novinare početkom aprila, navodeći da je "nedovoljno razumijevanje karakteristika omikron varijante i procjena koje su bile netačne".
Kineski naučnici su naveli da bi zemlja trebala da postavi cilj "suživota" sa COVID-om, kao i druge države gdje se omikron soj proširio poput divljeg požara.
S druge strane, kineski predsjednik Si Đinping pozvao je da se ne odustaje od strogih restriktivnh mjera u kineskim gradovima. "Istrajnost je pobjeda. Držite se ljudi iznad svega, života iznad svega… dinamičan nulti COVID, shvatite detalje inicijativa za prevenciju i kontrolu epidemije. Potrebno je prevladati parališuće misli…", rekao je Si 13. aprila.
Da li je održiva strategija nultog COVID-a?
Prodaja je u Kini u martu pala za 3,5 posto u poređenju sa godinom prije, a nezaposlenost je porasla za 5,8 posto, najviše od maja 2020., navodi kineski Nacionalni statistički zavod.
Ovakve brojke naglašavaju povećani rizik od naglog usporavanja u narednim mjesecima dok velika zatvaranja, ali i rat u Ukrajini uzimaju danak od druge najveće ekonomije na svijetu – kineske.
Sve u svemu, kineska ekonomija je porasla više nego što se očekivalo u prva tri mjeseca ove godine. Bruto domaći proizvod (BDP), kao glavni ekonomski indikator proširio se za 4,8 posto u poređenju sa godinom ranije, što je potuklo predviđanja analitičara, piše BBC.
Nezaposlenost je došla do najvećeg nivoa još od ranih faza pandemije. Međutim, ukupna ekonomija Kine je porasla bržom stopom nego što se očekivalo u prva tri mjeseca ove godine.
Ipak, ovaj porast je ispod cilja koji je postavio Peking za porast svoje ekonomije za 5,5 posto ove godine.
U ekonomskom smislu, procjenjuje se da je ekvivalent od 40 posto kineskog BDP-a u nekoj vrsti zatvaranja zbog korona mjera, navodi The Guardian.
U Šangaju, metropolis kojeg zovu i "Pariz istoka" sedmice zatvaranja dovele su do provociranja osjećaja beznađa i depresije kod ljudi.
Nestašice hrane prisilile su neke od stanovnika Šangaja da pribjegnu razmjeni dobara.
Mnogi stanovnici na internetu ne dovode u pitanje samo način na koji se rješava epidemija, već i službeni narativ Pekinga, koji naglašava kolektivno dobro. Snimci lokalizovanih protesta postavljeni su na kineske društvene mreže. Cenzori su ih uklonili, ali su se ponovno pojavili na zapadnim platformama kao što su Twitter i Facebook koje su obje blokirane u Kini.
"Svaki dan se događaju incidenti koji razbijaju nečiji krajnji rezultat", napisao je jedan "normalan stanovnik Šangaja" u masovno dijeljenom članku na Weibou pod naslovom, 'Šangajsko strpljenje je došlo do granice'.
Neki od dijeljenih videa pokazivali su i sukobe između policije i stanovnika Šangaja.