Dostupni linkovi

Haški osuđenici u crnogorskoj 'Srpskoj kući'


Jedan od mitinga u Herceg Novom, arhivska fotografija
Jedan od mitinga u Herceg Novom, arhivska fotografija

Dio crnogorske javnosti, telefonsko “gostovanje” haškog osuđenika Radovana Karadžića na tribini u Srpskoj kući u Podgorici, ocijenio je sramotnim, dok organizatori tog skupa u gostovanju haških optuženika za ratne zločine ne vide ništa problematično.

Crnogorski pisac Đuro Radosavović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je uključenje haškog osuđenika Radovana Karadžića u tribinu koju su u prostorijama Srpske kuće u Podgorici organizovali Srpski nacionalni savjet i Srpski informativno-kulturni centar "Sveti Sava" moralno sporno, kao i da predstavlja autogol za Srbe u Crnoj Gori:

“Prije svega to je sramno. To je estradizacija i politike i ratnih zločinaca. Sa moralne tačke, sramno je i da se to desilo u Podgorici, u Srpskoj kući koja bi trebalo da predstavlja nešto drugo. Ispada da ovi koji sebe proglašavaju Srbima na ovaj način crnogorskoj vlasti daju sve argumente da ih prikaže u negativnom svijetlu, jer kada se Karadžić javi u sred Srpske kuće u Podgorici, vlast samo uperi prst u njih (predstavnike Srba u Crnoj Gori) i kaže - vidite li kakvi su oni i šta rade. Sramno, nemam druge riječi za to”, kaže Radosavović.

Organizatori tribine u Srpskoj kući u Podgorici, gdje se telefonom uključio Karadžić, nijesu ništa naučili iz prošlosti, poručili su iz Matice crnogorske.

“Količina etničke i nacionalne mržnje u zemljama okruženja danas je veća nego prije rata devedesetih. To, dakle, doživljavam kao još jedno političko budalesanje u nizu dosadašnjih kojima smo svjedočili”, poručio je u izjavi za Televiziju Crne Gore Dragan Radulović iz Matice crnogorske.

Još jedno političko budalesanje u nizu dosadašnjih kojima smo svjedočili: Dragan Radulović
Još jedno političko budalesanje u nizu dosadašnjih kojima smo svjedočili: Dragan Radulović

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić koji je osuđen na doživotnu robiju uključio se krajem prošle sedmice putem telefona iz Haga u tribinu u Srpskoj kući u Podgorici i tom prilikom, između ostalog poručio Srbima u Crnoj Gori da budu blagi prema Crnogorcima jer oni, kako je kazao, “trenutno imaju krizu identiteta”, kao i da ih treba razumjeti i “prema njima biti tolerantan”.

Karadžić se tim riječima obratio učesnicima tribine na kojoj je kao gost učestvovao Momčilo Krajišnik, ratni predsjednik Skupštine bosanskih Srba, kojeg je Tribunal u Hagu osudio na 20 godina zatvora za ratni zločin nad nesrpskim stanovništvom u BiH. Krajišnik je na podgoričkoj tribini govorio o stvaranju bh. entiteta Republike Srpske.

Predsednik Srpskog nacionalnog saveta u Crnoj Gori Momčilo Vuksanović u razgovoru za RSE kaže da ne vidi ništa sporno u činjenici da se Karadžić obratio učesnicima skupa, iako je pred Haškim sudom pravosnažno osuđen za genocid na području Srebrenice 1995. godine, napade na civile tokom opsade Sarajeva i uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN za taoce.

“On (Karadžić) je htio da pozdravi učesnike tribine i to mu je omogućeno. U tome ne vidim ništa sporno. Valjda neće da nam zabrane da makar telefonima razgovaramo sa ljudima koji su interesantni za tu našu tribinu. On jeste haški osuđenik, ali taj sud je imao dvostruke aršine kada su ratni zločini u pitanju i mi tako doživljamo tu presudu predsjedniku Karadžiću”, kaže Vuksanović.

Podsjetimo, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu izrekao je 20. marta prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću drugostepenu presudu kojom ga je osudio na kaznu doživotnog zatvora.

Uključenje Karadžića u tribinu u Podgorici podsjeca na telefonsko uključenje drugog osuđenika za ratne zločine, bivšeg komandanta Vojske RS Ratka Mladića, u program jedne televizije u Srbiji, u novembru prošle godine.

Treba naglasiti da se u tribinu uključio zločinac: Đuro Radosavović
Treba naglasiti da se u tribinu uključio zločinac: Đuro Radosavović

Đuro Radosavović konstatuje da je žalosno da ljudi poput Karadžića i Mladića dobijaju prostor na javnoj sceni u regionu, u kojem su počinili strašne zločine:

“Od toliko ljudi u Podgorici, Zagrebu, Beogradu koji se deklarišu kao Srbi i koji bi imali šta pametno da kažu, odabrali su Radovana Karadžića koji je nanio toliko užasa na ovim našim prostorima, ne samo Muslimanima nego je u crno zavio svakoga koga je mogao. Vedrana Rudan je svojevremeno izjavila da Radovan Karadžić i Ratko Mladić nijesu Srbi nego su prije svega zločinci. I to treba naglasiti, da se nije u tribinu uključio Radovan Crnogorac ili Radovan Srbin, nego Radovan zločinac”, naglašava Radosavović.

A da li je osim moralno i etički, ovakva promocija osuđenika za ratne zločine sporna i sa pravne tačke?

“Sa pravne tačke ne postoje nikakve prepreke da se on uključuje u emisije ili tokom javnih skupova i to nije krivično niti prekršajno delo. Ali on jeste prekršio pravila Haškog tribunala budući da se nalazi u zatvoru u Sheveningenu. Zato pretpostavljam da će nakon ovoga uslediti istraga u tribunalu u vezi sa Karadžićevim telefonskim uključenjem u tribinu u Podgorici. Vjerovatno će mu biti ograničeno pravo da koristi sredstva komunkacije, odnosno biće onemogućen da se u buduće obraaćaa javnosti iz pritvorske jedinice”, kaže za RSE urednik beogradskog dnevog lista Danas Aleksandar Roknić, koji godinama piše o suđenjima pred Haškim tribunalom optuženicima za ratne zločine iz regiona.

Inače, Srpska kuća tokom čije tribine se Radovan Karadžić telefonski obratio učesnicima, otvorena je 15. februara ove godine u glavnom gradu Crne Gore.

U Podgorici otvorena Srpska kuća
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:33 0:00

Prema podacima iz centralnog Registra privrednih društava “Srpska kuća D.O.O” je preduzeće koje je u vlasništvu 27 srpskih intelektualaca i nacionalnih radnika iz Crne Gore, među kojima su i nekoliko funkcionera Nove srpske demokratije, odnosno Demokratskog fronta.

Projekat Srpske kuće finansirala je Vlada Srbije sa tri miliona i 400 hiljada eura.

Srpska kuća do sada nije konkurisala za novac iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava preko kojeg država svake godine dodjeljuje novac za projekte očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta nacionalnih manjina u Crnoj Gori.

To je za RSE potvrdio direktor fonda, Elmir Kurtagić.

“Nijesu konkurisali do sada, ali ako u njihovom statutu piše da se bave manjinskim pravima i slobodama i zaštitom kulturnog identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori, onda imaju pravo da prijave projekte na konkurs” zaključuje Kurtagić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG