Uloga parlamenata zapadnog Balkana u pristupanju EU, bila je tema dvodnevnog sastanka održanog u Sarajevu, u organizaciji Vijeća za regionalnu saradnju i Evropske komisije. Ovo je prvi u nizu sastanaka koji bi trebao rezultirati zajedničkim projektom kojim će parlamentarci ovog regiona aplicirati za sredstva iz fondova pristupne pomoći EU – IPA fondova.
Heri Paskal zadužen za Regionalnu saradnju u Evropskoj komisiji podsjeća da je 90 posto sredstava IPA fondova pristupne pomoći EU zemljama potencijalnim kandidatima namijenjeno nacionalnim programima svake od zemalja, a 10 posto za zajedničke projekte promocije dijaloga i saradnje u susjedstvu.
Stoga su parlamentarci Jugoistočne Evrope odlučili da zajedno kreiraju projekte kako bi mogli koristiti i tih deset posto pretpristupne pomoći.
„Cilj je da se izradi jedan projekat saradnje koji bi se finansirao tek od naredne godine iz IPA sredstava, odnosno fonda za pretpristupnu pomoć. Dakle želimo unaprijediti već postojeću saradnju parlamentaraca ovog regiona i, ako je moguće, uspostaviti nove mehanizme koji bi pomogli da saradnja parlamenata bude što efikasnija“, kazao je Paskal.
Hrvatska koja je na putu da postane 28. članica EU do sada je u znatnoj mjeri iskoristila evropske fondove za pretpristupnu pomoć.
„Oni su nama puno pomogli u jačanju administrativnih kapaciteta. Hrvatska je jako, čak skoro 99 posto iskoristila onaj prvi program, pa kasnije program ISPA, nešto malo lošije SAPAR, koji se odnosio na poljoprivredu. To su bili objektivni razlozi, rascjepkanost zemalja itd. Jačanje administrativnih kapaciteta je bitno unaprijedilo stanje u Hrvatskoj, dovelo nas u situaciju da smo, nadamo se, uskoro 28. članica EU“, rekla je Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za evropske integracije Hrvatske.
Turska koja je godinama kandidat za ulazak u EU, takođe je iskoristila dio evropskih fondova, iako kažu kako nisu imali isti tretman sa drugim kandidatima.
„Prije svega radi se o seoskom razvoju i razvoju infrastrukturalnih projekata koji se odnose na prometnice, zatim razvoj industrije u seoskim područjima, a najviše smo iskoristili pomoć evropskih fondova za unapređenje institucija u našoj zemlji. Moram naglasiti da je Turska dobijala manje pomoći iz evropskih fondova po glavi stanovnika nego druge zemlje kandidati, pa ipak je postigla znatan napredak“, navodi Sadetin Kalkan, predstavnik Turske.
Bitna uloga nevladinog sektora
Gordana Čomić iz Srbije podcrtala je nekoliko oblasti u kojima parlamentarci zemalja Jugoistočne Evrope mogu unaprijediti saradnju.
„Sve sektorske politike, u suštini. Dakle, od energetike, preko transporta, očuvanja životne sredine, unapređenja životne sredine, preko svih vidova pritisaka – ako je potrebno - na naše vlade, za što čvršću regionalnu saradnju. Bliskost geografska, ali ne samo geografska, nego zajednička ekonomska istorija, zajednički razvoj u jednom dugom periodu, mogu biti osnova za brži razvoj u budućnosti. Na nama je da te puteve otvorimo i da sve naše ministre, predsednike vlada, sve one koji odlučuju o tome gde će se ulagati, nateramo da rade više“, kaže ona.
Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za evropske integracije Hrvatske ocjenjuje:
„Meni se činilo da je zaista velika šansa lokalna razina, jer stvarno mislim da treba na neki način širiti i osvješćivati važnost Evropske unije na lokalnoj razini, a to nije samo nacionalno. Nacionalni parlamenati, naravno, i nacionalna vlada, međutim, lokalna i regionalna samouprava je neobično važna. Mislim da se treba fokusirati na te projekte, jer Evropa je Evropa građana i bez podrške građana sa lokalne i regionalne razine neće biti ni dovoljno svijesti o velikoj Evropi.“
Predstavnik kosovske administracije Selman Imeri kaže kako se Kosovo nada i saradnji u pitanjima koja muče svaku zemlju ponaosob.
„Mislim da je intenzivnija saradnja parlamentaraca ovog regiona višestruko korisna - što zbog razmjene mišljenja, što zbog preporuka koje oni sa više iskustva mogu dati drugima, ali i zbog mogućnosti unaprjeđenja saradnje u raznim oblastima. Mi bismo voljeli razgovarati o CEFTA-i, o ulozi UNMIK-a, ali i razmijeniti mišljenja i preporuke za jačanje ove saradnje“, naveo je Imeri.
A Jelica Minić, zamjenica generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju, napominje kako parlamentarci ne bi trebali zanemariti ni saradnju sa civilnim sektorom koji umnogome može pomoći u usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa evropskim.
„U našim zemljama vrlo često u nevladinom sektoru, u tim think-thank i analitičkim institucijama postoji visoka koncentracija ekspertize, koja može biti od velike pomoći. Često, naročito u tim prvim fazama, upravo sektor civilnog društva je izlazio s inicijativama za donošenje veoma važnih zakona koji su bili u skladu sa ACQUI-em, sa tim pravnim nasleđem Evropske unije“, kaže Minić.
Naredni sastanak parlamentaraca planiran je za početak ljeta, a do kraja godine očekuje se da će zajednički projekat biti definisan kako bi se njime moglo aplicirati za sredstva iz evropskih fondova.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Heri Paskal zadužen za Regionalnu saradnju u Evropskoj komisiji podsjeća da je 90 posto sredstava IPA fondova pristupne pomoći EU zemljama potencijalnim kandidatima namijenjeno nacionalnim programima svake od zemalja, a 10 posto za zajedničke projekte promocije dijaloga i saradnje u susjedstvu.
Paskal: Želimo unaprijediti već postojeću saradnju parlamentaraca ovog regiona i, ako je moguće, uspostaviti nove mehanizme koji bi pomogli da saradnja parlamenata bude što efikasnija.
„Cilj je da se izradi jedan projekat saradnje koji bi se finansirao tek od naredne godine iz IPA sredstava, odnosno fonda za pretpristupnu pomoć. Dakle želimo unaprijediti već postojeću saradnju parlamentaraca ovog regiona i, ako je moguće, uspostaviti nove mehanizme koji bi pomogli da saradnja parlamenata bude što efikasnija“, kazao je Paskal.
Hrvatska koja je na putu da postane 28. članica EU do sada je u znatnoj mjeri iskoristila evropske fondove za pretpristupnu pomoć.
„Oni su nama puno pomogli u jačanju administrativnih kapaciteta. Hrvatska je jako, čak skoro 99 posto iskoristila onaj prvi program, pa kasnije program ISPA, nešto malo lošije SAPAR, koji se odnosio na poljoprivredu. To su bili objektivni razlozi, rascjepkanost zemalja itd. Jačanje administrativnih kapaciteta je bitno unaprijedilo stanje u Hrvatskoj, dovelo nas u situaciju da smo, nadamo se, uskoro 28. članica EU“, rekla je Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za evropske integracije Hrvatske.
Turska koja je godinama kandidat za ulazak u EU, takođe je iskoristila dio evropskih fondova, iako kažu kako nisu imali isti tretman sa drugim kandidatima.
„Prije svega radi se o seoskom razvoju i razvoju infrastrukturalnih projekata koji se odnose na prometnice, zatim razvoj industrije u seoskim područjima, a najviše smo iskoristili pomoć evropskih fondova za unapređenje institucija u našoj zemlji. Moram naglasiti da je Turska dobijala manje pomoći iz evropskih fondova po glavi stanovnika nego druge zemlje kandidati, pa ipak je postigla znatan napredak“, navodi Sadetin Kalkan, predstavnik Turske.
Bitna uloga nevladinog sektora
Gordana Čomić iz Srbije podcrtala je nekoliko oblasti u kojima parlamentarci zemalja Jugoistočne Evrope mogu unaprijediti saradnju.
„Sve sektorske politike, u suštini. Dakle, od energetike, preko transporta, očuvanja životne sredine, unapređenja životne sredine, preko svih vidova pritisaka – ako je potrebno - na naše vlade, za što čvršću regionalnu saradnju. Bliskost geografska, ali ne samo geografska, nego zajednička ekonomska istorija, zajednički razvoj u jednom dugom periodu, mogu biti osnova za brži razvoj u budućnosti. Na nama je da te puteve otvorimo i da sve naše ministre, predsednike vlada, sve one koji odlučuju o tome gde će se ulagati, nateramo da rade više“, kaže ona.
Dubravka Šuica, potpredsjednica Odbora za evropske integracije Hrvatske ocjenjuje:
„Meni se činilo da je zaista velika šansa lokalna razina, jer stvarno mislim da treba na neki način širiti i osvješćivati važnost Evropske unije na lokalnoj razini, a to nije samo nacionalno. Nacionalni parlamenati, naravno, i nacionalna vlada, međutim, lokalna i regionalna samouprava je neobično važna. Mislim da se treba fokusirati na te projekte, jer Evropa je Evropa građana i bez podrške građana sa lokalne i regionalne razine neće biti ni dovoljno svijesti o velikoj Evropi.“
Imeri: Mislim da je intenzivnija saradnja parlamentaraca ovog regiona višestruko korisna - što zbog razmjene mišljenja, što zbog preporuka koje oni sa više iskustva mogu dati drugima.
Predstavnik kosovske administracije Selman Imeri kaže kako se Kosovo nada i saradnji u pitanjima koja muče svaku zemlju ponaosob.
„Mislim da je intenzivnija saradnja parlamentaraca ovog regiona višestruko korisna - što zbog razmjene mišljenja, što zbog preporuka koje oni sa više iskustva mogu dati drugima, ali i zbog mogućnosti unaprjeđenja saradnje u raznim oblastima. Mi bismo voljeli razgovarati o CEFTA-i, o ulozi UNMIK-a, ali i razmijeniti mišljenja i preporuke za jačanje ove saradnje“, naveo je Imeri.
A Jelica Minić, zamjenica generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju, napominje kako parlamentarci ne bi trebali zanemariti ni saradnju sa civilnim sektorom koji umnogome može pomoći u usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa evropskim.
„U našim zemljama vrlo često u nevladinom sektoru, u tim think-thank i analitičkim institucijama postoji visoka koncentracija ekspertize, koja može biti od velike pomoći. Često, naročito u tim prvim fazama, upravo sektor civilnog društva je izlazio s inicijativama za donošenje veoma važnih zakona koji su bili u skladu sa ACQUI-em, sa tim pravnim nasleđem Evropske unije“, kaže Minić.
Naredni sastanak parlamentaraca planiran je za početak ljeta, a do kraja godine očekuje se da će zajednički projekat biti definisan kako bi se njime moglo aplicirati za sredstva iz evropskih fondova.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
