U Crnoj Gori postoje realni rizici od pojave radikalizma i nasilnog ekstremizma, a među najranjivijim grupama koje bi mogli pokušati da vrbuju za svoje ciljeve su mladi, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) o stavovima građana prema nasilnom ekstremizmu i radikalizmu.
Za dvije trećine građana koji su učestvovali u istraživanju, primjena nasilja radi ostvarivanja političkih, društvenih i religijskih ciljeva nije opravdana. Ipak, 30 posto smatra da postoje situacije kada nasilje može biti opravdano za ostvarenje navedenih ciljeva, što je, kako navode autori ozbiljan potencijal za radikalizaciju i to zahtijeva institucionalni odgovor.
Značajna većina građana, gotovo 70 odsto vjeruje da je dužnost pravog vjernika da brani postulate svoje vjere po svaku cijenu dok sličan procent njih vjeruje da su religijska pravila pravednija od državnih pravila.
Podlogu za upliv radikalnih ideja u crnogorsko društvo stvaraju siromaštvo i nezaposlenost koju skoro trećina građana prepoznaju kao najveći problem sa kojim se Crna Gora danas suočava.
Nešto manje od tri četvrtine, odnosno sedam od 10 građana i građanki Crne Gore ocjenjuje da je položaj mladih loš, a skoro polovina smatra da je veoma loš. Naročito negativan stav o položaju mladih saopštavaju stanovnici sjevera Crne Gore.
Zbog siromaštva, nezaposlenosti i besperspektivnosti mladi u Crnoj Gori posebno su u riziku da budu uvučeni u radikalizam i počnu da slijede nasilne, ekstremističke ideje, kaže analitičar CGO Petar Đukanović:
“Upravo su mladi najizloženiji prijetnjama radikalizacije jer uslijed lošeg ekonomsko-socijalnog položaja postaju laka meta radikalnih struja i ideologija koje ih hvataju u svoje zamke. Mladi su ranjivi i zbog toga što je to životni period kada se još uvijek ‘traže’ u smislu traženja i izgradnje ličnog identiteta. Na to se kod nas nadovezuje i nezadovoljstvo uslovima života i položajem u društvu i sve to može biti vrlo ozbiljna kombinacija koja lako dovodi do radikalizacije i prihvatanja nasilja kao modela ponašanja.”
Kako pojašnjava Đukanović, geografski najpodložniji region u Crnoj Gori za poguban uticaj radikalizma i nasilnog ekstremizma je sjever države:
“To pokazuju i rezultati svih dosadašnjih istraživanja. Sjever je najrizičnija oblast u čitavoj državi u kojoj se krije najveći potencijal za radikalizaciju a usljed te socijalno – ekonomske situacije, nefunkcionisanja institucija sistema, siromaštva, nezaposlenosti i slično”.
Mladi paku svom okruženju uglavnom ne vide radikalizam.
U svojoj generaciji studentkinja Jovana Popović vidi manjak inicijative koja je uzrokovana vjerovanjem da se stvari ne mogu promijeniti a koja je ponekad “prikrivena kvazi buntovničkim reagovanjem “.
Aleksa Nikić kaze da su mladi “dosta podložni iz razloga što ima veliki broj radikalnih političara koji su im (mladima) idoli “.
Asija Mijović i Milena Jovović saglasne su da mladi nijesu podložni idejama ekstremizma. I dok maturantkinja Asija istice da mladi znaju da prepoznaju mamce radikalizama, Milena, student matematike, konstatuje:
“Sudeći po dosadašnjim događajima mali broj mladih, studenta, je spreman da se bori za svoja prava, koja ih se direktno tiču a kamoli za neki viši 'ekstremniji cilj'. Lakše je sjedjeti u kafiću i piti kafu" .
U istraživanju o stavovima građana o radikalizmu i nasilnom ekstremizmu više od polovine građana kazalo je da bi se trudili da odvrate nekog svog od ideje da krene na strano ratište.
Skoro polovina, odnosno 44 posto anketiranih građana smatraju da su povratnici bezbjednosna prijetnja i podržali bi njihovu rehabilitaciju i reintegraciju. Ti građani vjeruju da su nadležne državne institucije, ali i same porodice povratnika te koje bi trebalo najviše da vode računa o tome.
Stepen opasnosti od potencijalnih teroristickih aktivnosti u Crnoj Gori je niži u odnosu na zemlje iz okruženja, poručio je direktor Uprave policije Veselin Veljović koji je govoreci na budvanskoj konferenciji o migraciji kazao da će Crna Gora ipak biti na oprezu:
“Na osnovu operativnih podataka kao i drugih pokazatelja kojima raspolaže crnogorska policija o broju lica koja su bila ili planiraju da se priključe stranim paravojnim formacijama, možemo zaključiti da je stepen opasnosti niži od onoga u okruženju. Takođe, na osnovu raspoloživih informacija možemo reći da je do sada crnogorska teritorija u manjoj mjeri korišćena za tranzit stranih boraca. Međutim, ova činjenica ne smije da nas zavara pogotovo zbog terorističkih dešavanja kako u Evropi tako i šire”
Prema podacima koje saopštava država, u prethodnih šest godina, šest crnogorskih državljana poginulo je na ratištu u Siriji, 10 njih vratilo se u Crnu Goru, jedan borac uhapšen je u Turskoj, a još trojica su na području djelovanja takozvane Islamske države. Devet državljana Crne Gore i dalje su na teritoriji pod kontrolom ISIL-a.
To pokazuje Vladin prelazni akcioni plan za 2019. godinu u kojem se navodi i da je u Istočnoj Ukrajini, od 2014. godine, boravilo nekoliko punoljetnih crnogorskih državljana i svi su se vratili u Crnu Goru.
Prva osuđujuća presuda za učešće na stranim ratištima od 2014.godine, od kada Crna Gora sankcioniše odlazak svojih državljana na ratišta u inostranstvu izrečena je Marku Baroviću koji je u aprilu 2017. kažnjen sa šest meseci zatvora zbog učešća na ratištu u Ukrajini.
Na istu kaznu zatvora u januaru prošle godine osuđen je Ulcinjanin Hamid Beharović koji se u ratu u Siriji borio na strani Islamske države Iraka i Levanta (IDIL).
Facebook Forum